FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w05 10/1 itu. 8-11
  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Muamua Nofoaiga Tupu

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Muamua Nofoaiga Tupu
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2005
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • SE FAKASOLOGA TĀUA O IGOA
  • (1 Nofoaiga Tupu 1:1–​9:​44)
  • KO PULE MAI A TAVITA E PELĀ ME KO TE TUPU
  • (1 Nofoaiga Tupu 10:1–​29:⁠30)
  • Tavini Atu ki a Ieova “mo te Loto Fiafia”
  • FAKALAGOLAGO KI TE AGAGA O TE ATUA I TE FAKAFESAGAI ATU KI MAFULIFULIGA O TE OLA
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2004
  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko te Lua Samuelu
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2005
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2005
w05 10/1 itu. 8-11

E Ola te Muna a Ieova

Manatu Tāua Mai te Tusi ko Muamua Nofoaiga Tupu

KĀTI ko ‵teka atu se 77 tausaga talu mai te taimi ne ‵foki atu ei te kau Iutaia ki te lotou fenua mai te ‵nofo fakapagota i Papelonia. Ko kātoa nei te 55 tausaga o te faletapu telā ne faite ne te Kovana ko Selupapelu. A te ‵toe pogai tāua ne foki atu ei te kau Iutaia, ko te mea ke toe fakafou ne latou te tapuakiga tonu i Ielusalema. Kae ne seki lava te loto finafinau o tino konā mō te tapuakiga ki a Ieova. Ne ‵tau o maua fakavave ne tino konā a fakamalosiga, kae tenā eiloa te mea e fakamatala mai i te tusi ko Muamua Nofoaiga Tupu i te Tusi Tapu.

I tafa o te fakasologa o gafa, e aofia i te Muamua Nofoaiga Tupu a mea kolā ne ‵tupu i loto i se vaitaimi kāti e 40 tausaga, mai te taimi ne mate ei te tupu ko Saulo ki te taimi ne mate ei a te tupu ko Tavita. E fai pelā me ne tusi te tusi tenei ne te faitaulaga ko Esela i te tausaga ko te 460 T.L.M. E fia ‵saga atu tatou ki te Muamua Nofoaiga Tupu me e fakamaina mai i ei a te tapuakiga i te faletapu kae e tuku mai foki i ei a fakamatalaga likiliki e uiga ki te gafa o te Mesia. E pelā me se vaega o te Muna a te Atua, e fakamalosi aka te ‵tou fakatuanaki ne te fekau i ei, kae e fakalauefa atu foki i ei te ‵tou malamalama i te Tusi Tapu.​​—⁠Epelu 4:​12.

SE FAKASOLOGA TĀUA O IGOA

(1 Nofoaiga Tupu 1:1–​9:​44)

E tolu a pogai e tāua ei a te fakasologa likiliki o gafa telā ne tusi ne Esela: ke fakamautinoa aka ei a tino kolā ne ‵tau o tavini atu e pelā me ne faitaulaga, ke fesoasoani atu ke iloa aka a laumanafa kolā ne togi atu ki olotou matakāiga, kae ke tausi foki i ei te fakasologa o te gafa telā e iku atu ki te Mesia. E maua i te tusi tenei te fakasologa o te gafa o te kau Iutaia ke oko eiloa ki te tagata muamua. E sefulu a kautama mai i a Atamu ki a Noa, kae e sefulu foki ki a Apelaamo. Mai tua o te fakasologa o tama a Isamaeli, ko tama i te avaga fakasalasala a Apelaamo ko Ketula, mo tama a Esau, ne fakasino atu ei te tusi ki te fakasologa o gafa o tama tāgata e toko 12 a Isalaelu.​​—⁠1 Nofoaiga Tupu 2:⁠1.

Ne tuku mai a fakamatalaga likiliki e uiga ki te gafa o Iuta me e vau mai i ei te gafā tupu o te tupu ko Tavita. E 14 a kautama mai i a Apelaamo ki a Tavita, kae e 14 foki ki te taimi ne ave fakapagota ei te kau Isalaelu ki Papelonia. (1 Nofoaiga Tupu 1:​27, 34; 2:​1-​15; 3:​1-​17; Mataio 1:​17) Ne fakasolo mai ei ne Esela a gafa o matakāiga i te feitu ki te saegālā o te Iolitana, kae ‵soko atu ki ei ko te gafa o te matakāiga o Levi. (1 Nofoaiga Tupu 5:​1-​24; 6:⁠1) Tafa atu ki ei ko te fakasologa fakatoetoe o gafa o nisi matakāiga i te feitu ki te togālā o te Vaitafe o Iolitana mo fakamatalaga likiliki e uiga ki te gafa o Peniamina. (1 Nofoaiga Tupu 8:⁠1) Ne fakaasi mai foki i ei a igoa o tino muamua kolā ne ‵nofo atu i Ielusalema mai tua o te lotou ‵nofo fakapagotaga i Papelonia.​​—⁠1 Nofoaiga Tupu 9:​1-​16.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

1:​18​​—⁠Ko oi a te tamana o Seela​—⁠ko Kainano io me ko Afasata? (Luka 3:​35, 36) A Apasata io me ko Afasata ko te tamana o Seela. (Kenese 10:24; 11:12) Kāti te pati ko “Kainano” i te Luka 3:​36 se fakauigāga masei o te “kau Kaletaia.” Kafai e penā loa, kāti ne ‵tau o faitau penei te lomiga muamua, “te tama a te tino Kaletaia ko Afasata.” Io me kāti e fakasino atu a igoa e lua ko Kainano mo Afasata ki se tino fua e tokotasi. Ke mo a ma puli me e se maua atu i nisi tusitusiga a te tugāpati ko te “tama a Kainano.”​​—⁠Luka 3:​36, fakamatalaga mai lalo, NW.

2:​15​​—⁠E mata, a Tavita ko te tokofitu o tama tāgata a Iese? Ikai. E tokovalu a tama tāgata a Iese, a ko Tavita ko te ‵toekimuli. (1 Samuelu 16:​10, 11; 17:12) E mautinoa eiloa me ne mate atu te tamaliki tagata e tokotasi a Iese kae se afu. Ona ko te mea e se tāua tena gafa ki te fakasologa o gafa, ne tapale keatea ei ne Esela tena igoa.

3:​17​​—⁠Kaia e fakasino atu ei te Luka 3:​27 ki te tama a Ieoiakini ko Salatielu e pelā me ko te tama a Nelei? A Ieoiakini ko te tamana o Salatielu. Kae ne tuku atu ne Nelei tena tama fafine mo fai te avaga a Salatielu. Ne fakasino atu ei a Luka ki te avaga a te tama fafine a Nelei e pelā me ko te tama a Nelei, e pelā eiloa mo tena mea ne fai ki a Iosefa, telā ne taku ne ia ki te tama a te tamana o Malia, ko Heli.​​—⁠Luka 3:​23.

3:​17-​19​​—⁠E kāiga pefea a Selupapelu, Petaia mo Salatielu? A Selupapelu se tama a Petaia, telā ko te taina o Salatielu. Kae e fakasino atu te Tusi Tapu i nisi taimi ki a Selupapelu e pelā me ko te tama a Salatielu. (Mataio 1:​12; Luka 3:​27) Kāti e fai penei ona ko te mea ne mate atu a Petaia kae ne tausi eiloa ne Salatielu a Selupapelu. Io me kāti ona ko te mea ne mate atu a Salatielu kae e se afu, avaga ei a Petaia ki te avaga o Salatielu e ‵tusa mo te tulafono, kae ko Selupapelu ko te tama muamua eiloa ne fanau mai i ei.​​—⁠Teutelonome 25:​5-​10.

5:​1, 2​​—⁠Se a te uiga o te mauaga o te ‵tofi o te toekimua ne Iosefa? Ne fakauiga i ei me ne maua ne Iosefa a vaega e lua o laumanafa kolā ne togi atu ki te kau Isalaelu. (Teutelonome 21:17) Ne fai ei a ia mo fai te tamana o matakāiga e lua​​—⁠ko Efalaima mo Manase. Ne fai a nisi tama tāgata a Isalaelu mo tamana o matakāiga e takitasi fua.

Akoakoga mō Tatou:

1:1–9:​44. A te fakasologa o gafa o tino ‵tonu konei, e fakamaoni mai i ei me i te fakatokaga kātoa e uiga ki te tapuakiga tonu, ne seki fakavae ki luga i tala ‵kai, kae ki tala ‵tonu eiloa.

4:​9, 10. Ne tali atu ne Ieova te ‵talo a Iapese telā ne fai mo tena loto kātoa mō te fakalauefaatuga o tena laumanafa i se auala filemu ko te mea ke mafai o ‵nofo i ei a tino kolā e ma‵taku ki te Atua. E ‵tau foki o ‵talo atu tatou mo te loto kātoa ke gasolo aka o tokouke a tino e ‵kau mai, i te taimi e ‵kau atu ei tatou mo te loto finafinau ki te galuega ko te faiga o soko.

5:​10, 18-​22. I aso o te Tupu ko Saulo, ne fakatakavale ne matakāiga i te feitu ki te saegālā o te Iolitana a te kau Hakili faitalia eiloa me ne sili fakalua atu te tokouke o te kautau a te kau Hakili i matakāiga konei. Ne tupu te mea tenei ona ko te mea ne tali‵tonu katoatoa a tāgata loto ‵toa o matakāiga konei ki a Ieova kae ne fakalago‵lago atu eiloa ki a ia mō se fesoasoani. Ke na tali‵tonu katoatoa foki tatou ki a Ieova i te taimi tenei e fai ei te ‵tou taua faka-te-agaga ki tino kolā e sili atu i te tokouke i lō tatou.​​—⁠Efeso 6:​10-​17.

9:​26, 27. Ne maua ne tino tausi mataloa mai te matakāiga o Levi se tofiga tāua ‵ki. Ne tuku atu ki a latou a kī o mataloa ki loto i kogā koga tapu o te faletapu. Ne fakamaoni eiloa latou i te ‵talaga o mataloa i aso takitasi. Ko oti ne tuku mai ki a tatou a te tiute ke sala atu ki tino i ‵tou koga talai kae fesoasoani atu ko te mea ke tapuaki atu foki latou ki a Ieova. E mata, e se ‵tau o fakamaoni kae fakatuagagina tatou e pelā eiloa mo tino tausi mataloa mai te matakāiga o Levi?

KO PULE MAI A TAVITA E PELĀ ME KO TE TUPU

(1 Nofoaiga Tupu 10:1–​29:⁠30)

E kamata eiloa te mataupu tenei ki te tala o te Tupu ko Saulo mo ana tama tāgata kolā ne ‵mate atu i te taua i te vā o latou mo te kau Filisitia i te Mauga o Kilipoa. Ne fai ei a Tavita, te tama a Iese, mo fai te tupu i te matakāiga o Iuta. Ne o‵mai a tāgata mai matakāiga katoa ki Hepelona kae fai ne latou i ei a Tavita mo fai te tupu i luga i Isalaelu kātoa. (1 Nofoaiga Tupu 11:​1-13) E seki leva mai tua ifo i ei, ne fakatakavale ne ia a Ielusalema. Fakamuli ifo, ne aumai ne te kau Isalaelu a te pusa o te feagaiga ki Ielusalema “kae e ka‵laga i te fiafia, kae faka‵tagi a pu . . . mo kitala.”​​—⁠1 Nofoaiga Tupu 15:⁠28.

Ko fakaasi atu ne Tavita tena manakoga ke faite se fale mō te Atua tonu. Ona ko te mea ne taofi te tauliaga tenā mō Solomona, ne fai ei ne Ieova se feagaiga mo Tavita e uiga ki se Malo. I te taimi ne taua atu ei a Tavita ki fili o Isalaelu, ne tuku atu eiloa ne Ieova te manumalo ki a ia i taimi e uke. Ne iku atu ki te ‵mate o tino e toko 70,000 ona ko te lauga o tino telā ne seki talia mai lalo i te tulafono. Mai tua o te mauaga o te fakatonuga mai se agelu ke fakatu aka se fatafaitaulaga ki a Ieova, ne ‵togi ei ne Tavita se laumanafa mai i a Alauna, se tino Iepuse. Ne “lasi eiloa te fakatokaga a Tavita i mea mō te faitega o te Faletapu,” telā ko “se faka‵tau eiloa i te gali kae takutakua” i te koga tenā. (1 Nofoaiga Tupu 22:⁠5) Ne fakatoka ne Tavita a galuega mō te matakāiga o Levi, kolā ne fakamatala likiliki mai eiloa i konei i lō nisi koga aka i te Tusi Tapu. Ne fai meaalofa eiloa a te tupu mo tino i se auala lasi ‵ki mō te faitega o te faletapu. Mai tua o tausaga e 40 o tena pulega, ne mate atu ei a Tavita mo te fiafia me ne “maumea kae fakaaloalogina, kae ne sui a ia ne tena tama tagata ko Solomona o fai mo tupu.”​​—⁠1 Nofoaiga Tupu 29:⁠28.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

11:11​​—⁠Kaia e toko 300 ei kae se toko 800 a tino kolā ne tamate e pelā mo te mea e fakaasi mai i te tala foki eiloa tenā i te 2 Samuelu 23:8? A te takitaki o tāgata loto ‵toa eiloa a Tavita ko Iosepa io me ko Iosepa-Pasepete. A te suā tokolua tāgata ma‵losi ko Eleasalo mo Sama. (2 Samuelu 23:​8-​11) A te pogai e ‵kese ei te avā tala konā, me kāti e fakasino atu ki mea kese‵kese kolā ne fai ne se tagata fua e tokotasi.

11:​20, 21​​—⁠Se a te tulaga o Apisai i mua o tāgata ma‵losi eiloa e tokotolu konā a Tavita? A Apisai e seki aofia i toe tāgata ma‵losi eiloa e tokotolu kolā ne tavini atu ki a Tavita. Kae e pelā mo te mea ne fakaasi mai i te 2 Samuelu 23:​18, 19, a ia ko te takitaki o sotia takutakua e toko 30 kae ne takutakua atu eiloa a ia i a latou katoa konā. Ne fakanafa eiloa te tulaga o Apisai ki tāgata ma‵losi eiloa e tokotolu konā ona ko te mea ne fai ne ia se mea fakaofoofogia telā e tai ‵pau mo te mea ne fai ne Iosepa.

12:8​​—⁠I te auala fea ne fai ei a sotia takutakua mai i te matakāiga o Kato “e pelā mo leona”? Ne ‵nofo atu a tāgata loto ‵toa konei fakatasi mo Tavita i te koga lavaki. Ne gasolo aka o ‵loa olotou lauulu. Ona ko te ‵loa o lauulu o tāgata konei, ne fai ei latou pelā mo foliga o se leona tagata fekai.

13:​5, NW ​​—⁠Se a “te vaitafe o Aikupito”? Ne mafau‵fau a nisi tino me e fakasino atu te tugāpati tenei ki se maga o te Vaitafe ko te Naila. Kae e fakasino atu eiloa te fakamatalaga tenei ki “te vanu i te tuakoi o Aikupito”​​—⁠se tuakoi telā ko leva ne fakamailoga ki ei te gataga i te feitu ki saute-togālā o te Fenua o te Folafolaga.​​—⁠Numela 34:​2, 5; Kenese 15:⁠18.

16:30​​—⁠Se a te uiga o te “polepole” ona ko Ieova? E fakaaogā eiloa te pati ko te “polepole” i konei i se auala fakatusa ki te mataku ki te Atua mo te āva malosi ki a Ieova.

16:​1, 37-​40; 21:​29, 30; 22:19​​—⁠Se a te fakatokaga mō te tapuakiga telā ne tumau eiloa i Isalaelu i te taimi ne avatu ei te Pusa ki Ielusalema ke oko eiloa ki te taimi ne faite ei te faletapu? I te taimi ne avatu ei ne Tavita te Pusa ki Ielusalema kae tuku ne ia i loto i te faleie telā ne faite ne ia, ko uke ‵ki eiloa a tausaga ne seki tuku ei te Pusa i loto i te faleie tapu. Mai tua o te avatuga tenā, ne tumau eiloa te Pusa i te faleie tenā i Ielusalema. Ne tu atu te faleie tapu i Kipeona, telā e fai ei ne te Faitaulaga Sili ko Satoka mo ana taina a taulaga kolā ne fakaasi mai i te Tulafono. Ne tumau eiloa te fakatokaga tenei ke oko ki te taimi ne palele ei te faitega o te faletapu i Ielusalema. I te otiga o te faletapu, ne avatu ei te faleie tapu mai Kipeona ki Ielusalema, kae ne tuku atu i ei te Pusa ki te Potu Tafasili i te Tapu i te faletapu.​​—⁠1 Tupu 8:​4, 6.

Akoakoga mō Tatou:

13:11. I lō te kaitaua mo te ‵losi atu ki a Ieova māfai ko se iku manuia ‵tou taumafaiga, e ‵tau o iloilo aka ne tatou te mea tenā kae taumafai ke iloa aka te pogai o te masei tenā. Ne fai eiloa ne Tavita te mea tenā. Ne iloa ne ia te mea e ‵tau o fai mai i ana mea ‵se ne fai muamua kae ne aumai fakamuli ei ne ia mo te manuia te Pusa ki Ielusalema i te auala tonu.a

14:​10, 13-​16; 22:​17-​19. E ‵tau faeloa o olo atu tatou ki a Ieova e auala i ‵talo kae ‵sala atu ki tena takitakiga a koi tuai o fai ne tatou se mea telā ka pokotia ei tatou i te feitu faka-te-agaga.

16:​23-​29. E ‵tau o fakamuamua faeloa a te tapuakiga ki a Ieova i ‵tou olaga.

18:⁠3. A Ieova ko te Tino telā e fakataunu eiloa ne ia ana fuafuaga. E auala i a Tavita, ne fakataunu eiloa ne ia tena folafolaga ke tuku atu ki te fanau a Apelaamo a te fenua kātoa ko Kanana, “mai te gataga o Aikupito ki te vaitafe o te Eufilate.”​​—⁠Kenese 15:18; 1 Nofoaiga Tupu 13:⁠5.

21:​13-​15. Ne fakatonu atu a Ieova ki te agelu ke taofi aka te mala tenā ona ko te mea ne lagona eiloa ne Ia te logo‵mae o Ana tino. A te ‵tonuga loa, “a ia e alofa” fakamagalo i taimi e uke.b

22:​5, 9; 29:​3-5, 14-​16. E tiga eiloa ne seki fakatonu atu ke faite ne ia te faletapu o Ieova, ne fakaasi atu eiloa ne Tavita se uiga kaimalie lasi. Kaia? Ne loto fakafetai a ia ki mea katoa kolā ne maua ne ia ona ko te aga‵lei o Ieova. E ‵tau foki o fakamalosi aka tatou ne te loto fakafetai penā ke maua i ei a te uiga kaimalie.

24:​7-​18. A te fakatokaga e uiga ki vaega e 24 o potukau faitaulaga telā ne fai ne Tavita, ko leva ne fakagalue i te taimi ne fakasae atu ei te agelu a Ieova ki a Sakalia, te tamana o Ioane te Papatiso, ke fakailoa atu ei te fanau mai o Ioane. E pelā me se tino mai te “kāiga faitaulaga o Avia,” ne fai ei te galuega fakafaitaulaga a Sakalia i tena taimi tu i te faletapu. (Luka 1:​5, 8, 9) Ne aofia eiloa i te tapuakiga tonu a tala ‵tonu​—⁠kae sē ko tala ‵kai. E maua eiloa a fakamanuiaga mai te ‵tou ga‵lue fakamaoni i te ‵lago atu ki “te tavini fakamaoni kae poto” i te tapuakiga ki a Ieova telā ko oti ne fakatoka faka‵lei i aso nei.​​—⁠Mataio 24:⁠45.

Tavini Atu ki a Ieova “mo te Loto Fiafia”

E se aofia fua i te Muamua Nofoaiga Tupu a te fakasologa o gafa. E aofia foki i ei te aumaiga ne Tavita a te pusa o te feagaiga ki Ielusalema, ana manumaloga fakaofoofogia, te fakatokatokaga mō te faitega o te faletapu, mo te fakatuakaga o vaega kese‵kese o faitaulaga mai te matakāiga o Levi mo olotou galuega. E mautinoa eiloa me ne aogā ki te kau Isalaelu a mea katoa kolā ne tusi ne Esela i te Muamua Nofoaiga Tupu, ke fesoasoani atu ei ke fakafou aka te lotou loto finafinau mō te tapuakiga ki a Ieova i te faletapu.

Ko se faka‵tau eiloa i te gali o te fakaakoakoga ne tuku mai ne Tavita i te fakamuamua faeloa o te tapuakiga ki a Ieova i tena olaga kātoa! I lō te taumafai ke maua ne ia ne tauliaga fakapito, ne taumafai faeloa a Tavita o fai te loto o te Atua. E fakamalosi mai ki a tatou ke fakagalue aka ana pati polopoloki ke tavini atu ki a Ieova mo “te loto kātoa mo te loto fiafia.”​​—⁠1 Nofoaiga Tupu 28:​9, NW.

[Fakamatalaga mai lalo]

a Mō nisi akoakoga mai i taumafaiga a Tavita ke avatu te Pusa ki Ielusalema, ke onoono ki Te Faleleoleo Maluga i a Iuni 1, 2005, te itulau e 8-11.

b Mō nisi akoakoga e uiga ki te lauga ne Tavita a tino Isalaelu i se auala sē ‵tau, ke onoono ki Te Faleleoleo Maluga i a Iuni 1, 2005, te itulau e 8-11.

[Te Fakasologa/Ata i te itulau e 8-10]

4026 T.L.M. Atamu Mai i a Atamu ki a Noa (1,956 tausaga)

130 tausaga ⇩

Setu

105 ⇩

Enosa

90 ⇩

Kenani

70 ⇩

Malaelu

65 ⇩

Ialeto

162 ⇩

Enoka

65 ⇩

Metusela

187 ⇩

Lameko

182 ⇩

2970 T.L.M. Noa 2970 T.L.M. Ne fanau ei a NOA

Mai i a Noa ki a Apelaamo (952 tausaga)

502 tausaga ⇩

Semu

TE LOLO I TE 2370 T.L.M.

100 ⇩

Afasata

35 ⇩

Seela

30 ⇩

Epela

34 ⇩

Peleka

30 ⇩

Leu

32 ⇩

Seluka

30 ⇩

Nakoli

29 ⇩

Tala

130 ⇩

2018 T.L.M. Apelaamo 2018 T.L.M. Ne fanau ei a APELAAMO

Mai i a Apelaamo ki a Tavita:

100 tausaga e 14 a kautama (911 tausaga)

Isaako

60 ⇩

Iakopo

c.88 ⇩

Iuta

⇩

Pelesa

⇩

Heselona

⇩

Lama

⇩

Aminatapu

⇩

Nasona

⇩

Salemona

⇩

Poasa

⇩

Opeta

⇩

Iese

⇩

1107 T.L.M. Ne fanau ei a TAVITA

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share