‵Fuli Atu ki a Ieova a Koi Tuai a Oko Mai te Aso o Tena Kaitaua
“Fuli mai ki te Aliki [ko Ieova] . . . Ke fai ne koutou a te mea tonu, kae olo atu koutou mo te loto malalo ki mua o te Aliki. E se taumate ka ‵sao mai koutou mai te fakasalaga i te aso e fakaasi ei ne te Aliki tena ita.”—SEFANAIA 2:3.
ASEFANAIA ne kamata tena galuega fakapelofeta i se taimi faigata i tala fakasolopito o Iuta. Ne masei ‵ki eiloa te tulaga faka-te-agaga o te atufenua. I lō te fakalagolago atu ki a Ieova, ne ‵kilo atu a tino ki faitaulaga mo tino fapaupau kolā e ‵poto i uiga o fetu mō te puipuiga. Ne sikomia te fenua ne te tapuakiga ki a Paala, mo tapuakiga ‵se i ei. A takitaki o te fenua—ko pelenise, tino pule, mo famasino—ne fakapuapuaga atu ki tino kolā ne ‵tau o puipui ne latou. (Sefanaia 1:9; 3:3) E se tioa eiloa o fakaiku aka ne Ieova ke “fakasala” ne ia a Iuta mo Ielusalema ko te mea ke fakaseai atu a latou!—Sefanaia 1:4.
2 Kae e ‵tusa loa mo te masei o te tulaga, e isi eiloa se tamā fakamoemoega. A te tama tagata a Amoni ko Iosia ne fai mo fai te tupu i te taimi tenā. E tiga eiloa koi foliki a ia, ne alofa tonu a Iosia ki a Ieova. Kafai ne toe fakafoki atu ne te tupu fou a te tapuakiga ‵mā ki Iuta, e pefea te fakamalosi loto o te mea tenā ki nāi tino kolā ne tavini atu mo te fakamaoni ki te Atua! E mafai o fakaosofia i ei a nisi tino ke ‵kau atu ki a latou kae ‵sao foki i te aso o te kaitaua o Ieova.
Mea Kolā e Manakogina mō te Faka‵saoga
3 E mata, e mafai eiloa o ‵sao atu a nisi tino i te aso o te kaitaua o Ieova? Ao, māfai e fakafetaui aka latou ki tulaga e tolu kolā e taku mai i te Sefanaia 2:2, 3. Kafai e fai‵tau tatou ki fuaiupu konei, ke na ‵saga faka‵lei atu tatou ki mea konei i se auala fakapito. Ne tusi mai penei a Sefanaia: “Fuli mai ki te Aliki [ko Ieova], koutou katoa tino loto malalo o te fenua, kola e faka‵logo ki ana fakatonuga. Ke fai ne koutou a te mea tonu, kae olo atu koutou mo te loto malalo ki mua o te Aliki. E se taumate ka ‵sao mai koutou mai te fakasalaga i te aso e fakaasi ei ne te Aliki tena ita.”
4 Tela la, ke sao atu se tino, e ‵tau mo ia o (1) ‵fuli atu ki a Ieova, (2) fai te mea tonu, kae (3) loto maulalo. E ‵tau o fia‵fia malosi tatou ki mea konei e manakogina i aso nei. Kaia? Me e pelā eiloa mo te fakafesagai atu o Iuta mo Ielusalema ki te aso o te lotou fakasalaga i te fitu senitenali T.L.M., ka fakafesagai atu foki a te atufenua o Lotu Kelisiano ‵Se—a te ‵tonuga loa, ko tino amio ma‵sei katoa—ki te taua mo Ieova te Atua i te “fakalavelave lasi” telā ka oko mai. (Mataio 24:21) So se tino telā e manako ke sao atu a ia i te taimi tenā e ‵tau o fakaiku aka ne ia ke na gasuesue nei. E pefea la? Mai i te ‵fuli atu ki a Ieova, fai te mea tonu, kae loto maulalo a koi tuai o oko mai te aso tenā!
5 E mafai ne koe o fai atu penei: ‘Au se tavini tukugina atu kae papatiso a Ieova, se tokotasi o Molimau a Ieova. E mata, e seki fetaui eiloa au mo mea konā?’ A te ‵tonuga loa, e uke atu a mea e aofia i ei i lō te tukuatuga fua o tatou ki a Ieova. A Isalaelu se atufenua tukugina atu, kae i aso o Sefanaia, ne seki ola a tino o Iuta e ‵tusa mo te tukuatuga tenā. E pelā me ko te ikuga, ne tuku tiaki katoatoa fakamuli atu ei a te atufenua. A te ‘ ‵fuli atu ki a Ieova’ i aso nei e aofia i ei a te atiakaga mo te fakatumauga o se fesokotakiga ‵lei mo ia mai i te kau atu ki tena fakapotopotoga faka-te-lalolagi. E fakauiga i ei ki te taumafai ke iloa aka a te auala e kilo atu ei a te Atua ki mea mo te saga tonu atu ki ana lagonaga. E ‵fuli atu tatou ki a Ieova māfai e sukesuke faka‵lei tatou ki tena Muna, mafaufau ‵loto ki ei, kae fakagalue aka a pati fakatonutonu i ei i ‵tou olaga. I te taimi foki e ‵fuli atu ei tatou ki te takitakiga a Ieova i ‵tou ‵talo kae tau‵tali atu ki te takitakiga a tena agaga tapu, ka momea aka te ‵poko o ‵tou fesokotakiga mo ia kae e fakamalosigina ei tatou ke tavini atu ki a ia ‘mo ‵tou loto kātoa, ‵tou ola, mo ‵tou malosi kātoa.’—Teutelonome 6:5; Kalatia 5:22-25; Filipi 4:6, 7; Fakaasiga 4:11.
6 A te lua o mea telā e manakogina e fakaasi mai i te Sefanaia 2:3 ke “fai te mea tonu.” A te tokoukega o tatou ne fai a ‵fuliga ko te mea ke mafai o toka ‵lei tatou mō te papatisoga faka-Kelisiano, kae e ‵tau o tumau tatou i te fakamalugaga o tulaga amio‵tonu o te Atua i ‵tou olaga kātoa. A nisi tino kolā ne kamata ‵lei i te feitu tenei ko oti ne talia ne latou a latou eiloa ke fakamaseigina ne te lalolagi. E se se mea faigofie ke fai te mea tonu, me e ‵nofo atu tatou i va o tino kolā e ‵kilo atu ki amioga finalalolagi, te loi, mo nisi agasala e pelā me ne mea masani. Kae ko te manako malosi o fakafiafia atu ki a Ieova e mafai o fakasēaogā i ei so se manakoga ke ‵sala atu ki te taliaga a te lalolagi mai i te taumafai ke fai pelā mo latou. Ne galo atu i a Iuta a te taliaga a te Atua ona ko te fakaakoako atu ki atufenua sē amio atua i olotou tafa. I lō te tau‵tali atu ki te lalolagi, ke na ‘fai tatou e pelā mo te Atua,’ mai i te fakamalosiakaga o “te foitino fou, tela ne faite i foliga o te Atua i te amiotonu mo te ‵malu.”—Efeso 4:24; 5:1.
7 A te tolu o manatu telā ne taku mai i te Sefanaia 2:3 me kafai e ma‵nako tatou ke ‵funa aka tatou i te aso o te kaitaua o Ieova, e ‵tau o ‘loto maulalo’ tatou. I aso takitasi, e fesokotaki atu tatou ki tāgata, fāfine, mo talavou kolā e se loto maulalo. A te loto maulalo ki a latou se mea ‵se. E ‵kilo atu latou ki te fakalogo e pelā me se vāivāiga. E ma‵nako faeloa latou ki mea, e uiga kaiū, kae mafaufau me e ‵tonu eiloa olotou manatu, ona ko te tali‵tonu me i olotou “saolotoga” totino mo mea kolā e fia‵fia latou ki ei e ‵tau eiloa o fakataunu faitalia a mea ma‵sei e mafai o iku mai i ei. Ko oko eiloa i te fakafanoanoa māfai e talia ne tatou a vaegā uiga penā! Tenei eiloa te taimi ke ‘loto malalo.’ E pefea la? Mai i te faka‵logo ki te Atua, kae talia mo te loto maulalo ana polopolokiga kae fakafetaui aka tou olaga ki tena loto.
Kaia “e se Taumate” ka ‵Sao Atu?
8 Masaua me ne fai mai penei a te Sefanaia 2:3: “E se taumate ka ‵sao mai koutou mai te fakasalaga i te aso e fakaasi ei ne te Aliki tena ita.” Kaia e fakaaogā ei a te tugāpati ko te “e se taumate” i te taimi e fakasino atu ei ki ‘tino loto maulalo o te lalolagi’? Ia, ko oti ne fai ne tino loto maulalo konā a mea kolā e ‵tau o fai, kae e se ‵tau mo latou o fakamatamata i ei. Ne seki oko atu latou ki te fakaotiga o te lotou olaga i te fakamaoni. E mafai eiloa o pa‵ku atu a nisi tino i a latou ki te agasala. E penā foki tatou. Ne fai mai a Iesu: “Ka ko te tino e loto mau ke oko ki te ikuga, e ola eiloa a ia.” (Mataio 24:13) Se mea tonu me e fakalagolago eiloa a te fakaolataga i te aso o te kaitaua o Ieova ki te ‵tou tumau i te faiga o mea ‵lei i tena kilokiloga. E mata, tenā eiloa tou manakoga ‵mautakitaki?
9 Me ne talia ne te tupu ko Iosia a pati a Sefanaia, ne fakaosofia a ia ke “fuli atu ki a Ieova.” E fai mai penei te Tusi Tapu: “I te valu o tausaga o te nofoaiga a Iosia, koi tamaliki [kāti ko 16 ana tausaga] a ia, ne kamata ei a ia o tapuaki atu [io me “ke fuli atu,” New International Version] ki te Atua o tena tupuga ko Tavita te Tupu.” (2 Nofoaiga Tupu 34:3) Ne tumau foki a Iosia i te ‘faiga o te mea tonu,’ me e fai‵tau tatou penei: “E fa tausaga mai tua ifo [i te taimi ko 20 ei a tausaga o Iosia] kae kamata o ofa ne ia a koga tapuaki fapaupau, fakatusa o te atua fafine ko Asaila, mo nisi tupua aka katoa. Mai i tena fakatonuga, ne ofa ei ne tena kau a fatafaitaulaga kola e fai i ei a tapuakiga ki a Paala.” (2 Nofoaiga Tupu 34:3, 4) Ne ‘loto maulalo’ foki a Iosia, ona ko tena gasuesue mo te loto maulalo ke fakafiafia atu ki a Ieova mai i te faka‵māga o te fenua i tapuakiga ki tupua mo nisi faifaiga ‵se a lotu. Ko tafaga la te fia‵fia o nisi tino loto maulalo ki faifaiga konā!
10 Ne toe ‵fuli atu a tino Iutaia e tokouke ki a Ieova i taimi o te pulega a Iosia. Kae mai tua o te matega o te tupu, ne toe ‵foki atu te tokoukega o tino ki olotou faifaiga mua—ki faifaiga kolā e se tāitāi o fakafiafia atu ki te Atua. E pelā mo te mea ko oti ne folafola mai ne Ieova, ne fakatakavale ne te kau Papelonia a Iuta kae fakamasei tena laumua, ko Ielusalema, i te 607 T.L.M. Kae ne seki galo katoatoa atu a te fakamoemoega. A te pelofeta ko Ielemia, te Aitiope ko Epetimeleko, a tama‵liki a Ionatapa, mo nisi tino fakamaoni ki te Atua ne ‵sao atu i te aso tenā o te kaitaua o Ieova.—Ielemia 35:18, 19; 39:11, 12, 15-18.
Fili o te Atua—Ke na Masaua!
11 A koi fakatali‵tali tatou ki te aso o te kaitaua o Ieova ki luga i te fakanofonofoga masei tenei, ‘e fetaui tatou mo tofotofoga kesekese.’ (Iakopo 1:2) I fenua e uke kolā e fakatāua ne latou a te saolotoga o te tapuakiga, ko oti ne fakaaogā ne faifeau faka‵tupu fakalavelave olotou malosi ki pulega a te malo ko te mea ke fai a fakasauāga mataga ‵ki ki luga i tino o te Atua. Ne fatufatu ne tāgata fai mea piko‵piko a Molimau a Ieova, kae fakamailoga latou e pelā me “se tamā lotu fakamataku.” E iloa ne te Atua olotou faifaiga—kae ka se tuku tiaki latou e aunoa mo se fakasalaga. E ‵tau o mafau‵fau ana fili ki mea kolā ne ‵tupu ki vaegā fili mua penā o ana tino e pelā mo te kau Filisitia. E fai mai penei te valoaga: “Ka seai eiloa se tino e ‵toe i te fakai lasi o Kasa. Ka tiakina foki ne tino a te fa‵kai ko Asekelona. A tino Asetota ka afuli keatea i se āfa aso mo tino Ekelona foki ka afuli keatea mai te fakai lasi o latou.” A fa‵kai o Filisitia ko Kasa, Asekelona, Asetota, mo Ekelona ka fakamaofa likiliki eiloa.—Sefanaia 2:4-7.
12 E faka‵soko mai penei te valoaga: “Ko oti ne lagona ne au te faifai muna mo muna fakaitaita a tino Moapi mo tino Amoni ki tino o toku fenua, kae fai foki muna fiasili me ka fao malo ne latou a te fenua ko Isalaelu mō latou.” (Sefanaia 2:8) E tonu, ne logo‵mae a Aikupito mo Aitiope i lima o te kau Papelonia. Kae se a te fakamasinoga a te Atua ki luga i a Moapi mo Amoni, atufenua kolā ne māfua mai i te fakatama a Apelaamo ko Lota? Ne ‵valo mai penei a Ieova: “Me i a Moapi mo Amoni ka fakamalaia ne au ke pela mo Sotoma mo Komolo.” E se pelā mo olotou tupuga—a tama fafine e tokolua a Lota, kolā ne ‵sao atu i te fakamaseiga o Sotoma mo Komolo—a tino fakamata‵mata o Moapi mo Amoni ne seki ‵sao atu i te fakamasinoga a te Atua. (Sefanaia 2:9-12; Kenese 19:16, 23-26, 36-38) I aso nei, tefea te fa‵kai o Filisitia mo ana laumua? Kae e a Moapi mo Amoni kolā ne fakamata‵mata ‵ki? E mafai o ‵sala koe ki ei, kae e se mafai o maua ne koe.
13 I aso o Sefanaia, ne tuku eiloa ki togi a te malosi o te Emupaea o Asulia. I te fakamatalamaiga o se palesi a te tupu telā ne maua aka ne ia i te laumua o Asulia ko Nineva, ne tusi mai penei a Austen Layard, se tagata poto i te sukesuke ki mea mua: “Ne vaevae aka . . . a te fakaalo ki potu, ne ‵lomi ki ei a pulalakau, io me ko ata o manu. Ne fakagaligali a nisi vaega ki fatu tāua, kae ‵pui a vaega takitasi i feitu katoa. A utupoto, e pelā foki mo feitu o te fale, ne ufi, io me ne faka‵piki atu ki ei a aulo mo siliva; kae ne fakaaogā a lakau sē lauiloa kae ma‵losi ‵ki, telā e laveagofie i ei a te lakau ko te alasi mō te galuega.” E pelā mo te mea ne ‵valo mai i te valoaga a Isaia, ka fakaseai atu a Asulia mo tena laumua, kae ka fai ne ia a Nineva ke “lavaki, ke seai foki ne vai i ei.”—Sefanaia 2:13.
14 Mai tua o tausaga fua e 15 ne faipati atu ei ne Sefanaia a te valoaga tenā, ne fakaseai atu ei a te fa‵kai malosi o Nineva, kae ne ‵fuli tena palesi ‵malu ki se fakaputugā fatu. E tonu, ne liu lefu a te fa‵kai fakamatamata tenā. Ne ‵valo faka‵lei mai a te fakamaseiga lasi tenā i pati konei: “A lulu ka nofo tumau i ona koga ne maofa kae tagitagi mai i ona fakamalama. Ko manu eva ko leveni ka tagitagi mai i ona mataloa. Ka tapale keatea ne tino a laupapa ko alasi mai i fale i kona.” (Sefanaia 2:14, 15) Ka fai fua a fale ‵lasi o Nineva mo ‵nofo i ei a lulu. Ka se toe lagona atu i auala o te fa‵kai a leo o tino fai pisinisi, te ‵tagi o kautau, mo faipatiga a te kau faifeau. I auala kolā ne fakalavelave mua, ka lagona atu fua se leo ‵ligo i famalama, kāti se pese fakafanoanoa a se manu io me ko te ‵gulu o te matagi. E penā foki eiloa te gataga o fili katoa o te Atua!
15 Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i mea kolā ne ‵tupu ki Filisitia, Moapi, Amoni, mo Asulia? Tenei: E pelā me ne tavini a Ieova, e seai eiloa se mea e ma‵taku tatou ki ei mai i ‵tou fili. E lavea ne te Atua a mea kolā e fai ne tino kolā e ‵teke atu ki ana tino. Ne gasuesue a Ieova o ‵teke atu ki ana fili i aso mua, kae ka fakaoko atu tena fakamasinoga ki luga i te lalolagi nofoaki kātoa i aso nei. Kae ka isi ne tino kolā ka ‵sao atu—‘se vaitino tokouke mai i fenua katoa.’ (Fakaasiga 7:9) Kāti ka aofia koe i a latou—māfai fua e tumau koe i te ‵fuli atu ki a Ieova, fai te mea tonu, kae loto maulalo.
Fakamalaiaga o Tino Fai Amioga Ma‵sei Kae sē Āva!
16 Ne toe fakasino atu a te valoaga a Sefanaia ki Iuta mo Ielusalema. E fai mai penei a te Sefanaia 3:1, 2: “Ielusalema ko malaia, te fa‵kai amio masei kae se fakalogo, kae fakapologa foki ne ia ona tino. Ne seki fakalogo foki a ia ki te Aliki, seki talia foki ne ia tena akoakoga. Ne se fakatuanaki a ia ki te Aliki io me fakamolemole atu ki a ia mō se fesoasoani.” Ko tafaga la te masei o te sē faka‵logo ki taumafaiga a Ieova ke polopoloki ana tino! A te ‵tonuga loa, ne fakama‵taku a amioga ma‵sei a pelenise, tino ma‵luga, mo famasino. Ne taku fakamasei ne Sefanaia a te sē ‵lei o faifaiga a takitaki lotu, mai i te fai atu penei: “A pelofeta ne tino se fakatuanakigina kae fonu i te fai togafiti masei; ko faitaulaga ko soli ne latou a te mea tela e tapu, kae fuli sē aka foki a te tulafono a te Atua mō te lei o latou.” (Sefanaia 3:3, 4) E fetaui ‵lei a pati konā mo te tulaga o pelofeta mo faitaulaga o Lotu Kelisiano ‵Se i aso nei! Ko oti ne tapale ne latou i se auala sē āva a te igoa o te Atua mai i olotou ‵fuliga o te Tusi Tapu kae ne akoako atu ne latou a akoakoga kolā e fakamatala ‵se ei a te Atua telā e fai mai latou me e tapuaki atu latou ki ei.
17 Ne fakailoa atu ne Ieova mo te atafai ki ana tino mua e uiga ki ana faifaiga kolā ka fai. Ne uga atu ne ia ana tavini ko pelofeta—ko Sefanaia mo Ielemia, i va o nisi tino—ke fakamalosi atu ki tino ke sala‵mō. A Ieova “e fai faeloa ne ia te mea tonu, kae seai se mea ‵se. I taeao katoa, e fai faeloa ne ia a te fakamasinoga tonu ki tena fenua.” Kae ne ‵saga atu pefea ki ei? “Kae e ui loa i te mea tena, a tino amio masei i te koga tena e tumau eiloa o fai amioga se tonu kae e se ma foki i ei,” ne fai mai a Sefanaia. (Sefanaia 3:5) E tai ‵pau foki eiloa te fakailoaga penā i te taimi tenei. Kafai koe se tino talai o te tala ‵lei, e fai foki ne koe se tusaga i te galuega tenei. Ke tumau eiloa i te folafola atu o te tala ‵lei e aunoa mo te fakatalave! Faitalia me e faka‵logo a tino io me ikai, ka iku manuia eiloa tau galuega i te kilokiloga a te Atua māfai e fai eiloa ne koe mo te fakamaoni; ka se mafai eiloa o māvale koe i te taimi e fai ei ne koe te galuega a te Atua mo te loto finafinau.
18 A te fakaokoatuga o te fakamasinoga a te Atua ka se gata atu fua i te fakaseaiga o Lotu Kelisiano ‵Se. E fakaoko atu ne Ieova tena fakamaseiga ke aofia i ei a atufenua katoa: “Ko oti ne solo keatea ne au a malo lasi ke seai; ko oti foki ne fakamasei ne au olotou fa‵kai lasi, mo pui mo olotou taoa ko malepelepe katoa. A fakai ‵lasi ko tuku tiakina ne tino, a auala ko lavaki, me ko seai eiloa se tino e toe mai.” (Sefanaia 3:6) Tela la, e fakatalitonugina a pati konei ne fai ne Ieova e uiga ki te fakaseaiga e pelā me ko oti ne ‵tupu. Ne a mea ne ‵tupu ki fa‵kai o Filisitia, Moapi, mo Amoni? Kae se a te mea ne tupu ki te laumua o Asulia, ko Nineva? E tuku mai ne te lotou fakaseaiga se fakailoaga ki tino o atufenua i aso nei ke fakaeteete. E se ‵tau o fakaitaitagina a te Atua.
Ke Tumau i te ‵Fuli Atu ki a Ieova
19 I aso o Sefanaia, ne fakaoko atu te kaitaua o te Atua ki luga i tino ma‵sei kolā ne “toe fai foki ne latou a amioga ma‵sei.” (Sefanaia 3:7) Ka tupu foki se mea tai ‵pau penā i ‵tou taimi. E mata, e lavea ne koe a te fakamaoniga me ko pili mai te aso o te kaitaua o Ieova? E mata, e tumau koe i te “fuli atu ki te Aliki [ko Ieova]” mai i te faitau faeloa ki tena Muna—i aso katoa? E mata, e ‘fai ne koe te mea tonu’ mai i te ola i se olaga ‵mā kae ‵lei e ‵tusa mo tulaga o te Atua? E mata, e ‘loto maulalo’ koe mai i te fakaasiatuga o se uiga loto maulalo kae fakalogo ki te Atua mo ana fakatokaga mō te fakaolataga?
20 Kafai e tumau tatou i te ‵fuli atu ki a Ieova mo te fakamaoni, te fai mea tonu, kae loto maulalo, e mafai o fakamoe‵moe tatou ke maua a fakamanuiaga e uke nei—e tonu, ke oko foki eiloa ki “aso fakaoti” konei e tofotofo ei te fakatuanaki. (2 Timoteo 3:1-5; Faataoto 10:22) Kae kāti e ma‵nako tatou o fesili ifo penei, ‘Ne a auala e fakamanuia ei tatou e pelā me ne tavini a Ieova i aso nei, kae ne a fakamanuiaga i aso mai mua e tuku mai ne te valoaga a Sefanaia ki tino kolā ka ‵sao atu i te aso o te kaitaua o Ieova telā ko pili ‵ki mai eiloa?’
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• E ‘fuli atu’ pefea a tino ki a ‘Ieova’?
• Se a te mea e aofia i te ‘faiga o te mea tonu’?
• E mafai pefea o ‘loto maulalo’ tatou?
• Kaia e ‵tau ei mo tatou o tumau i te ‵fuli atu ki a Ieova, fai te mea tonu, kae loto maulalo?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Se a te tulaga faka-te-agaga o Iuta i te taimi ne kamata ei ne Sefanaia tena galuega fakapelofeta?
2. Se a te fakamoemoega mō tavini fakamaoni a te Atua i Iuta?
3, 4. Ne a mea e tolu kolā e manakogina ke fai ko te mea ke sao atu ei se tino i te ‘aso o te kaitaua o Ieova’?
5. Ne a mea kolā e aofia i te ‘ ‵fuli atu ki a Ieova’ i aso nei?
6. E mafai pefea ne tatou o “fai te mea tonu,” kae e mafai foki pefea o fai ne tatou te mea tenei i te lalolagi eiloa tenei?
7. E mafai pefea o “loto malalo” tatou?
8. Se a te mea e fakaasi mai i te fakaaogāga o te tugāpati ko te “e se taumate” i te Sefanaia 2:3?
9. Ne a faifaiga ‵lei ne fai ne te tupu talavou ko Iosia?
10. Ne a mea ne ‵tupu i Iuta i te 607 T.L.M., kae ko oi ne ‵sao atu i ei?
11. Kaia e faigata ei ke tumau i te fakamaoni ki te Atua i aso nei, kae ne a mea e ‵tau o mafau‵fau ki ei a fili o tino o Ieova?
12. Ne a mea ne ‵tupu ki Filisitia, Moapi, mo Amoni?
13. Se a te sukesukega ki mea mua ne fai i Nineva?
14. Ne fakataunu pefea a te valoaga a Sefanaia ki luga i Nineva?
15. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i mea kolā ne ‵tupu ki Filisitia, Moapi, Amoni, mo Asulia?
16. Ne a pati ne fai mai ne te valoaga a Sefanaia e uiga ki pelenise o Iuta mo takitaki lotu, kae kaia e fetaui ei a pati konei mo Lotu Kelisiano ‵Se?
17. Faitalia me e faka‵logo a tino io me ikai, kaia e ‵tau ei mo tatou o tumau i te folafola atu o te tala ‵lei?
18. Ka fakataunugina pefea a te Sefanaia 3:6?
19. Ne a fesili kolā e fai ei ke mafaufau faka‵lei se tino e mafai o ‵sili ifo ne tatou ki a tatou eiloa?
20. Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei i te ‵toe mataupu o te fakasologa tenei o te valoaga a Sefanaia?
[Ata i te itulau e 14]
E mata, e ‵fuli atu koe ki a Ieova e auala i sukesukega totino mo te tumau i te ‵talo?