LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 12/15 p. 15-19
  • TAUHI MAʻU ʻA E FIEFIÁ ʻI HE NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • TAUHI MAʻU ʻA E FIEFIÁ ʻI HE NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Sihova—“Ko e ʻOtua Fiefia”
  • Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Anga-Fakaʻatuʻi
  • Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Hono Fai ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá
  • “Fiefia ka ko e Kakai ko Honau ʻOtuá ʻa Sihova!”
  • Tuku ke Fakanonga Koe ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Founga Naʻe Maʻu Ai ʻe ʻAna ʻa e Fiemālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Falala Kia Sihova, Ko E “Otua Oe Fiemalie Kotoabe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Fehangahangai mo e Ngaahi Fakafili ʻi he ʻAho Ní ʻi he Loto-Toʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 12/15 p. 15-19

TAUHI MAʻU ʻA E FIEFIÁ ʻI HE NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ

“Ke fiefia ʻakinautolu kotoa kuo hufanga [kia Sihová]; ke nau mavava ʻo lauikuonga.”—SĀME 5:11.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku fakatupunga ai ʻa e mamahi lahi he ʻaho ní? (e) Tuku kehe ʻa e ngaahi fakatamaki ʻoku hoko lahi ki he tokotaha kotoa, ko e hā kuo pau ke kātekina ʻe he kau Kalisitiane moʻoní?

ʻOKU ʻikai hao ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi fakatamaki ʻoku hoko fakalūkufua ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá kuo maʻukovia kinautolu ʻe he faihiá, taú mo e ngaahi fakamaau taʻetotonu kehe. Ko e fakatamaki fakanatulá, masivá, mahamahakí, mo e maté ʻoku fakatupunga ai ʻa e loto-mamahi lahi. Naʻe feʻungamālie ai ʻa e tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku tau lāuʻilo pe, ʻoku fai ʻo aʻu ki he taimi ni ʻa e fetoʻeaki mo langā ʻa Natula [pe fakatupú] katoa.” (Loma 8:22) ʻOku toe maʻukovia foki kitautolu ʻi heʻetau taʻehaohaoá tonu. ʻI he hangē ko Tuʻi Tēvita ʻo e kuonga muʻá, te tau pehē nai: “Ko ʻeku ngaahi kovi kuo nau lomakiʻi hoku ʻulu: Hange ha kavenga mamafa kuo nau taʻomi au.”—Sāme 38:4.

2 Tuku kehe ʻa e ngaahi fakatamaki ʻoku hoko lahi ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau fua fakaefakatātā ʻa e ʻakau fakamamahí. (Luke 14:27) ʻIo, ʻi he hangē ko Sīsuú, ko ʻene kau ākongá ʻoku fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi kinautolu. (Mt. 10:22, 23; Sione 15:20; 16:2) Ko ia ai, ko e muimui ʻi he Kalaisí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue tōtōivi mo e kātaki lolotonga ʻa ʻetau tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻo e māmani foʻoú.—Mt. 7:13, 14; Luke 13:24.

3. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke hokosia ʻe he kau Kalisitiané ha moʻui faingataʻaʻia ke fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá?

3 ʻOku ʻuhinga ení ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau tuli ki ha moʻui ʻoku ʻikai ʻi ai ha mavava ia mo ha fiefia? ʻOku totonu ke fakaʻilongaʻiʻaki pē ʻetau moʻuí ʻa e mamahi mo e ʻikai ha fiefia kae ʻoua ke hoko mai ʻa e ngataʻangá? ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fiefia ʻi heʻetau tatali ki he fakahoko ʻo ʻene ngaahi talaʻofá. ʻOku toutou fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e kau lotu moʻoní ko e kakai fiefia. (Lau ʻa e Aisea 65:13, 14.) “Ke fiefia ʻakinautolu kotoa kuo hufanga [kia Sihová]; ke nau mavava ʻo lauikuonga,” ko e lau ia ʻa e Sāme 5:11. ʻIo, ʻoku malava ke tau hokosia ʻa e fiefia lahi, nonga mo e fiemālie naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fakatamakí. Tau vakaiʻi angé ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fehangahangai mo hotau ngaahi ʻahiʻahí pea kei fiefia pē.

Sihova—“Ko e ʻOtua Fiefia”

4. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tukunoaʻi ai ʻa hono finangaló?

4 Ko e fakatātaá, fakakaukau angé kia Sihova. ʻI hono tuʻunga ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú, ko e ʻunivēsí fakakātoa ʻoku ʻi he malumalu ʻo hono mafaí. ʻOku ʻikai te ne masiva ʻi ha meʻa pea ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ha taha. Kae kehe, neongo ʻa hono mālohi taumamaʻó, kuo pau naʻe ongoʻi ʻamanaki-tōnoa ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa e taha ʻo hono ngaahi foha laumālié pea hoko ko Sētané. Kuo pau naʻe uesia ki mui ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe toe kau atu ai ʻa e kau ʻāngelo kehe ʻi he angatuʻú. Fakakaukau foki ki he mamahi naʻe ongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi naʻe sītuʻa ai meiate ia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ko e tafaʻaki mataotao kinaua ʻo ʻene fakatupu fakaetangatá. Talu mei ai mo hono talitekeʻi ʻe hona hako ʻe laui pilioná ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová.—Loma 3:23.

5. Ko e hā ʻoku tautefito ʻene fakamamahiʻi ʻa Sihová?

5 ʻOku kei hokohoko mālohi atu pē ʻa e angatuʻu ʻa Sētané. Kuo ʻafioʻi ʻe Sihova ʻi he taʻu nai ʻe 6,000, ʻa e tōʻonga tauhi ʻaitoli, fakamālohi, fakapō mo e fehokotaki fakasino taʻefakanatula. (Sen. 6:5, 6, 11, 12) ʻIkai ko ia pē, kuó ne fanongo ʻi he ngaahi loi fakatupu fehiʻanekina mo e ngaahi lea taʻemolumalu. Naʻa mo e kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá tonu kuo nau ʻai ke ne ongoʻi mamahi ʻi ha taimi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e tuʻunga pehē ʻe taha ʻaki ʻa e leá ni: “Nae liuga fiha e nau fakahouhau kiate ia i he toafa, bea fakamamahiʻi ia i he botu lala! Io, naa nau foki kimui bea ahiahiʻi ae Otua, o nau hūhūmamaʻi [pe ʻai ke mamahi] ae Toko Taha Maonioni o Isileli.” (Sāme 78:40, 41, PM) ʻOku lahi moʻoni ʻa e mamahi ʻoku ongoʻi ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku talitekeʻi ai ia ʻe hono kakaí. (Sel. 3:1-10) ʻOku hā mahino, ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa kovi, pea ʻoku ongoʻi mamahi lahi ʻa Sihova ʻi heʻene hokó.—Lau ʻa e Aisea 63:9, 10.

6. ʻOku anga-fēfē ʻa e fehangahangai ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tuʻunga fakalotomamahí?

6 Neongo ia, ʻoku ʻikai taʻofi ʻe he mamahí mo e ʻamanaki-tōnoá ʻa Sihova mei heʻene fai ha meʻa. ʻI he malanga hake ʻa e faingataʻá, naʻe fai vave ʻe Sihova ha ngaahi meʻa ke fakasiʻisiʻi ʻaki ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e meʻa kuo hokó. Kuó ne toe fai ha ngaahi meʻa ʻi he taimi fuoloa koeʻuhi ke iku ai ʻo fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. ʻI he vakai atu ki he ngaahi ngāue lelei ko ení, ʻoku fakatuʻotuʻa fiefia atu ʻa Sihova ki hono fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú pea ki he tāpuaki ʻe hoko ki heʻene kau lotu mateakí. (Sāme 104:31) ʻIo, neongo ʻa e luma kuo fai kiate iá, ʻoku kei hoko ai pē ʻa Sihova ko e “ʻOtua fiefia.”—1 Tim. 1:11, NW; Sāme 16:11.

7, 8. ʻI he taimi ʻoku fehālaaki ai ʻa e ngaahi meʻá, te tau faʻifaʻitaki fēfē nai kia Sihova?

7 Ko ia ai, heʻikai lava ke tau fakahoa kitautolu kia Sihova ʻi heʻene hoko mai ki heʻetau malava ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. Neongo ia, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi heʻetau fetaulaki mo e faingataʻá. ʻOku fakanatula pē ke tau ongoʻi ʻoku siva ʻetau ʻamanakí ʻi he fehālaaki ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ʻi ha tuʻunga pehē ai pē. Koeʻuhi naʻe fakatupu kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e malava fakaefakakaukau mo e poto ʻaonga, ʻo fakaʻatā ai ke tau sivisiviʻi ʻetau ngaahi palopalemá pea fai ha ngāue pau ʻi he taimi pē ʻe malava aí.

8 Ko e taha ʻo e meʻa tefito ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki ai mo e palopalema ʻi he moʻuí ko hono ʻiloʻi heʻikai pē lava ke tau mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa pau. Ko e mamahi ʻi he ngaahi meʻa peheé ʻe iku nai ai ki he ongoʻi feifeitamaki lahi ange pea kaihaʻasi ai ʻetau fiefia lahi ʻi he felāveʻi mo e lotu moʻoní. Hili e fou ʻi ha ngaahi tuʻunga fakaʻatuʻi ke fakaleleiʻi ha palopalema, ʻoku lelei tahá ke hoko atu ʻo tokangataha ki he ngaahi ngāue ʻoku ʻaonga lahi angé. Ko e fakamatala Fakatohitapu hokó ʻoku fakatātaaʻi lelei ai ʻa e poini ko ení.

Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Anga-Fakaʻatuʻi

9. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻAna ʻa e anga-fakaʻatuʻí?

9 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAna, ʻa ia naʻe iku ʻo ne hoko ko e faʻē ʻa e palōfita ko Sāmiuelá. Naʻá ne loto-siʻi ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻikai malava ke maʻu haʻane fānaú. Naʻe manukiʻi mo lumaʻi ia ʻi heʻene paʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe mātuʻaki loto-siʻi ai ʻa ʻAna ʻo ne tangi mo taʻekai. (1 Sam. 1:2-7) ʻI he lolotonga e taha ʻo ʻene ngaahi ʻaʻahi ki he temipale ʻo Sihová, naʻe hoko ai ʻa ʻAna ʻo “kona hono laumalie, pea naʻa ne hu kia Sihova, ʻo ne tangi lahi.” (1 Sam. 1:10) Hili hono huaʻi ʻe ʻAna ʻa ʻene ongoʻí kia Sihová, naʻe fakaofiofi mai kiate ia ʻa e taulaʻeiki lahi ko ʻĪlaí ʻo ne pehē: “ʻAlu fiemalie pe: pea tauange mo e ʻOtua ʻo Isileli ke ne tali ʻa e kole kuo ke fai kiate ia.” (1 Sam. 1:17) ʻI he tuʻunga ko ení, naʻe ʻiloʻi papau ʻe ʻAna kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá. Ko ʻene paʻá naʻe ʻikai lava ke ne fai ha meʻa ki ai. Naʻe fakahāhā ʻe ʻAna ʻa e anga-fakaʻatuʻi. Naʻá ne ‘ʻalu mei ai, ʻo ne kai, pea naʻe ʻikai toe pehe [pe hā ha hohaʻa ʻi] hono fofongá.’—1 Sam. 1:18.

10. Ko e hā ʻa e fakakaukau moʻoni naʻe fakahāhā ʻe Paula ʻi heʻene fehangahangai mo ha palopalema naʻe ʻikai lava ke ne fakaleleiʻi?

10 Naʻe fakahāhā ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha fakakaukau meimei tatau ʻi heʻene fehangahangai mo e ʻahiʻahí. Naʻe ʻi ai hono faingataʻaʻia naʻe fakatupunga ai ke ne mamahi lahi. Naʻá ne ui ia ko ha “tolounua i he kakano.” (2 Kol.2Ko 12:7, PM) Ko e hā pē ʻa hono natulá, naʻe fai ʻe Paula ʻa e meʻa naʻá ne malavá ke toʻo ʻa e faingataʻa ko ení, ʻo ne lotu kia Sihova ki ha fakafiemālie. Naʻe tuʻo lahi fēfē ʻa e kole ʻa Paula kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá? Tuʻo tolu. Hili ʻa e tuʻo tolú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá kia Paula ko e “tolounua i he kakano” heʻikai ke toʻo fakaemana ia. Naʻe tali ʻe Paula ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení peá ne tokangataha ki he tauhi kakato kia Sihová.—Lau ʻa e 2 Kolinito 12:8-10.

11. Ko e hā e kaunga ʻo e lotú mo e hūfiá ki heʻetau fekuki mo e fakatamakí?

11 Ko e ongo faʻifaʻitakiʻanga ko ení ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku totonu ke tuku ʻetau lotu kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalotomamahí. (Sāme 86:7) ʻI hono kehé, ʻoku kōlenga mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi.” ʻE fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he ngaahi hūfia mo e kole ko iá? ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú: “Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Fili. 4:6, 7) ʻIo, heʻikai nai toʻo ʻe Sihova ʻetau palopalemá, ka ʻe lava ke ne tali ʻetau ngaahi lotú ʻaki ʻene maluʻi ʻetau mafai fakaefakakaukaú. Hili e lotu fekauʻaki mo ha meʻa, te tau ʻiloʻi nai ai ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo hono maʻu ʻe he loto-moʻuá.

Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Hono Fai ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá

12. Ko e hā ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ai ʻoku fakatupu maumau ʻa e loto-siʻi ʻi ha vahaʻa taimi fuoloá?

12 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Palovepi 24:10 (NW): “Kuó ke fakahaaʻi ʻa koe tonu ʻokú ke loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá? ʻE hoko ʻo siʻisiʻi ai ho mālohí.” ʻOku pehē ʻe ha toe palōveepi ʻe taha: “ʻOku ō mo e mamahi ʻa e loto ʻo e laumalie maumau.” (Pal. 15:13) Kuo hoko ʻo loto-siʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e ʻikai toe hoko atu ʻenau lau Tohi Tapu fakafoʻituituí mo ʻenau fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo hoko ʻenau lotú ʻo fai fakafatongia, pea ʻoku nau fakamavaheʻi nai kinautolu mei honau kaungālotú. ʻOku hā mahino, ko e ʻi ha tuʻunga ai pē ʻo e siva ʻa e ʻamanakí ʻe lava ke hoko ia ʻo fakatupu maumau.—Pal. 18:1, 14.

13. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻe niʻihi ʻe lava ke tokoni ke toʻo ʻa e loto-siʻí pea ʻomai kia kitautolu ha fiefia?

13 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha fakakaukau lelei ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau moʻuí ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e mavava mo e fiefiá. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “E hoku Otua, oku ou fiefia ke fai ho finagalo.” (Sāme 40:8, PM) ʻI he taimi ʻoku fehālaaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí, ko e meʻa fakaʻosi ʻoku totonu ke tau faí ke ʻoua ʻe tuku e hokohoko atu ʻa ʻetau founga-tuʻumaʻu lelei ʻo e lotú. Ko hono moʻoní, ko ha founga lelei ke tauʻiʻaki ʻa e loto-mamahí ko e kau ʻi he ngaahi ngāue ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefiá. ʻOku tala mai ʻe Sihova ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia mo e mavava ʻi hono lau ʻa ʻene Folofolá pea ʻi he fakasio fakaʻaho ki aí. (Sāme 1:1, 2; Sem. 1:25) ʻOku tau maʻu fakatouʻosi mei he Tohi Tapú pea mei he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻa e “lea malie” ʻa ia ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi kitautolu pea ʻai ke fiefia ʻa hotau lotó.—Pal. 12:25; 16:24, PM.

14. Ko e hā ʻa e fakapapau meia Sihova ʻokú ne ʻomai kia kitautolu he taimí ni ʻa e fiefiá?

14 ʻOku ʻomai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu ʻa e ʻuhinga lahi ke tau fiefia ai. Ko ʻene talaʻofa ʻo e fakamoʻuí ko ha tupuʻanga tefito moʻoni ia ʻo e fiefiá. (Sāme 13:5) ʻOku tau ʻiloʻi tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko kia kitautolu he taimi ní, ʻi he ʻosi angé ʻe fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku kumi tōtōivi kiate iá. (Lau ʻa e Koheleti 8:12.) Naʻe fakahaaʻi lelei ʻe he palōfita ko Hapakuké ha tuipau pehē ʻi heʻene tohi: “Neongo ʻe ʻikai fisi ʻa e fiki, pea ʻikai ha fua ʻi he vaine; siʻisiʻi ʻa e ngaue ʻa e olive, pea hala ʻa e ngaahi ngoueʻanga ʻi he meʻakai; kuo tuʻusi ʻa e takanga mei he ʻa-manu, pea ʻikai ha pulu ʻi he fale-manu: Ka ko au te u fiefia ʻia Sihova, te u tomeʻe ʻi hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga.”—Hap. 3:17, 18.

“Fiefia ka ko e Kakai ko Honau ʻOtuá ʻa Sihova!”

15, 16. Fakahaaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke tau fiefia ai lolotonga ʻetau tatali ki he ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú.

15 Lolotonga ʻetau tatali ki he kahaʻu fisifisimuʻa ʻoku tuku tauhi mai maʻatautolú, ko e finangalo ia ʻo Sihová ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻokú ne ʻomai kia kitautolú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Kuo u ʻilo ʻoku ʻikai ha lelei ʻi he nofo [ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá], ka ke te fiefia mo fai lelei lolotonga ʻete moʻui. Ka ko eni foki, ko e kai mo inu ʻa e tangata kotoa pe, mo ʻene ʻilo lelei ʻi heʻene ngaahi ngaue kehekehe, ko e meʻa foaki ia ʻa e ʻOtua.” (Koh. 3:12, 13) Ke “fai lelei” ʻoku kau ai ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi ngāue lelei maʻá e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí. Ko e ngaahi tōʻonga anga-lelei ki hotau hoá, fānaú, mātuʻá mo e kāinga kehé ʻoku ʻomai ai ʻa e fiemālie lahi. (Pal. 3:27) Ko e anga-ʻofa, fakaafe ʻāunofo mo e fakamolemoleʻi ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ʻoku toe iku ia ki he fiefia lahi pea ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova. (Kal. 6:10; Kol. 3:12-14; 1 Pita 4:8, 9) Pea ko hono fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻaki ha laumālie feilaulauʻi-kitá ʻoku fakafiemālie moʻoni.

16 Ko e ngaahi lea naʻe lave ki ai ʻi ʻolunga ʻi he Koheletí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fanga kiʻi meʻa fakafiefia ʻi he moʻuí, hangē ko e kaí mo e inú. ʻIo, naʻa mo e lolotonga ʻa e tofanga ʻi he ngaahi ʻahiʻahí, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi ha meʻaʻofa fakamatelie pē kuo tau maʻu meia Sihova. ʻIkai ko ia pē, ko ha fakatōtō fakaholomamata ʻa e laʻaá, ko ha funga fonua fakaʻofoʻofa, ko e tōʻonga fakaoli ʻa e fanga kiʻi monumanú, mo e ngaahi meʻa fakaofo kehe ʻo natulá ʻoku tau maʻu taʻetotongi ia, ka ʻoku lava ke nau fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ongoʻi māluʻia pea ʻomai ai ʻa e fiefia. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ko iá, ʻoku tupulekina ai ʻetau ʻofa kia Sihová, he ko ia ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e meʻa lelei kotoa pē.

17. Ko e hā te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fakatauʻatāina kakato mei he ngaahi faingataʻá, pea ʻi he lolotonga ní, ko e hā ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fakafiemālié?

17 Faifai atu pē, ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, mo e tui ki he feilaulau huhuʻí ʻe iku ia ki heʻetau tauʻatāina kakato mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui taʻehaohaoá pea taki atu ai kitautolu ki he fiefia tuʻuloa. (1 Sione 5:3) Lolotonga iá, ʻoku tau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “Kau hakahaka mo fakafiefia ʻi hoʻo meesi: He kuo ke hanga ki heʻeku tuʻutamaki; kuo ke ʻilo ʻa e ngaahi faingataʻa o ʻeku moʻui.” (Sāme 31:7) ʻI hono ueʻi ʻe heʻene ʻofa kia kitautolú, ʻe fakahaofi ʻe Sihova kitautolu mei he fakatamakí.—Sāme 34:19.

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tuʻu-ki-muʻa ʻa e fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá?

18 Lolotonga ʻetau tatali ki he fakahoko ʻo ʻene ngaahi talaʻofá, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova, ko e ʻOtua fiefiá. ʻOfa ke tau fakaʻehiʻehi mei hono taʻofi ʻetau ngāue fakalaumālié ʻe he ongoʻi taʻepaú. ʻI he malanga hake ʻa e ngaahi palopalemá, ʻofa ke tataki kitautolu ʻe he malava fakaefakakaukaú mo e poto ʻaongá. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí pea ke fou ʻi ha ngaahi sitepu pē nai ʻe ala lavá ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e nunuʻa kovi ʻo e ngaahi fakatamakí. ʻOfa ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku haʻu meiate iá, fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi. ʻI he nofo ofi ki he ʻOtuá, te tau malava ai ke fiefia koeʻuhi he ʻoku “fiefia ka ko e kakai ko honau ʻOtuá ʻa Sihova!”—Sāme 144:15, NW.

Ko e Hā Kuó Ke Akó?

• ʻI he fekuki mo e faingataʻá, ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova?

• ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakaʻatuʻí ke tau fekuki ai mo e faingataʻá?

• ʻI he taimi ʻo e mamahí, ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

ʻOku mamahi ʻa Sihova ʻi he ngaahi meʻa kovi ʻoku hokó

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

© G.M.B. Akash/Panos Pictures

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Kuo ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e ngaahi founga ke tauhi maʻu ai ʻa e fiefiá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share