E Tavae Atu a Tino o Ieova ki a Ia i te Lalolagi Kātoa i te Lotou Fokimaiga
“Ka tuku atu ei ne au se fuliga ki tino ki se ‵gana ‵ma, ko te mea ke ka‵laga atu latou ki te igoa o Ieova.”—SEFANAIA 3:9, “NW.”
KO TAFAGA la te ma‵losi o fekau o fakamasinoga kolā ne fakaosofia ne Ieova a Sefanaia ke fakailoa atu! A pati fakamalaia konā ne fakataunu ki luga i te atufenua o Iuta mo tena laumua, ko Ielusalema, ona ko te mea ne seki fai ne takitaki mo te tokoukega o tino i ei a te loto o Ieova. Ne oko atu foki te kaitaua o te Atua ki atufenua i ana tafa, e pelā mo Filisitia, Moapi, mo Amoni. Kaia? Ona ko te lotou ‵teke atu mo te fakasauā i te fia o senitenali ki tino o Ieova. Mō te pogai foki eiloa tenā, ne fakaseai atu ei a te malo malosi o Asulia, kae ne seki toe tu mai te fa‵kai tenā.
2 Kae ne isi ne tino loto ‵lei i Iuta mua. Ne olioli eiloa latou ki te fakaokomaiga o te fakamasinoga a te Atua ki tino amio ma‵sei kae ne taku manino mai a pati kolā ne fakasino atu ki a latou penei: “Muna a te Aliki, ‘Faitali malie, faitali ki te aso tela ka fakasala ei ne au a malo. Ko tonu eiloa i a au me ka puke fakatasi ne au a fenua mo malo, ko te mea ke lagona ne latou a te malosi o toku kaitaua. A te lalolagi katoa ka fakamaseigina ne te afi o toku kaitaua fakamataku.’ ”—Sefanaia 3:8.
Ko Oi ka Fai‵pati ki “se ‵Gana ‵Ma”?
3 E tonu, ne fakailoa atu ne Sefanaia a fekau o fakamalaiaga a Ieova. Kae ne fakaosofia foki a te pelofeta ke aofia ne ia se fekau o fakamoemoega—se mea telā ne fakamafanafana malosi atu ki tino kolā ne tumau i te fakamaoni ki a Ieova. E pelā mo te mea ne tusi ki lalo i te Sefanaia 3:9 (NW), ne folafola mai penei a Ieova te Atua: “Kae ka tuku atu ei ne au se fuliga ki tino ki se ‵gana ‵ma, ko te mea ke ka‵laga atu latou ki te igoa o Ieova, ko te mea ke tavini atu ki a ia tuauma ki tuauma.”
4 Ka isi ne tino kolā ka se tuku atu ki a latou a te ‵gana ‵ma. E faipati mai te valoaga e uiga ki a latou, penei: “Ka ave ne au keatea a tino katoa kola e fakamatamata kae fiasili.” (Sefanaia 3:11) Tela la, ka fakaseai atu a tino fakamata‵mata kae fia‵sili kolā ne fakasēaogā ne latou a tulafono a te Atua kae fai a amioga sē amio‵tonu. Kae ko oi ka maua ne latou a mea aogā mai i te mea tenei? E fai mai penei te Sefanaia 3:12, 13: “Ka tuku ne au i te koga tena ko tino fua kola e loto maulalo mo te filemu, kola ka o‵mai ki a au mō se fesoasoani. A tino Isalaelu kola e ‵sao mai ka fai ne latou mea tonu ki so se tino, ka se pati ‵loi io me taumafai o fakaloiloi a tino. Ka manuia kae nofo ‵lei latou, kae ko se ma‵taku foki ki so se tino.”
5 Ne maua ne se ‵toega o tino fakamaoni i Iuta mua a mea aogā. Kaia? Ona ko te mea ne gasue‵sue latou e ‵tusa mo pati konei: “Fuli mai ki te Aliki [ko Ieova], koutou katoa tino loto malalo o te fenua, kola e faka‵logo ki ana fakatonuga. Ke fai ne koutou a te mea tonu, kae olo atu koutou mo te loto malalo ki mua o te Aliki. E se taumate ka ‵sao mai koutou mai te fakasalaga i te aso e fakaasi ei ne te Aliki tena ita.”—Sefanaia 2:3.
6 I te fakataunuga muamua o te valoaga a Sefanaia, ne fakasala ne te Atua a tino Iuta sē fakamaoni mai i te taliaga ne ia o te Malo Malosi o te Lalolagi ko Papelonia ke fakatakavale ne ia te fenua tenā kae ke ave fakapagota foki ana tino i te 607 T.L.M. E isi ne tino, e aofia i ei te pelofeta ko Ielemia, ne ‵sao, kae ko nisi tino ne tumau i te fakamaoni ki a Ieova a koi ‵nofo fakapagota latou. I te 539 T.L.M., ne fakatakavale a Papelonia ne te kau Metai mo Pelesia mai lalo i te tupu ko Kulesa. Kāti i se lua tausaga mai tua ifo i ei, ne fai ne Kulesa se fakatonuga telā ne talia ei a te ‵toega o tino Iutaia ke ‵foki atu ki te lotou fenua. Ne oko atu ei ki te taimi telā ne toe faite aka a te faletapu o Ielusalema, kae ne toe mafai ne te kau faitaulaga o akoako atu a tino ki te Tulafono. (Malaki 2:7) Tela la, ne fakamanuia ne Ieova a te ‵toega o tino kolā ne toe ‵foki atu—māfai e tumau eiloa latou i te fakamaoni.
7 Ne ‵valo mai penei a Sefanaia e uiga ki tino kolā ne toe ‵foki atu: “Usu pese kae ka‵laga fiafia, koutou tino Isalaelu! Fiafia mo te loto kātoa, koutou tino Ielusalema! Ko oti ne fakagata ne te Aliki a tou fakasalaga; ko oti foki ne ave keatea ne ia a otou fili katoa. A te Aliki, te tupu o Isalaelu, ko fakatasi ki a koutou; e seai se mea e toe ma‵taku koutou ki ei, ko oko mai te taimi e faipati ake latou ki a Ielusalema, ‘Sa ma‵taku, a koutou tino i te fakai o Siona! Sa fakagavalivali otou lima! I te Aliki te otou Atua ko fakatasi mo koutou, ko tena mana e maua ei ne koutou a te manumalo. A te Aliki ka saga atu ki a koutou mo te fiafia, kae ona ko tena alofa ka maua ei ne koutou te ola fou. Ka usu pese a ia kae loto fiafia ona ko koutou.’ ”—Sefanaia 3:14-17.
8 Ne fakasino atu a muna fakapelofeta konā ki te ‵toega kolā ne fakamaopoopo aka mai i te ‵nofo fakapagotaga i Papelonia kae avatu latou ki te fenua o olotou tupuga. E fakaasi manino mai te mea tenei i te Sefanaia 3:18-20, telā e fai‵tau tatou penei: “E pela eiloa mo tino e nofo i se ‵kaiga fiafia. Muna a te Aliki, ‘Ko oti ne fakagata ne au [ko Ieova] te fakamataku o te fakasalaga, kae ave foki keatea mai a koutou te masiasi. Ko oko mai te taimi tela ka fakasala ei ne au a otou fili saua; ka fakaola ne au a tino ‵pili katoa, kae fakafoki mai a tino ne fakatafea ki olotou kaiga. Ka ‵fuli ne au te masiasi o latou ki te malu, ka ko te lalolagi katoa ka tavae ki a latou. Ko oko mai te taimi tela ka faka‵foki mai ne au otou tino kola ne salalau; ka fai ne au a koutou ke takutakua i te lalolagi katoa kae ke toe tupu olaola mo te manuia.’ Kona pati a te Aliki [ko Ieova].”
9 Mafaufau ki te ‵poi o tino kolā e ‵nofo i atufenua i olotou tafa kae ne fai mo fai ne fili o tino o te Atua! Ne puke fakapagota a tino o Iuta ne Papelonia malosi, e aunoa mo se fakamoemoega ke toe fakasaoloto latou. E sili atu i ei, ne maofa valevale te lotou fenua. Kae e auala i te ‵mana o te Atua, ne toe faka‵foki atu latou ki te lotou fenua mai tua o tausaga e 70, kae ne oko atu a atufenua o te fili ki te lotou fakamaseiga. Ko tafaga la te fakagaligaliga ne Ieova o tena igoa mai i te ‵toe fakafokiatuga o te ‵toega tenā o tino fakamaoni! Ne fai ne ia latou ke ‘ ‵malu kae tavae atu a tino katoa ki a latou.’ Ko tafaga la te tukuatuga o tavaega ki a Ieova mo tino kolā e tauave tena igoa ona ko te ‵toe fakafokiatuga tenā!
Ne Fakamaluga Aka te Tapuakiga ki a Ieova
10 Ne toe foki atu a tino ki te tapuakiga tonu i te senitenali muamua o te Vaitaimi Masani, i te taimi ne fakamaopoopo ei ne Iesu se ‵toega o tino Isalaelu ki te tapuakiga tonu. A te mea tenā se ata o te mea telā ka oko mai, me ka tupu a te fakataunuga sili o te fakafouga i aso mai mua nei. Ne ‵valo mai penei a te valoaga a Mika: “I [‵toe vaega o] aso [fakaoti konei], te mauga tela e tu ei te Faletapu ka maluga atu i mauga katoa. Ka uke a malo e o‵mai ki ei.”—Mika 4:1.
11 Ko te taimi fea ka tupu ei a te mea tenei? E pelā mo pati i te valoaga, ‘i toe vaega o aso fakaoti’—e tonu, i “aso fakaoti” konei. (2 Timoteo 3:1) E tupu a te mea tenei mai mua o te gataga o te fakanofonofoga masei tenei o mea, a koi tapuaki atu foki i ei a atufenua ki atua ‵se. E fai mai te Mika 4:5: “A malo katoa e tapuaki kae faka‵logo ki olotou atua.” Kae e a tino tapuaki ‵tonu? E tali mai penei te valoaga a Mika: “Ka ko matou e tapuaki kae faka‵logo ki te Aliki [ko Ieova] te motou Atua ki te se gata mai.”
12 Tela la, i aso fakaoti konei, a “te mauga tela e tu ei te Faletapu ka maluga atu i mauga katoa.” A te tapuakiga tonu telā e maluga kae ‵malu ko oti ne toe fakatu, fakamautakitaki, kae fakamaluga atu i nisi vaegā lotu katoa. E pelā mo te mea telā ne ‵valo mai foki ne te valoaga a Mika, “ka uke a malo e o‵mai ki ei.” Kae ko tino kolā e fai ne latou te tapuakiga tonu ka “tapuaki kae faka‵logo ki te Aliki [ko Ieova] te [lotou] Atua ki te se gata mai.”
13 E fakamaoni mai ne mea kolā ne ‵tupu i te fakataunuga o te valoaga a te Tusi Tapu me ne oko atu te lalolagi tenei ki “aso fakaoti”—ki ana aso fakaoti—i te tausaga ko te 1914. (Maleko 13:4-10) E fakaasi mai ne tala fakasolopito me ko oti ne kamata o fakamaopoopo ne Ieova se ‵toega fakamaoni o tino fakaekegina kolā e maua te fakamoemoega faka-te-lagi ki te tapuakiga tonu. E ‵soko atu ki te mea tenei a te fakamaopoopoga o “te vaitino tokouke . . . mai fenua katoa, matakaiga, tino valevale, ‵gana”—ko tino kolā e maua te fakamoemoega ke ola i te lalolagi ki te se-gata-mai.—Fakaasiga 7:9.
14 Talu mai te Taua Muamua a te Lalolagi ke oko mai eiloa ki te aso tenei, ko oti ne gasolo atu ki mua a te tapuakiga ki a Ieova e auala i tino kolā e tauave tena igoa mai lalo i tena takitakiga. Ne gasolo aka te aofaki o tino mai i nāi afe mai tua o te Taua Muamua a te Lalolagi ki te ono miliona o tino tapuaki a Ieova kae ne fakamaopoopogina ki fakapotopotoga e 91,000 i atufenua e 235. I tausaga takitasi, e fakaaogā ne tino folafola konei o te Malo a itula e sili atu i te piliona ke tavae atu ei ki te Atua i mua o tino katoa. E manino ‵lei me ko Molimau a Ieova e fakataunu ne latou a pati fakapelofeta konei a Iesu: “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo, e fakamatala atu ki te lalolagi katoa, mo fai te molimau ki tino katoa; ko oko mai ei te gataga.”—Mataio 24:14.
15 E fakamasaua mai penei a te Sefanaia 3:17: “I te Aliki [ko Ieova] te otou Atua ko fakatasi mo koutou, ko tena mana e maua ei ne koutou a te manumalo.” A te fakamanuiaga faka-te-agaga telā e maua ne tavini a Ieova i aso fakaoti konei ko te ikuga o ‘tena fakatasi atu’ e pelā me ko te lotou Atua ‵mana. E tonu eiloa te mea tenei i aso nei e pelā mo te ‵toe fokiatuga o tino Iuta mua i te 537 T.L.M. Tela la, e mafai o lavea atu ne tatou a te auala ne fai ei a te fakataunuga sili o te Sefanaia 2:3 i ‵tou taimi i te faimaiga penei: “Fuli mai ki te Aliki [ko Ieova], koutou katoa tino loto malalo o te fenua.” I te 537 T.L.M., ne aofia i te pati ko te “katoa” a te ‵toega o tino Iutaia kolā ne ‵foki atu mai i te ‵nofo fakapagotaga i Papelonia. I aso nei, e fakaata mai i ei a tino loto maulalo o atufenua i te lalolagi kātoa, ko tino kolā e ‵saga atu mo te fiafia ki te galuega talai o te Malo i te lalolagi kātoa kae kolā e olo atu ki te “mauga tela e tu ei te Faletapu” o Ieova.
Ko Ola Malosi te Tapuakiga Tonu
16 Mai tua o te 537 T.L.M., ne ofo a atufenua i olotou tafa i te ‵toe ‵fokiatuga o tavini a te Atua ki te tapuakiga tonu i te lotou fenua. Kae ne tupu te toe ‵fokiatuga tenā i se tamā fakataunuga. E mata, e mafai o fakaataata i tou mafaufau a mea kolā e fai atu nei ne nisi tino—ke oko foki eiloa ki fili o tino o te Atua—me e lavea ne latou se gasoloakaga fakaofoofogia, te malosi, mo te olo ki mua o tavini a Ieova i aso nei? Kāti ka mafau‵fau a nisi o fili konei e pelā mo te kau Falesaio i te taimi ne lavea ei ne latou a te auala ne ua‵lolo atu ei a tino ki a Iesu. Ne fai mai latou: “Kiloke, a te lalolagi katoa ko tau‵tali atu i a ia!”—Ioane 12:19.
17 I tena tusi ko te These Also Believe, ne fai mai penei a te Polofesa ko Charles S. Braden: ‘Ko oko atu a Molimau a Ieova ki te lalolagi kātoa i te faiga o te lotou galuega talai. E mafai o fai ‵tonu atu me e seai eiloa se potukau o lotu i te lalolagi ne fakaasi mai i ei se loto finafinau mo te loto mau i te taumafaiga ke fakasalalau atu te tala ‵lei o te Malo i lō Molimau a Ieova. Kāti ka tumau eiloa te gasoloakaga tenei.’ Ko oko eiloa te ‵tonu o ana pati konā! I te taimi ne tusi ei ne ia a pati konei i te 50 tausaga ko ‵teka, e toko 300,000 fua a Molimau ne talai atu i te lalolagi kātoa. Kae ne a pati ka fai atu ne ia i aso nei, i te taimi ko gasolo aka ei faka-20 taimi te aofaki tenā—ki te toko ono miliona—kolā ko talai atu nei te tala ‵lei?
18 E auala i tena pelofeta, ne folafola mai penei te Atua: “Ka tuku atu ei ne au se fuliga ki tino ki se ‵gana ‵ma, ko te mea ke ka‵laga atu latou ki te igoa o Ieova, ko te mea ke tavini atu ki a ia tuauma ki tuauma.” (Sefanaia 3:9, NW) I aso fakaoti konei, ko Molimau a Ieova kolā e ka‵laga atu ki te igoa o Ieova, kae tavini fakatasi atu ki a ia mo te alofa mautakitaki—ao, “tuauma ki tuauma.” A latou ko tino kolā ko oti ne tuku atu ne Ieova ki ei a te ‵gana ‵ma. E aofia i te ‵gana ‵ma tenei se malamalama ‵lei o te munatonu e uiga ki te Atua mo ana fuafuaga. Ko Ieova fua e tuku mai ne ia te malamalama tenei e auala i tena agaga tapu. (1 Kolinito 2:10) Ko oi ne tuku atu ki ei tena agaga? “Ki a latou [fua] kola e faka‵logo ki a ia.” (Galuega 5:32) Ko Molimau a Ieova fua e fia‵fia o faka‵logo ki te Atua e pelā me ko te Pule i mea katoa. Tenā eiloa te pogai e fai ei latou mo tino kolā e maua ne latou te agaga o te Atua kae fai‵pati ki te ‵gana ‵ma, ko te munatonu e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga fakaofoofogia. E fakaaogā ne latou te ‵gana ‵ma ke tavae atu ki a Ieova i te lalolagi kātoa i se auala lasi kae fakaofoofogia.
19 A te faipati ki te ‵gana ‵ma e se aofia fua i ei a te talitonu ki te munatonu mo te akoako atu ki nisi tino kae e fakafetaui aka foki i ei a amioga a se tino ki tulafono mo akoakoga fakavae a te Atua. Ko oti ne fai ne Kelisiano fakaekegina a te takitakiga i te ‵fuliatuga ki a Ieova kae fai‵pati ki te ‵gana ‵ma. Mafaufau ki mea kolā ko oti ne fai ne latou! E tiga eiloa ko oti ne gasolo ifo te aofaki o te kau fakaekegina ke malalo ifo i te 8,700, ko sili atu nei i te toko ono miliona o nisi tino e fakaakoako atu ki te lotou fakatuanaki mai i te ‵fuli atu ki a Ieova kae fai‵pati ki te ‵gana ‵ma. Tenei eiloa te aofaki telā e gasolo aka o te vaitino tokouke mai i atufenua katoa kolā e fakatuanaki ki te taulaga togiola a Iesu, kae tuku atu te taviniga tapu i te poletito faka-te-lalolagi o te faletapu faka-te-agaga o te Atua, kae ka ‵sao atu i ‘te fakalavelave lasi’ telā ko pili o oko mai ki te lalolagi sē amiotonu tenei.—Fakaasiga 7:9, 14, 15.
20 Ka takitaki atu a te vaitino tokouke ki loto i te lalolagi fou kae amiotonu a te Atua. (2 Petelu 3:13) A Iesu Keliso mo te toko 144,000 o te kau fakaekegina kolā ka faka‵tu aka ki te olaga faka-te-lagi ke tavini atu e pelā me ne tupu mo faitaulaga fakatasi mo ia ka fai mo fai se potukau i te pulega fou ki te lalolagi. (Loma 8:16, 17; Fakaasiga 7:4; 20:6) A tino kolā ka ‵sao atu i te fakalavelave lasi ka ga‵lue ke fai te lalolagi mo fai se palataiso kae ka tumau i te fai‵pati ki te ‵gana ‵ma telā ne tuku mai ne te Atua. Ke masaua me i pati konei e fakasino atu ki a latou: “Ko au eiloa [ko Ieova] ka akoako ne au ou tino, kae tuku atu ki a latou te maumea mo te filemu. A te fai mea tonu mo te tonu ka fai ne ia koe ke malosi. Ka sao koe mai i pulega fakasaua mo mea fakama‵taku.”—Isaia 54:13, 14.
Te ‵Toe Galuega Sili ko te Faiga o Akoakoga i Tala Fakasolopito Katoa
21 Se potukau lasi telā ka tuku atu ki a latou se avanoaga ke tauloto ki te ‵gana ‵ma i te lalolagi fou, ko latou kolā e faipati ki ei te Galuega 24:15, telā e fai mai penei: “Me i tino ‵lei mo tino se ‵lei, ka faka‵tu mai katoa mai te mate.” I taimi ko ‵teka, e lau i piliona o tino ne ola kae ‵mate e aunoa mo se iloaga tonu e uiga ki a Ieova. I se auala telā ne fakatoka faka‵lei, ka toe fakafoki atu ne ia latou ki te ola. Kae e ‵tau o akoako a vaegā tino penā kolā ka faka‵tu mai ki te ‵gana ‵ma.
22 Ko tafaga la te gali o te tauliaga ke kau atu ki te galuega sili ko te faiga o akoakoga! Ka fai mo fai te ‵toe galuega sili o akoakoga i tala fakasolopito o tino. A mea katoa ka fakataunu mai lalo i te pulega alofa kaimalie a Iesu Keliso i te malosi o te Malo. E pelā me ko te ikuga, ka lavea fakamuli atu ne tino a te fakataunuga o te Isaia 11:9, telā e fai mai penei: “A te laukele ka fonu i te malamalama i uiga o te Aliki [ko Ieova], e pela mo te tai e fonu i te suatai.”
23 Ko oko eiloa i te taulia o tatou ke ‵nofo atu i aso fakaoti ke fakatoka ki te taimi gali tenā māfai ko ‵fonu tonu eiloa te lalolagi i te iloaga e uiga ki te Atua! Kae se tauliaga gali foki ke fai nei tatou mo fai ne tino o te Atua, kolā e fakataunu atu ki a latou i se auala sili a muna fakapelofeta kolā ne fakamau ki lalo i te Sefanaia 3:20! I konā e maua ei ne tatou te fakatalitonuga a Ieova: “Ka fai ne au a koutou ke takutakua i te lalolagi katoa kae ke toe tupu olaola mo te manuia.”
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te fakataunuga o te valoaga a Isaia e uiga ki te ‵toe ‵fokiatuga?
• Ne gasolo atu pefea ki mua te tapuakiga tonu i aso fakaoti konei?
• Se a te galuega sili o te akoako atu telā ka fai i te lalolagi fou?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Kaia ne fakataunu ei a fekau o fakamalaiaga ki luga i Iuta mo nisi atufenua?
2. Ko oi kāti ne fakasino atu ki ei a te Sefanaia 3:8?
3. Se a te fekau o te fakamoemoega ne fakaosofia ei a Sefanaia ke folafola atu?
4, 5. (a) Ne a mea ka ‵tupu ki tino sē amio‵tonu? (e) Ko oi ka maua ne latou a mea aogā mai i te mea tenei, kae kaia?
6. Ne a mea ne ‵tupu i te fakataunuga muamua o te valoaga a Sefanaia?
7, 8. Ne fakasino atu ki a ai a muna fakapelofeta i te Sefanaia 3:14-17, kae kaia e tali mai ei koe penā?
9. Ne fakagaligali pefea ne Ieova tena igoa i ana faifaiga ki Iuta?
10, 11. Ka tupu māfea te fakataunuga sili o te valoaga a Isaia e uiga ki te ‵toe ‵fokiatuga, kae e iloa pefea ne tatou te mea tenei?
12. Ne fakamaluga aka pefea a te tapuakiga tonu i aso fakaoti konei?
13, 14. Ne oko atu anafea a te lalolagi tenei ki “aso fakaoti,” kae ne a mea ko oti ne ‵tupu talu mai te taimi tenā e uiga ki te tapuakiga tonu?
15. E fakataunugina pefea te Sefanaia 2:3 i aso nei?
16. Se a te kilokiloga kāti e maua ne ‵tou fili ki te gasolo aka o ma‵losi a tavini a Ieova i aso nei?
17. Ne a pati ne fai ne se tino tusitala e tokotasi e uiga ki Molimau a Ieova, kae se a te gasoloakaga telā e maua nei ne latou?
18. Se a te ‵gana ‵ma, kae ko oi ne tuku atu ki ei ne te Atua a te ‵gana ‵ma tenā?
19. Ne a mea e aofia i te faipati ki te ‵gana ‵ma?
20. Ne a mea e faka‵tali mai mō te kau fakaekegina fakamaoni mo tino kolā e aofia i te vaitino tokouke?
21, 22. (a) E pelā mo te mea ne fakaasi mai i te Galuega 24:15, ko oi e ‵tau o akoakogina ki te ‵gana ‵ma? (e) Se a te galuega o te akoako atu telā ka fai i te lalolagi mai lalo i te pulega a te Malo?
23. Kaia e mafai ei ne koe o fai atu me e taulia malosi tatou e pelā me ne tino o Ieova?
[Ata i te itulau e 19]
Ne toe ‵foki atu a tino o Ieova ki te lotou fenua ke toe ati aka te tapuakiga tonu. E mata, e iloa ne koe te uiga o te mea tenei i aso nei?
[Ata i te itulau e 20]
Mai i te fai‵pati ki te “ ‵gana ‵ma,” e tuku atu ne Molimau a Ieova a te fekau fakamafanafana loto a te Tusi Tapu ki tino