LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-1 p. 20-22
  • Tohi Tohi Tapu Fika 46​—1 Kolinito

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 46​—1 Kolinito
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
bsi08-1 p. 20-22

Tohi Tohi Tapu Fika 46​—1 Kolinito

Tokotaha-Tohí: Paula

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻEfesō

Kakato Hono Tohí: 55 T.S. nai

KO Kolinitoó ko ha “kolo ʻiloa mo tuʻumālie, ʻa ia naʻe fetaulaki tuʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga fulikivanu ʻa e Hahaké mo e Hihifó.”a ʻI heʻene tuʻu ʻi he konga kelekele lausiʻi ʻi he vahaʻa ʻo Peloponisasi mo e fonua lahi ko Kalisí, naʻe puleʻi ʻe Kolinitō ʻa e hala ki he fonua lahí. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e ʻapositolo ko Paulá, ko hono kakai nai ʻe toko 400,000, ko Loma, ʻAlekisanitulia mo ʻAniteoke Sīlia pē naʻa nau toko lahi ange aí. Naʻe tokoto mei he hahake ʻo Kolinitoó ʻa e Tahi ʻĪsiní, pea ki he hihifó, naʻe tuʻu mei ai ʻa e Kūlifa ʻo Kolinitoó mo e Tahi ʻAioniá. Ko ia ko Kolinitō, ʻa e kolomuʻa ʻo e vahefonua ʻo ʻĀkeiá, mo hono ongo taulanga ko Senikelea mo Lekiumé naʻe mahuʻinga lahi hona tuʻuʻangá ʻi he tafaʻaki fakakomēsialé. Ko ha senitā foki ia ʻo e ako faka-Kalisí. “Ko ʻene koloá,” naʻe pehē tokua, “naʻe mātuʻaki makehe ʻo hoko ʻo ʻiloa ai; naʻe pehē pē mo e fulikivanú pea mo e moʻui toloveka ʻa hono kakaí.”b Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo ʻene ngaahi tōʻonga lotu panganí ʻa e lotu kia ʻAfolotaite (ko e hoatatau ʻo Vēnusi ʻi Lomá). Ko e fakatōliʻa ʻa e ongo fakakakanó ko ha konga ia ʻo e lotu ʻi Kolinitoó.

2 Ko e kolomuʻa lakalakaimonū kae ololalo fakaeʻulungāanga ko eni ʻo e ʻātakai faka-Lomá naʻe fononga ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he 50 T.S. nai. Lolotonga ʻene nofo māhina ʻe 18 aí, naʻe fokotuʻu ai ha fakatahaʻanga Kalisitiane. (Ng. 18:1-11) Ko ha ʻofa moʻoni ē naʻe ongoʻi ʻe Paula ki he kau tui ko eni ʻa ia naʻá ne ʻuluaki ʻave ki ai ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Kalaisí! ʻI ha tohi naʻá ne fakamanatu ai kia kinautolu ʻa e haʻi fakalaumālie ne hoko aí, ʻi heʻene pehē: “Neongo e toko mano hoʻomou kau faiako ʻi he moʻui faka-Kalaisi, ka talaʻehai ʻoku tokolahi hoʻomou ngaahi tamai: pea ko au ia naʻa ku fakatupu kimoutolu ʻi he moʻui faka-Sisu-Kalaisi ʻaki ʻa e Kosipeli.”​—1 Kol. 4:15.

3 Ko e tokanga lahi ki heʻenau lelei fakalaumālié ne ueʻi ai ʻa Paula ke ne fai ʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kalisitiane Kolinitoó lolotonga ʻene fononga fakamisinale hono tolú. Kuo mahili atu ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻene nofo ʻi Kolinitoó. Ko e 55 T.S. nai eni, pea naʻe ʻi ʻEfesō ʻa Paula. Ngalingali naʻá ne maʻu ha tohi mei he fakatahaʻanga kei foʻou ʻi Kolinitoó, pea naʻe fiemaʻu ki ai ha tali. ʻIkai ko ia pē, ne aʻu ʻa e ngaahi līpooti fakahohaʻa kia Paula. (7:1; 1:11; 5:1; 11:18) Naʻe mātuʻaki fakalotomafasia eni ʻo ʻikai ai lave ʻa e ʻapositoló ki heʻenau tohi fakaʻekeʻeké kae toki lave pē ki ai ʻi he veesi kamata ʻo e vahe 7:1 ʻo ʻene tohí. Tautefito koeʻuhi ko e ngaahi līpooti naʻá ne maʻú naʻe ongoʻi ai ʻe Paula ne ueʻi ia ke ne tohi ki hono kaungā Kalisitiane ʻi Kolinitoó.

4 Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe tohi ʻe Paula ʻi ʻEfesō ʻa e ʻUluaki Kolinitoó? Ko e meʻa ʻe taha, ko hono fakaʻosi ʻa e tohí ʻaki ʻa e pōpoaki ʻofá, ʻoku fakakau ai ʻe he ʻapositoló ʻa e pōpoaki ʻofa ʻa ʻAkuila mo Pīsila. (16:19) ʻOku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 18:​18, 19 ne na hiki mei Kolinitō ki ʻEfesō. Koeʻuhi ne nofo ai ʻa ʻAkuila mo Pīsila pea naʻe fakakau kinaua ʻe Paula ʻi he ngaahi pōpoaki ʻofa fakaʻosi ʻo e ʻUluaki Kolinitoó, kuo pau pē naʻá ne ʻi ʻEfesō ʻi heʻene fai ʻa e tohí. Kae kehe, ko ha poini ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha veiveiua, ko e fakamatala ʻa Paula ʻi he 1 Kolinito 16:8: “Ka te u nofo pe ʻi Efeso, ʻo aʻu ki he Penitekosi.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ia ko e ʻUluaki Kolinitoó naʻe tohi ia ʻe Paula ʻi ʻEfesō, ngalingali ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene nofo aí.

5 Ko e alafalalaʻanga ʻo e ʻUluaki Kolinitoó, pea pehē ki he Ua Kolinitoó, ʻoku taʻetoefehuʻia. Ko e ongo tohí ni naʻe pehē ko Paula naʻá ne faí pea naʻe tali ʻoku kau ia ʻi he Tohi Tapú ʻe he muʻaki kau Kalisitiané, ʻa ia naʻa nau fakakau ia ʻi he ʻū tohi naʻa nau tānakí. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ko e ʻUluaki Kolinitoó ʻoku lave pea hiki lea mei ai ʻo ʻikai siʻi hifo he tuʻo onó ʻi ha tohi mei Loma ki Kolinitō ʻi he taʻu 95 T.S. nai pea naʻe ui ko e ʻUluaki Kelemení. ʻI he hā mahino ko e lave ki he ʻUluaki Kolinitoó, naʻe fakaʻaiʻai ʻe he tokotaha-tohí ʻa e faʻahinga naʻe fai ki ai ʻa e tohí ni ke nau “maʻu ʻa e ʻipiseli ʻa siʻi Paula ko e ʻapositoló.”c Ko e ʻUluaki Kolinitoó ʻoku toe hiki lea hangatonu mei ai ʻa Sasitini Maʻata, ʻAtenakolasi, ʻIleniasi mo Tetuliane. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni mālohi ko ha fakakātoa, pe tānekinga, ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá, ʻo kau ai ʻa e ʻUluaki mo e Ua Kolinitoó, “naʻe faʻu pea pulusi ia ʻi he hongofuluʻi taʻu fakamuimui ʻo e ʻuluaki senitulí.”d

6 Ko e ʻuluaki tohi ʻa Paula ki he kau Kolinitoó ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ha faingamālie ke sio ki he loto fakatahaʻanga Kolinitoó tonu. Ko e kau Kalisitiane ko ení ne ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema naʻa nau fehangahangai mo ia, pea naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻi ke fakamahinoʻi. Ne ʻi ai ʻa e ngaahi fakafaʻafaʻahi ʻi he loto fakatahaʻangá, he ne muimui ʻa e niʻihi ki ha kau tangata. Naʻe malanga hake ha keisi fakalilifu ʻo e fehokotaki fakasino taʻetaau. Ne nofo ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fāmili naʻe māvahevahe fakalotu. ʻOku totonu ke nau nofo maʻu mo honau ngaahi hoa taʻetuí pe māvae? Pea fēfē ʻa hono kai ʻo e kakanoʻi manu ne feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí? ʻOku totonu ke nau kai ia? Naʻe fiemaʻu ʻe he kau Kolinitoó ʻa e faleʻi fekauʻaki mo hono fai ʻenau ngaahi fakatahá, ʻo kau ai ʻa e kātoangaʻi ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e tuʻunga ʻo e kakai fefiné ʻi he fakatahaʻangá? ʻIkai ko ia pē, ne ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻi honau lotolotongá naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e toetuʻú. Ne lahi ʻa e palopalemá. Kae kehe, naʻe mahuʻingaʻia tefito ʻa e ʻapositoló ʻi hono fakafoki ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kau Kolinitoó.

7 Koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻi he loto fakatahaʻangá mo e ʻātakai ʻi tuʻa ʻi Kolinitō he kuonga muʻá, mo hono tuʻumālié mo e anga-mousaʻá, ʻoku ʻi ai hono ngaahi faitatau ʻi onopooni, ko e akonaki mahuʻinga ʻa Paula ne hiki ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻetau tokangá. Ko e meʻa ne leaʻaki ʻe Paulá ʻoku mātuʻaki mohu ʻuhinga ki hotau ʻahó ni he ko e fakakaukau tokanga ki heʻene ʻuluaki tohi ki hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofeina ʻi Kolinitoó ʻe fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga moʻoni. Fakamanatuʻi he taimí ni ʻa e ʻatimosifia ʻo e taimi ko iá mo e feituʻú. Fakakaukau fakalelei, hangē ko ia kuo pau naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane Kolinitoó, lolotonga ʻetau fakamanatu ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi mafatukituki, mo fakaueʻiloto ʻa Paula ki hono ngaahi kaungātui ʻi Kolinitō ʻo e kuonga muʻá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

23 Ko e tohi ko eni ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻoku mātuʻaki ʻaonga ia ki hono fakalahi ʻetau mahinoʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻa ia ʻoku fai mei ai ʻa e hiki lea lahi. ʻI he vahe hono hongofulú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Paula ko e kau ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo Mōsesé naʻa nau inu mei ha maka fakalaumālie, ʻa ia naʻe ʻuhingá kia Kalaisi. (1 Kol. 10:4; Nom. 20:11) ʻOkú ne hoko atu leva ʻo lave ki he ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauha ʻo e holi ki he ngaahi meʻa fakatupu maumau, hangē ko ia naʻe fakataipe ʻaki ʻa e kau ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo Mōsesé, peá ne tānaki mai: “Naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e fakataipe: pea naʻe tohi moʻota naʻinaʻi, ʻa kitaua kuo ta fenapasi mo e aofangatuku ʻo e ngaahi kuonga.” ʻOua ʻaupito ʻe tuku ke tau falala kia kitautolu, ʻi he fakakaukau heʻikai lava ke tau tō! (1 Kol. 10:​11, 12; Nom. 14:2; 21:5; 25:9) ʻOkú ne toe ʻomai ha fakatātā mei he Laó. ʻOkú ne lave ki he ngaahi feilaulau ʻofa ʻi ʻIsilelí ke fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku totonu ai ki he kau maʻu ʻinasi ʻi he ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ke nau maʻu ʻinasi ʻi he tuʻunga taau mei he tēpile ʻa Sihová. Pea ʻi he foki ki heʻene fakaʻuhinga ʻoku totonu ke kai ʻa e meʻa kotoa pē kuo fakatau atu ʻi he māketi kakanoʻi manú, ʻokú ne hiki lea ai mei he Sāme 24:1, ʻo pehē, “ʻOku ʻo Sihova ʻa e fonua, mo e meʻa ʻoku ʻi ai.”​—1 Kol. 10:18, 21, 26; Eki. 32:6; Liv. 7:11-15.

24 ʻI hono fakahāhā ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻo e “ngaahi fuʻu meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtua maʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia” mo e kulanoa ʻo e “ngaahi fifili ʻa e kau poto” ʻo e māmani ko ení, ʻoku toe lave ai ʻa Paula ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. (1 Kol. 2:9; 3:20; Ai. 64:4; Sāme 94:11) ʻI he tuʻunga ko e mafai ki heʻene ngaahi fakahinohino ʻi he vahe 5 ki hono tuʻusi ʻa e tokotaha faihalá, ʻokú ne lave ai ki he lao ʻa Sihova ke ‘ʻave ʻa e koví mei homou lotolotongá.’ (Teu. 17:7) ʻI he lāulea ki heʻene totonu ke maʻu moʻui ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku toe lave ai ʻa Paula ki he Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe pehē ai ko e fanga monumanu ngāué kuo pau ke ʻoua ʻe haʻihaʻi honau ngutú ke taʻofi ʻenau kaí pea ko e kau Līvai ʻi he ngāue he temipalé naʻe pau ke nau maʻu ʻinasi mei he ʻōlitá.​—1 Kol. 9:8-14; Teu. 25:4; 18:1.

25 He ʻaonga moʻoni ko e fakahinohino fakamānavaʻi kuo tau maʻu mei he ʻuluaki tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Kolinitoó! Fakalaulauloto ki he akonaki ʻoku ʻomai ʻo kau ki he fakavahavahaʻá mo e muimui ki he tangatá. (Vahe 1-4) Fakamanatu ʻa e keisi ʻi he ʻulungāanga taʻetāú mo e anga hono fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e fiemaʻu ʻo e ʻulungāanga lelei mo e tuʻunga maʻa ʻi he loto fakatahaʻangá. (Vahe 5, 6) Fakakaukau ki heʻene faleʻi fakamānavaʻi fekauʻaki mo e taʻemalí, malí pea mo e māvaé. (Vahe 7) Fakakaukau ki he lāulea ʻa e ʻapositoló fekauʻaki mo e ngaahi meʻakai naʻe ʻoatu ki he ngaahi ʻaitolí pea pehē ki he anga ʻo e fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé mo e tō ki he tauhi ʻaitolí ʻa ia naʻe fakamamafaʻi mālohi ai. (Vahe 8-10) Ko e ekinaki fekauʻaki mo e anganofo totonú, ko ha fakakaukau ki he ngaahi meʻaʻofa fakalaumālié, ʻa e lāulea ʻaonga taha ko ia ki he lelei ʻaupito ʻa e kātakí, ko e tuʻunga papau ʻo e ʻofá​—ko e ngaahi meʻá ni foki kuo ʻosi hono fakamanatu. Pea he meʻa lelei moʻoni ko hono fakamamafaʻi ʻe he ʻapositoló ʻa e fiemaʻu ʻo e tuʻunga maau ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané! (Vahe 11-14) Ko ha taukapoʻi fakaofo moʻoni ia ʻo e toetuʻú naʻá ne hiki ʻi hono fakamānavaʻí! (Vahe 15) Ko e meʻá ni kotoa mo e meʻa lahi ange kuó ne ueʻi ki muʻa ʻa e mata ʻo e mahinó​—pea ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he kau Kalisitiane hotau taimí!

26 Ko e tohí ni ʻoku tokoni lahi ia ki heʻetau mahinoʻi ʻa e kaveinga Fakatohitapu lāngilangiʻia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻomai ai ha fakatokanga fefeka ko e faʻahinga taʻemāʻoniʻoní heʻikai ke nau hū ki he Puleʻangá, pea ʻoku fakahokohoko mai ai ʻa e ngaahi tuʻunga fulikivanu lahi ʻa ia ʻe iku ʻo ʻikai taau ai ha taha. (1 Kol. 6:9, 10) Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e felāveʻi ʻa e toetuʻú mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi ai ko Kalaisi, ʻa e “polopolo” ʻo e toetuʻú, kuo pau ke ne “Hau, kaeʻoua ke ne tuku ʻa e fili kotoa pe ki hono lalo vaʻe.” Pea ʻi he taimi kuó ne tuku hifo ai ʻa e fili kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e maté, te ne “tukuange ʻe ia ʻa e puleʻanga ki he ʻOtua, ʻio, ki he Tamai, . . . koeʻuhiā ke tāfataha ʻa e ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pe.” Fakaʻosí, ʻi hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻo e Puleʻangá naʻe fai ʻi ʻĪtení, ko e fakavolu kakato ʻo e ʻulu ʻo e Ngatá ʻe fakahoko ia ʻe Kalaisi, fakataha mo Hono fanga tokoua fakalaumālie kuo toetuʻú. ʻOku maʻongoʻonga moʻoni ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú ki he faʻahinga ʻa ia te nau kau ʻi he taʻefaʻaʻauha fakataha mo Kalaisi Sīsū ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. ʻOku makatuʻunga ʻi he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻa e ekinaki ʻa Paula: “Ko ia, siʻoku kainga ʻofaʻanga, ke mou tuʻu maʻu, taʻe ngaūe, ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki: ʻi hoʻomou ʻilo ni, ko e meʻa ki he ʻEiki, ko hoʻomou fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.”​—1 Kol. 15:20-28, 58; Sen. 3:15; Loma 16:20.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Halley’s Bible Handbook, 1988, H. H. Halley, peesi 593.

b Dictionary of the Bible ʻa Smith 1863, Vol. 1, peesi 353.

c The Interpreter’s Bible, Vol. 10, 1953, peesi 13.

d The Interpreter’s Bible, Vol. 9, 1954, peesi 356.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share