Ke ‵Lagomālō Atu ki Akoakoga a te Atua
“Talitonu ki te Aliki [ko Ieova] mo tou loto katoa. Sa fakalagolago lele eiloa ki tou iloa. Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu.”—FAATAOTO 3:5, 6.
1. E tuku faka‵sau atu pefea tatou ki fakamatalaga e uke a tino i lō aso mua?
KO ‵LOMI sāle nei a nusipepa e 9,000 i aso katoa i te lalolagi kātoa. I tausaga takitasi e ‵lomi sāle mai ei a tusi ‵fou e 200,000 i te fenua e tasi ko te Iunaite Sitete. E pelā mo se fakatautauga e tasi, i a Mati i te 1998, ko kātoa ei te 275 miliona itulau o fakamatalaga e maua i te Internet. E fai mai me e fanaka eiloa te aofaki tenā i te 20 miliona itulau i masina takitasi. E se pelā mo aso mua, ko maua nei ne tino a fakamatalaga e uiga ki te lasiga o mataupu. E tiga eiloa e isi ne mea aogā e maua i ei, e isi foki ne fakalavelave kolā e māfua mai i te fia o fakamatalaga konā.
2. Ne a fakalavelave e mafai o iku mai ona ko te uke o fakamatalaga kolā e mafai o maua nei?
2 Ko fakavale‵vale a nisi tino i te fia maua ne latou a fakamatalaga ‵fou, e sala‵sala aka faeloa latou ki mea ‵fou kae e fakata‵mala foki latou ki mea kolā e tāua atu. E maua ne nisi tino a tamā fakamatalaga e uiga ki mataupu ‵loto kae e ma‵natu aka latou me e ‵poto latou i mea katoa i ei. E fakaaogā ne latou te malamalama sē katoatoa tenā ke fai ei ne latou a filifiliga tāua ‵ki kolā e pa‵kia latou mo nisi tino i ei. Kae e fakamataku faeloa me kāti e mafai foki o maua i ei a fakamatalaga ‵se io me ne tala ‵loi. I nisi taimi e se mafai ei o fakamaoni aka me e tonu kae ‵lei io me ikai te fia o fakamatalaga ‵fou konā.
3. Ne a mea e fai mai te Tusi Tapu ke fakaeteete i ei i te taumafai ke maua te poto o tino?
3 Ko leva ne fia iloa sāle ne tino a mea ‵fou. Ko leva ne iloa atu i aso o te tupu ko Solomona a te fakamataku o te fakamāumāuga o taimi e uke i te salasala atu ki fakamatalaga sē aogā io me ko fakamatalaga fakama‵taku. Ana muna: “E seai se gatamaiga o te tusitusiga o tusi, kae kafai ko to tauloto malosi koe, ka fi‵ta foki koe.” (Failauga 12:12) I te fia selau tausaga mai tua ifo i ei ne tusi atu penei te apositolo ko Paulo ki a Timoteo: “Tausi faka‵lei ki akoakoga ne tuku atu ne au ki a koe. Kalo keatea mai i finauga va‵lea mo tino kola e fai mai me ne maua ne latou mai te Atua se fakaasiga fakapitoa. A te mea nei se fakaasiga loi fua, e takitaki ei latou keatea mai te fakatuanaki.” (1 Timoteo 6:20, 21) E tonu, e ‵tau mo Kelisiano i aso nei o ‵kalo keatea mai i te fakapilipili atu ki manatu fakama‵taku.
4. Se a te auala e tasi e mafai ei ne tatou o fakaasi atu te ‵tou fakatuaga ki a Ieova mo ana akoakoga?
4 E ‵tau foki o faka‵logo faka‵lei a tino o Ieova ki pati i te Faataoto 3:5, 6: “Talitonu ki te Aliki [ko Ieova] mo tou loto katoa. Sa fakalagolago lele eiloa ki tou iloa. Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu.” E aofia i te talitonu ki a Ieova a te ‵teke atu ki so se manatu telā e se fetaui mo te Muna a te Atua, faitalia me e māfua mai i ‵tou manatu io me ko manatu o ‵tou taina. Ke puipui te ‵tou malosi faka-te-agaga, se mea tāua ‵ki eiloa ke fakaakoako ne tatou ‵tou mafaufau ke iloa ei a fakamatalaga fakama‵taku kae ke ‵kalo keatea mai i ei. (Epelu 5:14) Ke na sautala tatou ki koga kolā e maua mai i ei a vaegā fakamatalaga konā.
Te Lalolagi Telā ko Takavale i a Satani
5. Se a te mafuaga e tasi o manatu fakama‵taku, kae ko oi e māfua mai i ei a manatu konā?
5 E uke ‵ki a manatu fakama‵taku e māfua mai i te lalolagi nei. (1 Kolinito 3:19) Ne ‵talo atu penei a Iesu Keliso ki te Atua e uiga ki ana soko: “Au e se ‵talo atu ke ave ne koe latou keatea mai te lalolagi, ka ko au e ‵talo atu ke tausi latou ne koe mai te Tino Masei.” (Ioane 17:15) A te fakamolemole tenā a Iesu ke tausi ana soko mai i “te Tino Masei” e fakaasi mai i ei me e pule Satani ki te lalolagi nei. E se puipuigina faeloa tatou mai i mea ma‵sei o te lalolagi, ona fua ko tatou ne Kelisiano. Ne tusi atu penei a Ioane: “Ko iloa foki ne tatou i a tatou e o te Atua, ka ko te lalolagi katoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei.” (1 Ioane 5:19) Kae maise eiloa i te ‵toe vaega tenei o aso fakaoti, e ‵tau o iloa ne tatou me ka faka‵fonu ne Satani mo ana temoni te lalolagi ki fakamatalaga fakama‵taku.
6. E mafai pefea ne fakafiafiaga o fai se tino ke se poi i mea matagā?
6 Kae e ‵tau foki o iloa ne tatou me ka foliga mai a nisi fakamatalaga fakama‵taku pelā me e ‵lei fua. (2 Kolinito 11:14) Ke mafaufau malie aka ki fakafiafiaga, tala i TV, tamunei, pese mo tusi. E loto ma‵lie a tino e tokouke me e gasolo eiloa o fakamalosi aka ne nisi vaegā fakafiafiaga a amioga matagā, e pelā mo amioga sē ‵tau, amioga fakasauā, mo te fakaaogāga o vailakau tapu. Kāti ka ‵poi malosi a tino māfai e fatoā matea ne latou a mea ‵fou kolā e matagā. Kae kafai e ‵kilo ‵soko latou ki ei ka se toe ‵poi latou i ei. Ke se ma‵natu aka eiloa latou me e ‵lei fua io me e se fakamataku a fakafiafiaga kolā e fakamalosi aka i ei a manatu fakama‵taku.—Salamo 119:37.
7. Ne a vaegā poto o tino e mafai o fakavāivāi ei te ‵tou talitonu ki te Tusi Tapu?
7 Ke mafaufau ki te suā mea telā kāti ka maua mai i ei a fakamatalaga fakama‵taku—ko te fia o fakamatalaga kolā e ‵lomi mai ne nisi saienitisi mo faiakoga kolā e fai mai me e se tonu te Tusi Tapu. (Fakatusa ki te Iakopo 3:15.) E maua sāle a vaegā fakamatalaga konā i mekesini lauiloa mo tusi kolā e fia‵fia ki ei a tino, kae e mafai o fakavāivāi i ei te talitonu ki te Tusi Tapu. E fia‵fia eiloa a nisi tino ke ‵teke atu latou ki te pulega a te Muna a te Atua mai i te faiga o manatu tuku taumate e uke. Ne tai ‵pau te tulaga fakamataku tenā i aso o te kau apositolo, e pelā mo pati manino konei a te apositolo ko Paulo: “Ke onoono faka‵lei koutou, ke mo a e vau se tino o fakapologa koutou i te poto mo takolekolega se aoga, kola e fakavae i munatuku a tino, io me ko agaga pule muamua o te lalolagi, kae se fakavae i a Keliso.”—Kolose 2:8.
Fili o te Munatonu
8, 9. E sae mai pefea te aposetasi i aso nei?
8 E mafai foki ne aposetate o fakamakosu te ‵tou malosi i te feitu faka-te-agaga. Ne ‵valo mai ne te apositolo ko Paulo me ka sae aka te aposetasi i tino kolā e fai mai i a latou ne Kelisiano. (Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3) I te fakataunuga o ana pati, i te taimi ko oti ne ‵mate atu ei te kau apositolo, ne iku atu te aposetasi lasi ki te ‵tumaiga o Lotu Kelisiano ‵Se. I aso nei, e seai se aposetasi lasi e tupu i tino o te Atua. Kae e ui i ei, ko oti ne ‵sola keatea a nāi tino mai i a tatou, kae ko fatuaki ne nisi tino i a latou olotou loto ke taku fakamasei a Molimau a Ieova mai i te faka‵paatuga o tala ‵loi mo fakamatalaga ‵se. E ga‵lue a nāi tino konā fakatasi mo nisi potukau ke ‵teke atu ei latou ki te tapuakiga ‵ma. I te faiga tenā, e ‵kau atu ei latou ki te aposetate muamua ko Satani.
9 E gasolo o fakaaogā ne nisi aposetate a mea pelā mo te Internet ke fakasalalau atu ei a fakamatalaga ‵se e uiga ki Molimau a Ieova. Ona ko te mea tenā, kafai e fia suke‵suke a tino loto fakamaoni ki ‵tou talitonuga, kāti ka maua fakafuasei ne latou a tala ‵loi a te kau aposetate. E isi foki ne Molimau kolā ne maua fakapulele ne latou a fakamatalaga fakama‵taku konā. Kae e ‵kau sāle atu foki a aposetate ki polokalame i TV mo letiō. Se a te faiga poto e ‵tau o fai ki ei?
10. Se a te faiga poto e ‵tau o fai ki tala ‵loi a aposetate?
10 Ne fakatonu atu te apositolo ko Ioane ki Kelisiano ke mo a ma talia mai ne latou a aposetate ki loto i olotou fale. Ne tusi mai ne ia penei: “Tela la, kafai e isi se tino e vau ki a koutou, kae e se aumai ne ia te akoakoga tenei, ke se talia ne koutou a ia i otou fale; sa fakamanuia atu foki ki a ia penei, “Ke i a koe te filemu.” So se tino o koutou e fakamanuia atu ki a ia, ka fai mo ona taugasoa i faiga o mea masei e fai ne ia.” (2 Ioane 10, 11) A te ‵kalo katoatoa keatea mai i fesokotakiga katoa ki fili konā ka puipui ei tatou mai i olotou manatu ma‵sei. E ‵pau eiloa te fakamataku o te fia maua o akoakoga a aposetate i fakasalalauga ‵fou i aso nei mo te talia mai o te aposetate tenā ki loto i ‵tou fale. Ke mo a ma talia ne tatou te fia tofotofo ki mea ‵fou ke fakakolekole aka ei tatou ke fai se mea fakamataku penā!—Faataoto 22:3.
I Loto i te Fakapotopotoga
11, 12. (a) Se a te mafuaga e tasi o manatu fakama‵taku i te fakapotopotoga i te senitenali muamua? (e) Ne fakata‵mala pefea a nisi Kelisiano i te ‵lagomālō atu ki akoakoga a te Atua?
11 Kae ke mafaufau foki ki te suā koga kāti ka maua mai i ei a manatu fakama‵taku. E tiga eiloa e se fia akoako atu ne se Kelisiano tukugina atu a akoakoga ‵se, kāti ko kamata o faipati atu e aunoa mo te mafaufau faka‵lei ki ei. (Faataoto 12:18) Ona ko ‵tou uiga sē ‵lei, e agasala sāle tatou katoa i ‵tou gutu. (Faataoto 10:19; Iakopo 3:8) I aso o te apositolo ko Paulo, ne seki pule faka‵lei atu a nisi tino i te fakapotopotoga ki olotou gutu kae ne fakatau kinau latou e uiga ki pati. (1 Timoteo 2:8) Ne sōna fakatāua malosi ne nisi tino olotou faka‵tauga kae ne kinau foki latou e uiga ki te tofiga o Paulo. (2 Kolinito 10:10-12) Ne iku atu a vaegā uiga konā ki kinauga kolā ne seki ‵tau o fai.
12 Ne oko atu a fe‵pakiga konā ki “te finau va‵lea foki o tino kola ko se ‵lei olotou mafaufau,” kae ne fakamakosu i ei te filemu o te fakapotopotoga. (1 Timoteo 6:5; Kalatia 5:15) Ne tusi mai penei a Paulo e uiga ki tino kolā ne māfua mai i ei a kinauga konā: “So se tino e akoako ne ia se akoakoga kese, kae se pau foki mo munatonu a te tou Aliki ko Iesu Keliso, e pela foki mo te akoakoga a te tou lotu, se tino ko faka‵fetegina tona mafaufau i te fakamatamata, e seai eiloa sena mea e tasi e iloa. E i a ia te uiga se ‵lei o kinau mo te faitaua ki uiga o muna, kae e tupu mai ei tena loto masei mo te kaisanosano, tena faitaua, mo ana muna masei mo ona masalosaloga ma‵sei.”—1 Timoteo 6:3, 4.
13. Ne a amioga ne fai sāle ne te tokoukega o Kelisiano i te senitenali muamua?
13 Se mea fakafiafia, me i te tokoukega o Kelisiano i aso o te kau apositolo ne tumau i te fakamaoni kae ne ‵saga faka‵lei atu ki te talaiga o te tala ‵lei o te Malo o te Atua. Ne gasue‵sue malosi latou i ‘te tausi atu ki tamaliki ko ‵mate olotou matua, mo fafine ko ‵mate olotou avaga i olotou puapuaga,’ kae ne seki ‘pisia foki latou i amioga se ‵lei faka te lalolagi,’ me ne seki māumāu olotou taimi i kinauga sē aogā e uiga ki pati. (Iakopo 1:27) Ne ‵kalo keatea latou mai i “taugasoa ma‵sei” i te fakapotopotoga Kelisiano foki eiloa ko te mea ke puipui faka‵lei ei te lotou malosi i te feitu faka-te-agaga.—1 Kolinito 15:33; 2 Timoteo 2:20, 21.
14. Kafai e se fakaeteete tatou, e mafai pefea ne sau‵talaga masani o oko atu ki kinauga fakama‵taku?
14 Kae e se ti maua sāle a fakalavelave kolā ne fakamatala mai i te palakalafa e 11 i te lasiga o fakapotopotoga o Molimau a Ieova i aso nei. Kae e ‵tau o iloa ne tatou me kāti e mafai o ‵tupu a kinauga sē aogā konā. E tonu, se faiga masani ke sau‵tala tatou ki tala i te Tusi Tapu io me ke fai‵pati e uiga ki nisi vaega kolā ne seki fakaasi mai e uiga ki te lalolagi fou telā ne folafola mai. Kae e se masei foki te fakatau fakaasi atu o manatu o tatou, e uiga ki gatu, teuga io me ko fakafiafiaga kolā e filifili ki ei. Kae kafai e fakama‵keke ne tatou ‵tou manatu kae e ita fitifiti māfai e se talia ne nisi tino a manatu konā, kāti e mafai o nofo mavae‵vae te fakapotopotoga i tamā kinauga fo‵liki. A te mea telā e kamata mai pelā me se tamā sautalaga ‵lei, e mafai ei o fai fakamuli mo fai se mea fakamataku ‵ki.
Ke Tausi Faka‵lei ki Akoakoga Kolā ne Tuku Mai
15. E pefea te fakama‵taku o “akoakoga a temoni” ki a tatou i te feitu faka-te-agaga, kae ne a pati polopoloki e tuku mai i te Tusi Tapu?
15 Ne fakailoa mai ne te apositolo ko Paulo: “Ne taku faka‵lei mai eiloa ne te Agaga Tapu me ka tiakina ne nisi tino a te fakatuanaki i aso fakamuli; kae ka faka‵logo foki latou ki agaga ‵loi kae tau‵tali foki ki akoakoga a temoni.” (1 Timoteo 4:1) E tonu, e fakamataku ‵ki a nisi manatu ma‵sei. E se tioa eiloa o fakamolemole atu penei a Paulo ki tena taugasoa pele ko Timoteo: “Timoteo, tausi faka‵lei ki akoakoga ne tuku atu ne au ki a koe. Kalo keatea mai i finauga va‵lea mo tino kola e fai mai me ne maua ne latou mai te Atua se fakaasiga fakapitoa. A te mea nei se fakaasiga loi fua, e takitaki ei latou keatea mai te fakatuanaki.”—1 Timoteo 6:20, 21.
16, 17. Ne a mea ko oti ne tuku mai ne te Atua ki a tatou, kae e ‵tau o puipui pefea ne tatou a mea konā?
16 E aogā pefea a pati konā ki a tatou i aso nei? Ne avatu se mea ki a Timoteo—se mea tāua telā e ‵tau o tausi kae puipui faka‵lei ki ei. Ne a mea konā? Ne fakamatala mai penei a Paulo: “Tautali ki faifaiga o muna ‵lei kola ne lagona ne koe mai i a au, kae tumau i te fakatuanaki mo te alofa i a Keliso Iesu. Tausi faka‵lei ki mea tonu kola ko oti ne tuku atu ki a koe ne te Agaga Tapu tela e nofo i loto i a tatou.” (2 Timoteo 1:13, 14) Ne aofia a “muna ‵lei” i mea kolā ne avatu ki a Timoteo, ko “akoakoga a te tou lotu.” (1 Timoteo 6:3) E tusa loa mo pati konā, ko fatuaki ne Kelisiano i aso nei olotou loto ke puipui faka‵lei olotou talitonuga mo muna‵tonu katoa kolā ne tuku atu ki a latou.
17 E aofia i te tausi faka‵lei atu ki mea konā, ko te fakamasani atu ki vaegā faifaiga pelā mo sukesukega ki te Tusi Tapu mo te tumau i te faiga o ‵talo, kae ke “fai te mea ‵lei ki tino katoa, kae fakasilisili ki a latou kola e i loto i te kaiga Kelisiano.” (Kalatia 6:10; Loma 12:11-17) Kae ne toe fakamalosi mai penei a Paulo: “Taumafai o fai te amiotonu, te olaga amio Atua, te fakatuanaki, te alofa, te kufaki mo te loto malalo. Tele ki te mea e mafai ne koe i te fakatautelega o te fakatuanaki, ke maua ne koe te manumalo ki te ola se gata mai; me tenei te ola ne kalagagina ei koe ne te Atua i te tukutonu faka‵lei ne koe te fakatuanaki i mua o tino molimau e tokouke.” (1 Timoteo 6:11, 12) Me ne fakaaogā ne Paulo a vaegā tugāpati pelā mo te “tele ki te mea e mafai ne koe i te fakatautelega o te fakatuanaki,” mo te “ke maua ne koe te manumalo,” e fakaasi manino mai i ei me e ‵tau o gasue‵sue malosi ke ‵teke atu mo te loto malosi ki mea fakama‵taku i te feitu faka-te-agaga.
E ‵Tau o Fakautauta
18. E mafai pefea ne tatou o fakaasi atu te paleni ‵lei o Kelisiano e uiga ki fakamatalaga a te lalolagi nei?
18 E ‵tau eiloa o fakautauta tatou i te ‵tele atu i te fakatau‵telega o te fakatuanaki. (Faataoto 2:11; Filipi 1:9) E pelā mo te sē ‵lei māfai e se talitonu ki tusi faka-te-lalolagi katoa. (Filipi 4:5; Iakopo 3:17) E se ko manatu katoa o tino e fe‵paki mo te Muna a te Atua. Ne fakauiga ne Iesu ana pati me e ‵tau o olo atu a tino ma‵saki ki se tokitā atamai—se galuega faka-te-lalolagi nei. (Luka 5:31) E tiga eiloa ne se nā lō ko ‵lei a faifaiga a tokitā i aso o Iesu, ne fakaasi atu ne ia me e isi ne mea aogā e mafai o maua mai i te fesoasoani o tokitā. E fakaasi atu foki ne Kelisiano i aso nei te paleni ‵lei e uiga ki tusi faka-te-lalolagi, kae e ‵teke atu eiloa latou ki mea kolā kāti e fakama‵taku ki a latou i te feitu faka-te-agaga.
19, 20. (a) E fakaasi atu pefea ne toeaina a te fakautauta māfai e fesoasoani atu latou ki tino kolā e se ‵lei olotou pati? (e) Ne a mea e fai ne te fakapotopotoga ki tino kolā e loto ‵fika i te akoako atu o akoakoga ‵se?
19 Se mea tāua foki ke maua ne toeaina te fakautauta māfai e ‵tau o fesoasoani atu latou ki tino kolā e se ‵lei olotou pati. (2 Timoteo 2:7) Kāti e isi ne taimi e fakatau‵fai valevale ei a tino i te fakapotopotoga i tamā kinauga mo manatu tuku taumate. E ‵tau o ‵saga fakavave atu a toeaina ki vaegā fakalavelave penā, ko te mea ke puipui ei te loto kau fakatasi o te fakapotopotoga. Kae e se fakauiga ‵se ne latou i ei a ‵kanoloto o olotou taina kae e se fakaiku fakavave aka foki ne latou me i tino konā ne aposetate.
20 Ne fakamatala mai ne Paulo a uiga kolā e ‵tau o fakaasi atu i te faiga o te fesoasoani tenā. Ana muna: “Oku taina, kafai se tino e maua i so se agasala; ko koutou kola e tumau i te olaga faka te Agaga ke fakatonu ne koutou; kae ‵tau mo koutou o fai i te agaga o te loto malalo.” (Kalatia 6:1) Ne faipati eiloa a Iuta e uiga ki Kelisiano kolā e fakalotolotolua, kae ne tusi atu penei: “Fakaasi atu te alofa ‵nau ki a latou kola e fakalotoloto lua e uiga ki te fakatuanaki. Fakasao latou, i te ‵futi fakavave ne koutou a latou mai te afi.” (Iuta 22, 23) Kae kafai e fakamalosi fakafia atu ki se tino, kae e loto ‵fika a ia i te akoako atu o akoakoga ‵se, e ‵tau eiloa o fai ne te kau toeaina se fakaikuga mautinoa ke puipui ei te fakapotopotoga.—1 Timoteo 1:20; Tito 3:10, 11.
Ke Faka‵fonu ‵Tou Mafaufau ki Mea ‵Malu
21, 22. Ne a mea e ‵tau o filifili faka‵lei tatou ki ei, kae ne a mea e ‵tau o faka‵fonu ki ei ‵tou mafaufau?
21 E ‵teke atu te fakapotopotoga Kelisiano ki pati fakama‵taku kolā e fai “pela mo se mea ‵pala e kai ne ia te ‵kano.” (2 Timoteo 2:16, 17; Tito 3:9) E tonu te mea tenā, faitalia me e fakaasi mai ne pati konā a “poto” ‵se o te lalolagi, a tala ‵loi o aposetate, io me ko pati sē ‵lei a nisi tino i te fakapotopotoga. E tiga eiloa e aogā māfai e fia iloa faka‵lei ne se tino a mea ‵fou, e mafai o oko mai a manatu fakama‵taku māfai e sōna fia iloa ne tatou a mea valevale. E iloa ne tatou a aofaga a Satani. (2 Kolinito 2:11) E iloa ne tatou me e taumafai malosi tou tagata ke fai ei ke ‵sipa keatea ‵tou mata, io me ke fai ei ke faifai malie fua te ‵tou taviniga ki te Atua.
22 E pelā me ne faifeau ‵lei, ke na ‵lagomālō atu tatou ki akoakoga a te Atua. (1 Timoteo 4:6) Ke na fakaaogā faka‵lei ne tatou ‵tou taimi ke filifili aka a fakamatalaga kolā e fia talia ne tatou. Kafai e fai penā, ka se manava‵se vave tatou i tala ‵loi kolā e māfua mai i a Satani. E tonu, ‘ke na faka‵fonu faeloa ‵tou mafaufau ki mea kola e ‵lei kae maua mai i ei a te vikiga, e pela mo mea konei: ko mea tonu, ko mea tāua, ko mea ‵lei, ko mea ‵ma, ko mea ‵gali mo mea ‵malu.’ Kafai e faka‵fonu ne tatou ‵tou mafaufau mo ‵tou loto ki vaegā mea penā, ka fakatasi mai eiloa ki a tatou te Atua o te filemu.—Filipi 4:8, 9.
Ne a Mea ne Tau‵loto ne Tatou?
• E fakamataku pefea a poto faka-te-lalolagi ki te ‵tou malosi i te feitu faka-te-agaga?
• Ne a mea e mafai ne tatou o fai ke puipui ei tatou mai i fakamatalaga fakama‵taku a te kau aposetate?
• Ne a vaegā pati e ‵tau o ‵kalo keatea mai i ei i te fakapotopotoga?
• E fakaasi atu pefea te paleni ‵lei o Kelisiano e uiga ki te uke o fakamatalaga i te lalolagi i aso nei?
[Ata i te itulau e 21]
E se fetaui ‵lei a nisi tusi mo mekesini kolā e lauiloa mo ‵tou talitonuga faka-Kelisiano
[Ata i te itulau e 22]
E mafai ne Kelisiano o fakatau fakaasi atu olotou manatu e aunoa mo te fakatau kinau ki ei