Ne Nāi Tino Fua ka Pule Mai, Kae e Maua ne Tino e Tokouke a Mea Aoga Mai i ei
TALU mai aso o te kau apositolo, ko oti ne filifili aka ne te Atua mai i tino se aofaki mautinoa o Kelisiano fakamaoni, kae fai latou mo tamapuke. Ko oko eiloa i te katoatoa o te ‵fuliga o tamapuke konei telā e fakamatala mai i te Muna a te Atua e pelā me ko ‵toe fanau fou. A te pogai o te ‵toe fanau fou ko te fakatokaga o tavini konei a te Atua ke fai mo tino pule i te lagi. (2 Timoteo 2:12) Ke fai mo fai ne vaegā tino pule penā, ne toe‵tu aka latou mai te mate ki te olaga faka-te-lagi. (Loma 6:3-5) I te lagi, ka fai latou “mo malo o faitaulaga e tavini atu ki te ‵tou Atua; kae ka pule latou [ki] te lalolagi” fakatasi mo Keliso.—Fakaasiga 5:10; 11:15.
Kae e fai mai foki te Muna te Atua me i nisi tino, i tafa o tino kolā e toe fanau mai, ka maua ne latou te fakaolataga se-gata-mai. I te Tusi Tapu (Tusi Tapu faka-Epelu mo te Tusi Tapu faka-Eleni), e taku mai i ei te manatu tonu me ne fuafua te Atua ke faka‵sao ne ia a potukau e lua o tino—se tamā potukau foliki o tino pule kolā e ‵nofo atu i te lagi mo se potukau lasi o tino mai lalo i te Malo tenā, kolā e ‵nofo i te lalolagi. Masaua foki la a mea kolā ne tusi atu te apositolo ko Ioane ki taina tali‵tonu kolā ne maua foki ne latou te ‵toe fanau fou. Ne fai atu a ia e uiga ki a Iesu: “Me i a Keliso, ko ia tenā ko te auala e fakamagalo ei o‵tou agasala, e se ko agasala fua a tatou [te tamā potukau], kae pelā foki mo agasala a tino katoa [te potukau lasi].”—1 Ioane 2:2.
E penā foki te apositolo ko Paulo, telā ne tusi mai: “A mea katoa ne faite [te potukau lasi], ko fakatalitali fua i te fia lavea o te Atua ko fakaasi mai tena fanau [te tamā potukau].” (Loma 8:19-21) Ne ‵tau o malamalama pefea tatou i pati a te apositolo ko Ioane mo Paulo? Tenei tena uiga: A tino kolā ka toe fanau mai ka fai mo vaega o se pulega i te lagi. Se a te pogai? Ke aumai i ei a mea aoga ki te fia miliona o tino, kolā e ‵nofo mai lalo i te pulega a te Atua i te lalolagi nei. Tela la, ne akoako ne Iesu ana soko ke ‵talo atu: “Ke oko mai tou Malo. Ke fai te mea e loto koe ki ei i lalo nei e pelā mo te faiga i te lagi.”—Mataio 6:10.
E maua foki te munatonu tenei e uiga ki te fakaolataga telā ne fakaavanoa atu ki potukau e lua i te Tusi Tapu faka-Epelu. Masaua la a pati a Ieova ki te tupuga o Iesu, ko Apelaamo: “E auala i tau fanau [te tamā potukau] ka fakamanuia ei ne atufenua katoa o te lalolagi [te potukau lasi] a latou eiloa.” (Kenese 22:18, Tusi Paia Samoa) E tonu, ne mafai o maua ne atufenua katoa a fakamanuiaga e auala i te “fanau” a Apelaamo.
Ko oi te “fanau” tenā? Ko Iesu Keliso, kae ‵kau atu foki ki ei a tino kolā e maua ne latou te ‵toe fanau fou, ko tamapuke a te Atua. E fakamatala mai te apositolo ko Paulo: “Kafai foki la koutou ne tino o Keliso, e tonu eiloa i a koutou ko fanau a Apelaamo.” (Kalatia 3:16, 29) Kae ne a fakamanuiaga e oko atu ki tino o atufenua katoa e auala i te “fanau” tenei? Ko te tauliaga ke toe taliagina latou i te kilokiloga a te Atua kae ke maua foki te ola e aunoa mo te mate i te lalolagi palataiso. Ne ‵valo mai te faisalamo ko Tavita: “A tino amio‵tonu ka fai mo latou te fenua, kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Salamo 37:29; Isaia 45:18; Fakaasiga 21:1-5.
A te ‵tonuga loa, ne nāi tino fua e aofia i te pulega faka-te-lagi, kae ko mea aoga mai te pulega faka-te-lagi—ko te ola se-gata-mai i te lalolagi mo nisi fakamanuiaga—e mafai o maua ne tino e tokouke. Ke na aofia eiloa koe mo tou kāiga i tino kolā ka maua ne latou a mea aoga tumau kolā ka aumai ne te Malo o te Atua.
[Ata i te itulau e 12]
Ka maua ne te fia miliona o tino a te ola se-gata-mai i te lalolagi. Ka aofia foki koe i a latou?