Tali ki Fesili Mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
NOVEMA 4-10
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | 1 IOANE 1-5
“Sa Fiafai ki te Lalolagi io me ko Mea i te Lalolagi”
‵Piki ‵Mau ki te Fakaakoakoga a Iesu
13Kāti ka fai mai a nisi tino me e se ko mea katoa i te lalolagi e ma‵sei. E tiga eiloa e tonu te mea tenā, e faigofie fua o ‵miti tatou ne te lalolagi mo ana mea fakagali‵gali katoa mai te tavini atu ki a Ieova. Kae e seai eiloa se mea i te lalolagi e fai ei ke fakapili‵pili atu tatou ki te Atua. Tela la, kafai e gasolo aka o fia‵fai tatou ki mea i te lalolagi, ke oko ki mea kolā e se ma‵sei, ko ‵tu atu eiloa tatou i se tulaga fakamataku. (1 Timoteo 6:9, 10) I tafa i ei, a te lasiga o mea i te lalolagi e ma‵sei kae e mafai foki o fakama‵sei ne mea konā a tatou. Kafai e onoono tatou ki ata io me ko polokalame i te TV kolā e fakamalosi aka i ei a fakasauaga, te fia maumea, io me ko faifaiga fakatauavaga sē ‵tau, e mafai eiloa o fia‵fia tatou ki mea konā—kae fakaosooso mai foki. Kafai e kauga tatou ki tino kolā e taumafai faeloa o faka‵lei aka olotou olaga i te feitu faka-te-foitino io me e ‵sala atu faeloa ki avanoaga i mea tau pisinisi, e mafai eiloa o fai a mea konā mo fai a toe mea tāua ki a tatou.—Mataio 6:24; 1 Kolinito 15:33.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 862 ¶5
Fakamagaloga
Se mea tonu ke ‵talo koe ki te Atua mō nisi tino mo te fakapotopotoga kātoa ki tena fakamagaloga. Ne fai ne Mose penā ki te malo o Isalaelu, fakaasi atu olotou agasala kae akai atu ki se fakamagaloga, telā ne lagona ne Ieova tena ‵talo. (Nume. 14:19, 20) I te taimi ne fakaulufale ei te faletapu, ne ‵talo foki a Solomona ki a Ieova ke mafai o fakamagalo ne Ieova a agasala a ana tino kae fai ke fulitua atu ki amioga ma‵sei. (1 Tupu 8:30, 33-40, 46-52) Ne fakaasi atu foki ne Esela a agasala a tino Iutaia kolā ne fakafoki ki te lotou fenua. A tena ‵talo mo te loto kātoa mo te fakamalosiga, ne fai ei ke gasue‵sue a tino Iutaia ke maua te fakamagaloga a Ieova. (Esl 9:13–10:4, 10-19, 44) A Iakopo ne fakamalosi ne ia a tino kolā e ma‵saki faka-te-agaga ke olo atu ki toeaina i te fakapotopotoga ke ‵talo mō latou, kae “kafai foki ne fai ne ia ne agasala, ka fakamagalo eiloa a ia.” (Iak 5:14-16) Kae e tiga eiloa te feitu tenā, e isi “se agasala telā e iku atu ki te mate,” ko te agasala ki te agaga tapu, telā e fai mo te iloa tonu, kae ka seai se fakamagaloga ki ei. E se ‵tau o ‵talo se Kelisiano mō vaegā tino e amio penā.—1Io 5:16; Mat 12:31; Epe 10:26, 27; onoono ki te AGASALA, I; AGAGA.
NOVEMA 11-17
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | 2 IOANE 1–IUTA
“E ‵Tau o Taua Atu Tatou ke Tumau i te Munatonu”
“Ke Ati Ake te Otou Malosi i . . . te Aliki”
8 E iloa ‵lei eiloa ne tatou a amioga a Satani me e fakaasi faka‵lei mai ana faifaiga faitogafiti i te Tusi Tapu. (2 Kolinito 2:11) Ne fakaaoga ne te Tiapolo a fakalavelave faiga‵ta i mea tau tupe, te ‵mate o ana tino pele, ‵tekemaiga mai kāiga, logo‵maega mai masaki, mo pati fakatauemu mai taugasoa ma‵sei ke ‵teke atu ei ki te tagata amiotonu ko Iopu. Ne loto mafatia a Iopu kae ne mafaufau i a ia ko oti ne tiakina ne te Atua. (Iopu 10:1, 2) E tiga eiloa e mafai o se māfua tonu mai a fakalavelave penā i a Satani i aso nei, e pokotia eiloa a Kelisiano e tokouke i ei kae e fakaaoga eiloa ne te Tiapolo mō tena ‵lei.
9 Ko gasolo fakavave aka eiloa o uke a mea fakama‵taku i te feitu faka-te-agaga i te taimi nei o te gataga. Ko ola nei tatou i te vaitaimi telā ko ‵saga malosi atu ei a tino ki mea faka-te-foitino i lō fakamoemoega faka-te-agaga. E fakasalalau faeloa i mea fakasalalau a faifaiga fakatauavaga sē ‵tau e pelā me se auala ke maua ei te fiafia i lō te faka‵mae ulu. Kae ko te tokoukega o tino ko “sili te lotou fia‵fia ki manakoga o te foitino i lo te Atua.” (2 Timoteo 3:1-5) A vaegā mafaufauga penei e fakamataku ‵ki ki te ‵tou paleni ‵lei i te feitu faka-te-agaga seiloga ke “finau koutou mō te fakatuanaki.”—Iuta 3.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 279
‵Kaiga e Fai ke Fakaasi Atu ei te Alofa
E se fakaasi mai i te Tusi Tapu io me fai mai me ne fai fakafia taimi a ‵kaiga konei e fakaasi atu ei te alofa. (Iuta 12) Ne seki fakatonu ne te Aliki ko Iesu Keliso io me ko ana apositolo ke fai te ‵kaiga tenā e pelā me se faifaiga masani io me fakatumau. E fai mai nisi tino me se ‵kaiga e fai ne kāiga Kelisiano mau‵mea kae ‵kami a taina tali‵tonu kolā e ma‵tiva. E ‵kau fakatasi a tama‵liki e seai ne olotou mātua, fafine ko ‵mate olotou avaga, tino mau‵mea, mo latou kolā e se ne tino mau‵mea o ‵kai fakatasi i te taipola mea‵kai pelā me ne taina faka-te-agaga.
it-2 816
Akau ‵Masa
A te suā pati i te ‵gana Eleni ki te spi·lasʹ, e fakasino tonu ki te fatu io me ne akau ‵masa kolā e ‵galo i lalo i te pisipisitai. Ne fakaaoga ne Iuta a te fakatusa tenā ki tāgata kolā e aumai ‵muni ki loto i te fakapotopotoga Kelisiano mo olotou mafaufauga ma‵sei. E pelā mo akau ‵masa kolā e ‵galo i lalo i te pisipisitai, e mafai o fakamataku ki vaka, e penā foki a tāgata konei, e fakama‵taku foki latou i loto i te fakapotopotoga. E fai mai a ia e uiga ki vaegā tāgata penā: “Konei eiloa a akau ‵masa kolā e ‵galo i lalo i te pisipisitai i taimi o otou ‵kaiga māfai ko ‵kai fakatasi latou mo koutou.”—Iuta 12.
wp17.1 12 ¶1
“Ne Fakafiafia Faka‵lei Atu a ia ki te Atua”
Se a te valoaga a Enoka? Ne fai mai penei: “Kiloke! Ne o‵mai a Ieova fakatasi mo ana agelu tapu e se lausia, o fakaoko atu te fakasalaga ki tino katoa, kae fakamasino foki a tino sē amioatua katoa i olotou amioga sē ‵lei kolā ne fai i se auala sē amioatua, mo faifaiga matagā katoa kolā ne fai atu ne tino agasala ki a ia.” (Iuta 14, 15) Tela la, a te mea muamua e mafai o iloa ne koe, me ne faipati a Enoka ki mea ko oti ne ‵tupu, e pelā loa me ko oti ne fakataunu ne te Atua a te valoaga telā ne ‵valo mai. Penā foki loa a te ukega o valoaga kolā ne ‵valo mai. Tenei te manatu: Ne faipati te pelofeta ki mea mautinoa kolā ka fakataunu e pelā eiloa me se mea ko oti ne tupu!—Isaia 46:10.
wp17.1 12 ¶3
“Ne Fakafiafia Faka‵lei Atu a ia ki te Atua”
E fakamalosi tatou ne te fakatuanaki o Enoka ke ‵sili ifo tatou ki a tatou eiloa me e mata, a ‵tou kilokiloga ki te lalolagi nei e ‵pau mo te kilokiloga a te Atua io me ikai. A te fakamasinoga telā ne folafola mai ne Enoka mo te loto toa koi tumau loa; e fakasino foki ki te lalolagi i aso nei e pelā loa mo te lalolagi i aso o Enoka. E pelā mo te fakailoaga a Enoka, ne fakaoko mai ne Ieova a te Lolo lasi ki tino sē amioatua i aso o Noa. Kae ko te fakaseaiga tenā e tuku mai i ei ki a tatou se ata o te fakaseaiga lasi telā ko pili o oko mai. (Mataio 24:38, 39; 2 Petelu 2:4-6) Tela la, i aso nei, ka o‵mai eiloa te Atua mo ana agelu tapu e se lausia o fai te fakamasinoga amiotonu ki te lalolagi sē amioatua tenei. E ‵tau o fakatāua ne tatou taki tokotasi a te fakailoaga tenei a Enoka kae ke fakailoa atu foki ki nisi tino. E mafai o se ‵kau mai ‵tou kāiga mo taugasoa ki a tatou. E mafai o sē sologa tatou i nisi taimi. Kae ko Ieova ne seki tuku tiaki ne ia a Enoka; kae ka se tuku tiaki foki ne ia ana tavini fakamaoni i aso nei!
NOVEMA 18-24
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | FAKAASIGA 1-3
“E Iloa ne Au au Mea ne Fai,”
Se Vaegā Agaga Pefea e Fakaasi Atu ne Koe?
8 Ke ‵teke atu ki te vaegā kilokiloga tenā, e ‵tau o masaua ne tatou me ne fakaata mai i te Tusi Tapu a Iesu e puke ne ia “a fetū e fitu i tena lima fakaatamai.” A “fetū” ne fakauiga loa ki ovasia fakaekegina kae, ne fakasino atu foki i se auala tai lasi atu, ki toeaina katoa i loto i fakapotopotoga. E mafai ne Iesu o fakatonutonu a “fetū” i tena lima fakaatamai i so se auala e mafaufau a ia me e ‵tau. (Fakaasiga 1:16, 20) Tela la, e pelā me ko te Ulu o te fakapotopotoga Kelisiano, e pule katoatoa atu a Iesu ki te potukau o toeaina. Kafai e ‵tau eiloa o fakatonutonu se toeaina, ka fakamautinoa aka ne te Tino telā e fai “ana mata e pelā me se afi ‵ka ulaula” ke fai a te mea tenei i te taimi mo te auala tonu o Ia. (Fakaasiga 1:14) I te taimi tenā, ke tumau eiloa tatou i te āva atu ki a latou kolā ne filifili ne te agaga tapu, me ne tusi mai a Paulo: “Ke faka‵logo koutou ki a latou kolā e fai ne latou te takitakiga i a koutou kae ke ‵lago atu ki ei, me e puipui ne latou otou ola kae e tuku atu ne latou se tala ki te Atua e uiga ki ei; ko te mea ke fai ne latou te mea tenā mo te fiafia kae se mo te fi‵ta, me e fakamasei atu i ei ki a koutou.”
E Puipui Tatou ne Polopolokiga
11 I te fakaasiga telā ne tusi i te Fakaasiga mataupu e 2 mo te 3, e lavea ne te Tupu ko Iesu Keliso a te mea ko tupu i fakapotopotoga e fitu i Asia Foliki. E lavea ne Keliso a mea e uke atu ko ‵tupu i loto i fakapotopotoga konei i lō mea masani. I loto i te fakaasiga, e faipati eiloa tou tagata ki mea fakapito kolā ne ‵tupu e penā foki loa mo tino taki tokotasi. Ne tuku atu foki ne ia ki fakapotopotoga a pati fakamālō io me ko polopolokiga kolā e manakogina ne latou. Se a te uiga o te fakaasiga tenei mō tatou? E sui ne fakapotopotoga e fitu a Kelisiano fakaekegina mai tua o te 1914. Kae e tiga eiloa ne fakasino tonu atu a te polopolokiga a Keliso ki te kau fakaekegina, e maua ne fakapotopotoga katoa o tino o te Atua i te lalolagi i aso nei a mea aoga mai i ei. Tela la, e mafai ne tatou o fai atu me e fakaaoga ne Ieova a tena Tama ke takitaki ne ia ana tino i aso nei. E mafai pefea o maua ne tatou a mea aoga mai te takitakiga tenā?
Ke Gasolo Atu ki Mua Fakatasi mo te Fakapotopotoga a Ieova
20 A te tumau i te fakapotopotoga a Ieova telā e gasolo atu ki mua, e manakogina i ei a te taliaga ne tatou o te tulaga o Iesu Keliso telā ne tuku atu ne te Atua e pelā me ko te “pule i te ekalesia.” (Efeso 5:22, 23) Masaua foki a te Isaia 55:4, telā e fai mai penei ki a tatou: “Ne fai ne au [ko Ieova] mo pule mo takitaki o malo, kae ne fakaasi ne au ki a latou a toku malosi e auala i a ia.” E iloa ‵lei ne Iesu a te auala ke fai ei te takitakiga. E iloa foki ne ia ana mamoe mo olotou manakoga. A te ‵tonuga loa, i te taimi ne āsi atu ei a ia ki fakapotopotoga e fitu i Asia Foliki, ne fai atu fakalima a ia penei: “E iloa ne au au mea e fai.” (Fakaasiga 2:2, 19; 3:1, 8, 15) E iloa foki ne Iesu ‵tou manakoga, e pelā foki eiloa mo te mea e iloa ne tena Tamana, ko Ieova. A koi tuai o tuku mai ne ia te ‵Talo Fakaakoako, ne fai mai penei a Iesu: “Me lavea ne te otou Tamana a mea kolā e fia maua ne koutou, kae e seki fakatagi atu eiloa a koutou ki a ia.”—Mataio 6:8-13.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Fakaasiga —I
2:7—Se a “te fatoaga a te Atua”? Ona ko pati konei ne fai atu ki Kelisiano fakaekegina, a te fatoaga io me ko te palataiso tenei kāti e fakasino atu loa ki se tulaga fakapalataiso i te lagi—ko te koga eiloa e nofo ei te Atua. Ka maua ne te kau fakaekegina fakamaoni a te taui ke ‵kai ki “te lakau o te ola.” Ka se toe ‵mate eiloa latou.—1 Kolinito 15:53.
NOVEMA 25–TESEMA 1
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | FAKAASIGA 4-6
“Te Fakatau‵telega o Tino Tokofa i Solofanua”
wp17.3 4 ¶3
Tāgata e Tokofa i Solofanua—Ko oi Latou?
Ko oi te tino i luga i te solofanua ‵kena? E iloa ne tatou a te tino tenei i te tusi foki o Fakaasiga, kae e fakaasi fakamuli mai me i a ia e sopo i te solofanua mai te lagi kae e fakaigoa ki “Te Muna a te Atua.” (Fakaasiga 19:11-13) A te tofi, Te Muna, e fakasino atu ki a Iesu Keliso, me i a ia ko te tukumuna a te Atua. (Ioane 1:1, 14) E se gata i ei, e taku foki a ia ko te “Tupu o tupu mo te Aliki o aliki” kae e “Fakamaoni kae Tonu.” (Fakaasiga 19:16) E manino lei me e isi sena pulega e pelā me se tupu e fano ki te taua, kae e se fakaaoga ne ia tena malosi i se auala masei io me fakasaua. Kae e mafai o ‵sae aka nisi fesili.
wp17.3 4 ¶5
Tāgata e Tokofa i Solofanua—Ko oi Latou?
Anafea ne kamata o ‵tele atu a tāgata e tokofa i solofanua? Masaua, a te tino muamua ne tele, ko Iesu, ne kamata o tele i te taimi ne tuku atu ki a ia se foualiki. (Fakaasiga 6:2) Anafea ne tuku atu ki a Iesu te foualiki ke fai pelā me se Tupu i te lagi? E se ko te taimi eiloa telā ne foki atu ei a ia ki te lagi mai tua o tena mate. E fai mai i te Tusi Tapu me ne fakatalitali a ia mō se vaitaimi. (Epelu 10:12, 13) Ne tuku atu ne Iesu ki ana soko se auala ke iloa ei ne latou te taimi ne ‵tau o fakatalitali i ei a ia mo te kamataga o tena pulega i luga i te lagi. I te kamataga o tena pulega i te lagi, ka matagā ‵ki a fakalavelave ka ‵tupu. Me ka ‵tupu a taua, oge mea‵kai mo famai. (Mataio 24:3, 7; Luka 21:10, 11) Mai tua o te Taua i te 1914, ne kamata o lavea atu me ko ulu atu a te kaukāiga o tino katoa ki te vaitaimi tenā, se taimi o fakalavelave i te lalolagi telā e taku i te Tusi Tapu me ko “aso fakaoti.”—2 Timoteo 3:1-5.
wp17.3 5 ¶2
Tāgata e Tokofa i Solofanua—Ko oi Latou?
A te tino e sopo i ei e fakasino ki te taua. E lavea atu me ave kea‵tea ne ia a te filemu e se mai nai malo fua kae mai te lalolagi kātoa. I te 1914, ne tupu ei te taua muamua i tala fakasolopito o te lalolagi. E se leva, kae tupu te taua i te lua, telā ne fakamataku atu. Kāti a tino ne ‵mate i taua mo kinauga i meatau talu mai i te 1914 ne silia atu i te 100 miliona! E se gata i ei, a te tokoukega o tino ne logo‵mae i pakiaga fakama‵taku.
wp17.3 5 ¶4-5
Tāgata e Tokofa i Solofanua—Ko oi Latou?
“Ne kilo atu au, kae kiloke! se solofanua uli, kae ko te tino ne sopo i ei ne puke ne ia se fua-mea-‵mafa i tena lima. Ne lagona ne au te mea e pelā me se leo i te kogāloto o manu ola e fa e fai mai: “A te ‵togi o te ‵kilo saito, e tasi te tenali, kae ko te tolu ‵kilo kalite, e tasi te tenali; kae sa sona fakaaoga te sinu olive mo te uaina.’”—Fakaasiga 6:5, 6.
A te tino e sopo i ei e fakasino atu ki te oge mea‵kai. E lavea ne tatou i konei ata o se fua-mea-‵mafa o mea‵kai kolā ko gasolo aka ki luga te togi o te ‵kilo saito (1.08 L) ko te tasi tenali, ko te ‵togi o se tino galue i se aso e tasi i te senitenali muamua! (Mataio 20:2) E mafai foki o ‵togi a ‵kilo kalite e tolu (3.24 L), ki te tenali tenā e tasi, me e ‵togi māmā a te fuaga o te kalite i te fuaga o te saito. Kae e mata, e lava ke fagai ei se kāiga lasi? Tela la, ne fakailoa atu ki tino ke fakaaoga faka‵lei a mea‵kai, e pelā loa mo uaina mo sinu olive kolā ne mea‵kai tāua i taimi konā.
wp17.3 5 ¶8-10
Tāgata e Tokofa i Solofanua—Ko oi Latou?
A te tino e sopo i te solofanua i te fa e fakasino ki te mate ona ko masaki mo nisi pogai aka. Mai tua i te 1914, e lau i te fia sefulu miliona o tino ne ‵mate i te Spanish flu. Kāti e 500 miliona tino ne pokotia i ei, telā e nofo ki se tokotasi mai te tokotolu o tino e ola!
Kae ko te Spanish flu ko te masaki muamua ne pokotia ei a tino. Ne fakatautau foki me ne ‵mate foki se selau miliona o tino smallpox i te 20 senitenali. Ke oko mai ki ‵tou aso nei, a ola o tino ko ‵kati mutu ne masaki pelā mo te Selamete, te māmā pala, mo te malaria, tiga eiloa ne fai a sukesukega ki ei.
A te ikuga e ‵pau katoa, ko te mate—faitalia me māfua mai taua, oge mea‵kai, io me ko masaki. A te tanuga e folo kātoa ne ia a tino kolā ne ‵mate, seai loa se fakamoemoega ki tino.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
re 76-77 ¶8
Te Fakaofoofogia o te Nofogaaliki Faka-te-Lagi o Ieova
8 Ne iloa ne Ioane me ne faitofigina a faitaulaga ke tavini atu i te faleie tapu mua. Tela la, kāti ne ofo a ia i te taimi ne matea atu ei ne ia a te suā mea telā ne fakamatala mai ne ia penei: “Kae e isi ne nofogaaliki e lua-sefulu fa kolā e fakatāmilo i te nofogaaliki tenā, kae ne matea atu ne au me ne saga‵saga i nofogaaliki konā a toeaina e tino lua mo te tokofa kolā ne ‵pei ki gatu ‵kena, kae e isi foki ne foualiki aulo i luga i olotou ulu.” (Fakaasiga 4:4) E tonu, e seai ne faitaulaga, kae ko toeaina e toko 24, kolā ne saga‵saga i nofogaaliki kae ne ‵pei foki ki foualiki e pelā me ne tupu. Ko oi a toeaina konā? E seai aka foki ne isi tino kae na ko te kau filifilia eiloa mai i te fakapotopotoga Kelisiano, kolā ne toe‵tu aka kae ko ‵nofo atu i olotou tulaga faka-te-lagi e pelā mo te folafolaga a Ieova ki a latou. E iloa pefea ne tatou a te mea tenā?
re 80 ¶19
Te Fakaofoofogia o te Nofogaaliki Faka-te-Lagi o Ieova
19 Se a te mea e fakauiga ki ei a manu konā? A te valoaga telā ne lipoti mai ne te suā pelofeta, ko Esekielu, ka fesoasoani mai ki a tatou ke maua te tali ki ei. Ne matea atu ne Esekielu a Ieova ne sagasaga i tena nofogaaliki i se kaliota faka-te-lagi, kae ne ‵kau atu foki ki a ia a manu ola kolā e tai ‵pau olotou foliga mo latou kolā ne fakamatala mai ne Ioane. (Esekielu 1:5-11, 22-28) Kae fakamuli ifo, ne toe matea atu foki ne Esekielu a te nofogaaliki tenā i te kaliota telā ne fakatasi atu ki ei a manu ola. Kae i konā loa ne fakamatala mai ei ne ia a manu ola konā e pelā me ne kelupi. (Esekielu 10:9-15) A manu ola e fa kolā ne matea atu ne Ioane kāti e fakauiga ki te tokoukega o kelupi a te Atua—ko tino ola kolā e ma‵luga olotou tulaga i Tena fakapotopotoga faka-te-agaga. Ne seki manatu aka a Ioane me se mea fakaatea ke lavea atu ne ia te pili mai o kelupi konā ki te koga ne nofo ei a Ieova, me i te fakatokaga i te faleie tapu mua, ne ‵tu atu ei a te avā kelupi aulo i luga i te pono o te pusa o te feagaiga, telā ne fakaata mai i ei te nofogaaliki o Ieova. Mai i te va o te avā kelupi konā, ne pakū mai ei te leo o Ieova ke avatu a fakatonuga ki te fenua. Esoto 25:22; Salamo 80:1.
cf 36 ¶5-6
“Kiloke! Te Leona Telā Mai te Matakāiga o Iuta”
5 A te leona e fakasino faeloa ki se manu mafi. Kae fakafesagai aka eiloa koe mo se leona tagata? Kafai koe ne fai penā, kāti ne tu i te lua vā se ‵pui io me kāti a te leona tenā e tausi i loto i te fale manu. Kae e mafai eiloa o fakamataku a te tulaga tenā. Kafai e kilo tonu koe ki mata o te leona lasi kae mafi tenā, e mafaufau koe me e mafai o tele kea‵tea mo te mataku a te leona mai se mea. E faipati sāle te Tusi Tapu me i “te leona, [ko] te ‵toe manu mafi i manu fe‵kai katoa, kae e se tele kea‵tea mai i se tino.” (Faataoto 30:30) E penā eiloa te loto malosi o Keliso.
6 Ke na sau‵tala tatou ki te auala ne fakaasi mai ne Iesu a te loto malosi e pelā me se leona i auala e tolu: i te ‵tu ‵mautakitaki o ia mō te munatonu, fakatumau te fakamasinoga fai mea tonu, mo te taimi e fe‵paki ei a ia mo fakalavelave. Tela la mo tatou katoa—faitalia me ne tino loto ma‵losi io me ikai—e mafai o fakaakoako tatou ki a Iesu mai te fakaasiatuga o te loto malosi.