E Fia‵fia a Tino Kolā e Sa‵sale Atu i te Mainaga
“O‵mai nei ke sasale tatou i te mainaga tela ne aumai ne te Aliki ki a tatou!”—ISAIA 2:5.
A IEOVA ko te Māfuaga o te mainaga. E taku ne te Tusi Tapu a ia ko te Tino telā ‘ne fai ne ia a te la ke fakamaina ei te ao, mo te masina mo fetu ke fakamaina i te po.” (Ielemia 31:35; Salamo 8:3) A ia ko te Atua telā ne faite ne ia ‵tou la, telā e fai pelā me se ogaumu ‵vela lasi ‵ki kae salalau atu tena malosi ki kogā koga e uke, ko te ‵vela mo te mainaga. A te vaega foliki o te malosi tenā telā e oko mai ki a tatou e pelā me se mainaga, e fakaolaola i ei a mea i te lalolagi tenei. E aunoa mo te mainaga, e se mafai o ola tatou. E fai fua te lalolagi mo fai se paneta telā e se mafai o ola i ei.
2 Kafai e masaua a te mea tenā, e mafai ei o malamalama tatou i te malosi o te kalaveti i se tulaga telā ne fakamatala mai ne te pelofeta ko Isaia. Ne fai mai a ia penei: “A nisi malo ka ufi ne te pouliga.” (Isaia 60:2) E tonu, e se fakasino atu a te mea tenei ki te pouliga tonu. Ne seki fakauiga a Isaia me ka se toe maina mai a te la, te masina mo fetu i se aso e tasi. (Salamo 89:36, 37; 136:7-9) I lō te fai penā, ne faipati a ia ki te pouliga faka-te-agaga. Kae e iku atu ki te mate a te pouliga faka-te-agaga. E se mafai ne tatou o ola e aunoa mo te mainaga faka-te-agaga e pelā eiloa mo te sē mafai o ola e aunoa mo te mainaga tonu.—Luka 1:79.
3 E ‵tusa mo te mea tenei, e tāua ‵ki ke mafau‵fau me e tiga eiloa ne fakataunu a pati a Isaia i Iuta mua, e isi foki sena fakataunuga e sili atu i aso nei. Ao, i ‵tou taimi nei, e ufigina a te lalolagi ne te pouliga faka-te-agaga. I se vaegā tulaga fakamataku penā, e tāua ‵ki eiloa a te mainaga faka-te-agaga. Tenā eiloa te pogai e ‵tau ei mo Kelisiano o faka‵logo ki te fakamalosiga a Iesu: “Ke pena o maina atu te otou mainaga ki mua o tino.” (Mataio 5:16) E mafai ne Kelisiano fakamaoni o tai fakamaina atu ki te pouliga mō tino loto maulalo, telā e tuku atu i ei ki a latou a te avanoaga ke maua te ola.—Ioane 8:12.
Taimi o te Pouliga i Isalaelu
4 Ne fakataunu muamua a pati a Isaia e uiga ki te lalolagi ka ufi ne te pouliga i te taimi ne fakamaofa ei a Iuta kae ave fakapagota ana tino ki Papelonia. Kae i aso mai mua atu o te taimi tenā, i aso o Isaia, a te ukega o atufenua ne ufigina ne te pouliga, se manatu tonu telā ne fakaosofia ei a ia ke fakamalosi atu ki ana taina i te fenua, penei: “Te gafa o Iakopo, o‵mai nei ke sasale tatou i te mainaga tela ne aumai ne te Aliki ki a tatou”!—Isaia 2:5; 5:20.
5 Ne ‵valo atu a Isaia i Iuta “i te taimi o nofoaiga a tupu o Iuta ko Usia, Iotama, Aasa mo Hesekia.” (Isaia 1:1) A te taimi tenā se taimi o fakalavelave i mea tau politiki, faifaiga ‵loi fakalotu, fakamasinoga sē ‵tonu, mo te fakasauāga o tino ma‵tiva. Ke oko foki ki taimi o pulega a tupu fakamaoni, e pelā mo Iotama, ne lavea atu i ulu o mauga e uke a fatafaitaulaga o atua ‵se. Mai lalo o tupu sē fakamaoni, ne momea aka te masei o te tulaga. A te Tupu masei ko Aasa, ne momea aka tena masei i te ofoatuga ne ia ana tamaliki e pelā me se taulaga ‵sunu ki te atua ko Moloka. Tenā eiloa te pouliga faka-te-agaga tonu!—2 Tupu 15:32-34; 16:2-4.
6 A te tulaga i te lalolagi kātoa ko pouli tagataga foki. Ne ‵tu atu a te fenua ko Moapi, Etoma, mo Filisitia i se tulaga fakamataku i tuakoi o Iuta. E tiga eiloa e kāiga mo te malo ki mātū o Isalaelu, ne fai eiloa a latou pelā me ne fili. E tai momea atu ki te feitu ki mātū, ne fakamatakutaku atu a Sulia ki te filemu o tino Iuta. Kae e sili atu i te fakamataku, ko te fenua masei o Asulia, telā ne salasala faeloa ki avanoaga ke fakalasi atu tena malosi. I te taimi ne ‵valo mai ei a Isaia, ne fakatakavale katoatoa ne Asulia a te atufenua o Isalaelu kae toeitiiti ko fakamaofa ne ia a te fenua o Iuta. I te taimi e tasi, ne pule atu a Asulia ki fa‵kai katoa kolā ne fakatoka faka‵lei, kae e se aofia i ei a Ielusalema.—Isaia 1:7, 8; 36:1.
7 Ne logo‵mae a tino fai feagaiga a te Atua i vaegā fakalavelave penā ona ko te sē a‵lofa fakamaoni o Isalaelu mo Iuta ki a ia. E pelā mo latou kolā ne taku mai i te tusi o Faataoto, a latou konei “ne tiaki te olaga tonu kae ola i se olaga pouliuli o te agasala.” (Faataoto 2:13) E tiga eiloa ne kaitaua a Ieova ki ana tino, ne seki tiaki katoatoa ne ia a latou. I lō te fai penā, ne faka‵tu aka ne ia a Isaia mo nisi pelofeta ke tuku mai a te mainaga faka-te-agaga ki so se tino i te atufenua telā koi ‵sala atu ke tavini atu ki a Ieova mo te fakamaoni. A te mainaga telā ne tuku mai e auala i pelofeta konei ne tāua ‵ki eiloa! E aumai ei te ola.
Taimi o te Pouliga i Aso Nei
8 A te tulaga i aso o Isaia ne ‵pau eiloa mo tulaga i aso nei. I ‵tou taimi nei, ko oti ne ‵teke atu a takitaki o tino ki a Ieova mo tena Tupu telā ko oti ne fakasopo aka, ko Iesu Keliso. (Salamo 2:2, 3) Ko oti ne fakaloiloi ne takitaki lotu o Lotu Kelisiano ‵Se olotou lafu mamoe. E fai mai a vaegā takitaki penā me e tavini atu latou ki te Atua, kae ko te ‵tonuga loa, e ‵lago atu te tokoukega o latou ki atua o te lalolagi nei—ko te loto fenua, kautau, koloa, mo tino lauiloa—kae i tafa i ei, ko te akoako atu o akoakoga fapaupau.
9 I koga kese‵kese, ko oti ne ‵kau atu ei a lotu i Lotu Kelisiano ‵Se ki taua mo tamā taua kolā ne ‵tupu i ei a te fakatau tamatega o matakāiga mo nisi mea fakama‵taku aka. Kae, e se gata i ei, i lō te puke ‵mau ki amioga ‵ma kolā e fakavae ki te Tusi Tapu, e fakasēaogā io me e ‵lago atu foki a lotu e uke ki amioga ma‵sei e pelā mo te finalalolagi mo te amio fakasotoma. E pelā me ko te ikuga o se vaegā ‵tekeatuga penā ki tulaga faka-te-Tusi Tapu, e fai a lafu mamoe i Lotu Kelisiano ‵Se e pelā mo tāgata kolā ne faipati a te faisalamo mua e uiga ki ei: “Ko oko eiloa te otou pouliuli kae va‵lea, e nofo foki koutou i te pouliga.” (Salamo 82:5) A te ‵tonuga loa, e ‵nofo atu a Lotu Kelisiano ‵Se i te pouliga, e pelā eiloa mo Iuta mua.—Fakaasiga 8:12.
10 Faitalia a te vaegā pouliga penā, e fakamaina atu ne Ieova a te mainaga mō te ‵lei o tino loto maulalo. E fai ne ia te mea tenei mai i te fakaaogāga o ana tavini fakaekegina i te lalolagi, ko “te tavini fakamaoni kae poto,” kae ko latou konei “e maina atu e pela me se mainaga i te lalolagi.” (Mataio 24:45; Filipi 2:15) E fakaasi atu ne te potukau tenā, telā e ‵lago atu ki ei a olotou taugasoa ko ‘nisi mamoe,’ a te mainaga faka-te-agaga telā e fakavae ki te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu. (Ioane 10:16) I te lalolagi pouli tenei, e tuku atu ne te vaegā mainaga penā a te fakamoemoega ki tino loto maulalo, e fesoasoani atu ki a latou ke maua se fesokotakiga ‵lei mo te Atua, kae ‵teke atu foki ki matāsele i te feitu faka-te-agaga. E tāua ‵ki kae e maua foki i ei te ola.
‘E Tavae ne Au Tou Igoa’
11 I aso o te pouliga i taimi ne ola ei a Isaia mo aso tai pouli atu mai tua ifo o te ave fakapagotaga ne te kau Papelonia a te atufenua o Ieova, se a te vaegā puipuiga telā ne tuku atu ne Ieova? I tafa o te tukuatuga o puipuiga i mea tau amioga, ne fakaasi manino mai muamua ne ia a te auala ka fakataunu ei ne ia ana fuafuaga e uiga ki ana tino. Mafaufau la ki valoaga ‵gali kolā ne maua i te Isaia mataupu e 25 ki te 27. A pati i mataupu konei e fakaasi mai i ei a te auala e fakatoka ei ne Ieova a fakalavelave i aso konā penā foki loa mo aso nei.
12 Muamua la, e folafola mai penei a Isaia: “Te Aliki [ko Ieova], a koe ko toku Atua; ka fakaaloalo koe ne au kae tavae ne au tou igoa.” Ko tafaga la te ‵loto o lagonaga fia tavae konā! Kae se a te mea ne fakaosofia ei a te pelofeta ke fai atu ne ia se vaegā ‵talo penā? A te ‵toe pogai sili e fakaasi mai i te lua o vaega o te fuaiupu, telā e fai‵tau tatou penei: “Ko oti ne fai ne koe a mea fakaofoofogina; ne fakataunu eiloa ne koe mo te fakamaoni a fuafuaga kola ne fai ne koe i aso mua.”—Isaia 25:1.
13 I aso o Isaia, ko oti ne fai ne Ieova a mea ‵gali e uke mō Isalaelu, kae ne fakamau ki lalo a tala konā. Ne masani ‵lei eiloa a Isaia mo tusitusiga konei. Ne iloa ne ia me ne aumai ne Ieova ana tino keatea mai te ‵nofo pologa i Aikupito kae faka‵sao latou mai i te kaitaua o te kautau a Falao i te Tai Kula. E iloa ne ia me ne takitaki ne Ieova ana tino i loto i te koga lavaki kae avatu latou ki te Fenua o te Folafolaga. (Salamo 136:1, 10-26) A vaegā tala fakasolopito penā, e fakaasi mai i ei me i a Ieova te Atua e fakamaoni kae fakatalitonugina. Ana “muna”—a mea katoa kolā e fuafua ne ia—e taunu ‵tonu mai eiloa. Ne fakamalosi atu a te iloaga tonu mai i te Atua ki a Isaia ke tumau i te sasale i te mainaga. Tela la, ne fai a ia mo fai se fakaakoakoga ‵lei mō tatou. Kafai e sukesuke faka‵lei tatou ki te Muna tusia a te Atua kae fakagalue aka a mea konā i ‵tou olaga, ka tumau foki tatou i te mainaga.—Salamo 119:105; 2 Kolinito 4:6.
Ko Fakamaseigina se Fa‵kai
14 E tasi te fakaakoakoga e uiga ki muna a te Atua e maua i te Isaia 25:2, telā e fai‵tau tatou penei: “Ko oti ne ofa valevale ne koe a fa‵kai, pela foki a mea kola e puipui ki ei latou mai i te fili. A palesi kola ne faite ne omotou fili ko galo atu eiloa.” Se a te fa‵kai tenei? Kāti ne faipati fakavaloaga a Isaia e uiga ki Papelonia. A te ‵tonuga loa, ne oko mai a te taimi telā ne fai ei a Papelonia mo fai se faka‵tugā fatu fua.
15 E mata, e isi se mea e fakaata mai ne te fa‵kai telā ne taku mai ne Isaia i aso nei? Ao. E faipati a te tusi ko Fakaasiga e uiga ki “te fa‵kai takutakua tela e pule ne ia a tupu o te lalolagi.” (Fakaasiga 17:18) A te fa‵kai takutakua tenā ko ‘Papelonia te Sili,’ te emupaea o lotu ‵se i te lalolagi kātoa. (Fakaasiga 17:5) I aso nei, a te vaega lasi o Papelonia te Sili ko Lotu Kelisiano ‵Se, kolā e fai ne olotou faifeau a te takitakiga i te ‵teke mai ki te galuega talai o te Malo a tino o Ieova. (Mataio 24:14) Kae e pelā mo Papelonia mua, ko pili foki o fakaseai atu a Papelonia te Sili, kae ka se toe sae aka.
16 Ne a foki a mea ne ‵valo mai ne Isaia e uiga ki te “fa‵kai” ma‵losi? I te fakasino atu e uiga ki a Ieova, e fai mai penei a Isaia: “A tino o malo malosi eiloa ka tavae ne latou a koe; a tino i fa‵kai o malo fakasaua ka mataku i a koe.” (Isaia 25:3) E mafai pefea ne te fa‵kai matagā tenei, ko te “fa‵kai o malo fakasaua,” o tavae atu ki a Ieova? Ia, masaua a mea kolā ne ‵tupu ki te ‵toe tupu sili o Papelonia, ko Nepukanesa. Mai tua o te faiga o se fakaakoakoga ki a ia telā e fakaasi mai i ei ana vāivāiga eiloa, ne faimālō a ia ke taku ‵tonu atu te sili o Ieova mo Tena malosi katoatoa. (Tanielu 4:34, 35) Kafai ko fakagalue aka ne Ieova tena ‵mana, ka faimālō eiloa i ei ana fili ke taku ‵tonu atu me e fakaofoofogia ana galuega ‵mana, faitalia me se fai atu penā mo olotou loto kātoa.
17 E mata, ko oti ne faimālōgina a Papelonia te Sili ke taku ‵tonu atu ne ia me e fakaofoofogia a galuega ‵mana a Ieova? Ao. I te taua muamua a te lalolagi, ne talai atu a tavini fakaekegina a Ieova mai lalo i tofotofoga. I te 1918, ne ave fakapagota latou i te feitu faka-te-agaga i te taimi ne ‵pei ei a takitaki o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga ki te falepuipui. Ne taofi aka i ei a te galuega talai telā ne fakatoka faka‵lei. Kae i te 1919, ne toe fakamalosi aka ne Ieova a latou ki tena agaga, telā ne fakatoka ei latou ke fakataunu te galuega ko te talaiatuga o te tala ‵lei ki te lalolagi nofoaki kātoa. (Maleko 13:10) Ne ‵valo mai a mea katoa konei i te tusi o Fakaasiga, e pelā me ko te ikuga o te lotou ‵teke atu. A latou konei “ne ma‵taku, kae ne tavae atu latou ki te ‵malu sili o te Atua o te lagi.” (Fakaasiga 11:3, 7, 11-13) E se fakauiga i ei me ne ‵fuli katoa latou, kae ne faimālōgina latou ke amanaia ki te ‵mana o te galuega a Ieova i te feitu tenei, e pelā eiloa mo te mea ne ‵valo mai ne Isaia.
“Se Olo Malosi ki Tino Ma‵lalo”
18 I te ‵saga atu nei ki faifaiga atafai a Ieova ki tino kolā e sa‵sale i te mainaga, e fai atu penei a Isaia ki a Ieova: “A tino mativa mo tino fakaalofa ne tele atu ki a koe kae ne saogalemu i taimi o fakalavelave. E fakamalu ne koe latou mai afa, pela foki mai i te vela o te ao. A tino amio masei e taua atu pela me se afa i te tau moko, pela me se oge vai i se fenua seai ne vai i ei. Ka ko koe te Aliki, ne fakafilemu ne koe omotou fili; ne fakagata ne koe te paka‵laga o tagata amio masei, pela me se kaumana tela e fakamoko ne ia te vela o te aso.”—Isaia 25:4, 5.
19 Talu mai te 1919, ne taumafai a tino amio ma‵sei ke fakamasei te fakamaoni o tino tapuaki ‵tonu, kae ne taka‵vale latou. Kaia? Me i a Ieova se olo malosi kae ko te ‵lafiga foki o ana tino. E tuku mai ne ia se fakatapūga mai i te ‵vela o fakasauāga kae e tu e pelā me se ‵pui malosi telā e ‵teke atu ki afā o ‵tekemaiga. E olioli eiloa tatou kolā e sa‵sale atu i te mainaga o te Atua mo te loto tali‵tonu ki te taimi telā ‘ka fakafilemu aka ei a fili.’ Ao, e faka‵tali eiloa tatou mo te loto finafinau ki te aso telā ka ‵galo atu ei a fili o Ieova.
20 E uke atu a mea e fai ne Ieova i lō te puipui fua o ana tavini. E tuku atu ne ia a mea ki a latou e pelā me ko te lotou Tamana alofa. Mai tua o te fakasaolotoga o ana tino mai i Papelonia te Sili i te 1919, ne fakatoka ne ia i mua o latou se ‵kaiga o te manumaloga o mea‵kai faka-te-agaga kolā e lava kae ‵toe. Ne ‵valo mai a te mea tenei i te Isaia 25:6, telā e fai‵tau tatou penei: “Ka fakatoka ne te Aliki Malosi se kaiga i konei, i luga i te Mauga o Siona, mo malo katoa o te lalolagi—se kaiga o meakai tafasili i te gali mo uaina tafasili foki i te gali.” Ko oko eiloa i te manuia o tatou ke ‵kau atu ki te ‵kaiga tenā! (Mataio 4:4) A “te laulau a te Aliki [ko Ieova]” e tuku ‵tonu mai i ei a mea ‵lei ke ‵kai ki ei. (1 Kolinito 10:21) E auala i “te tavini fakamaoni kae poto,” e tuku mai ki a tatou a mea katoa e ma‵nako tatou ki ei i se auala faka-te-agaga.
21 Kae e uke atu foki a mea e aofia i te ‵kaiga tenei ne fakatoka ne te Atua. A te ‵kaiga faka-te-agaga telā ko maua nei ne tatou e fakamasaua mai i ei ki a tatou e uiga ki te uke o mea‵kai ‵tonu kolā ka maua i te lalolagi fou a te Atua telā ne folafola mai. I konā, a te “kaiga o meakai tafasili i te gali” ka aofia i ei a mea‵kai faka-te-foitino e uke ‵ki. Ka seai eiloa se tino koi fiakai i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga. Ko tafaga la te fakatapūga mō tino fakamaoni pele kolā e logo‵mae nei ona ko te “oge” meakai telā e fai mo fai se vaega o te “fakailoga” o te fakatasi mai o Iesu! (Mataio 24:3, 7) A te ‵tonuga loa, e fai a pati a te faisalamo mo fakamafanafanaga ki a latou. Ne fai mai a ia penei: “Ke fakamaumea te fenua i saito; ko mauga foki ke fonu i fuagalakau.”—Salamo 72:16.
22 Fakalogo mai nei ki se folafolaga telā e sili atu i te gali. I te fakatusaga o te agasala mo te mate ki se “pulou,” io me ko te “kaumana,” e fai mai penei a Isaia: “I konei, ka ave keatea ei ne ia a te kaumana o te fanoanoa tela ne pulou i luga i malo katoa o te lalolagi.” (Isaia 25:7) Mafaufau fua la! A te agasala mo te mate, telā e fai pelā me se pulagiketi e taofi aka i ei a te tino mai i te manava, ka se toe ai eiloa. E pefea te olioli o tatou ki te aso telā ka maua katoatoa ei ne tino faka‵logo kae fakamaoni a mea aogā mai i te taulaga togiola a Iesu!—Fakaasiga 21:3, 4.
23 I te fakasino atu ki te taimi gali tenā, e fakatalitonu mai penei ki a tatou a te pelofeta telā ne fakaosofia: “A te Aliki Sili ka fakagata ne ia te mate ke se toe ai eiloa! Ka solo ne ia a loimata mai i mata o tino katoa, kae ave keatea te masiasi tela ne fakapuapuaga ei ona tino i te lalolagi katoa. Ko te Aliki [ko Ieova] eiloa tena ne faipati!” (Isaia 25:8) Ka se toe mate se tino ona ko fakalavelave masani io me tagi ona ko te galo atu o se tino pele. Ko tafaga la te fakamanuiaga i te ‵fuliga tenā! Kae e sili atu i ei, e seai eiloa se koga i te lalolagi ka lagona atu i ei a fakamaseiga mo tala ‵loi kolā ko leva loa ne kufaki sāle te Atua mo ana tavini i ei. Kaia? Me ka ave keatea ne Ieova te lotou māfuaga—ko te tamana o te loi, ko Satani te Tiapolo, fakatasi mo fanau katoa a Satani.—Ioane 8:44.
24 Mai i te mafaufau ki vaegā fakaasiga penā o te ‵mana o Ieova, a tino kolā e sa‵sale atu i te mainaga e fakamalosigina ke fai atu penei: “A ia ko te motou Atua! Ne talitonu matou ki a ia, kae ne fakaola eiloa ne ia matou. A ia ko te Aliki! Ne talitonu matou ki a ia, kae nei ko fiafia kae lifu matou me ne fakasao ne ia matou.” (Isaia 25:9) Ko pili nei o maua ne tino amio‵tonu a pogai katoa ke fia‵fia ei latou. Ka fakaseai katoatoa i ei a te pouliga, kae ka sikomia a tino fakamaoni i te mainaga o Ieova ki te se-gata-mai. E mata, koi isi aka foki se suā fakamoemoega e tai ‵lei atu? Ikai, e seai eiloa!
E Mafai ne Koe o Fakamatala Mai?
• Kaia e tāua ei i aso nei ke sa‵sale atu i te mainaga?
• Kaia ne tavae atu ei a Isaia ki te igoa o Ieova?
• Kaia ne seki mafai ei ne fili o fakamasei te fakamaoni o tino o te Atua?
• Ne a fakamanuiaga e uke e faka‵tali mai mō tino kolā e sa‵sale i te mainaga?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) E pefea te tāua o te mainaga? (e) Kaia e tāua ‵ki ei a te fakailoaga me ka ufi a te lalolagi ne te pouliga?
3. E ‵tusa mo pati a Isaia, ne a mea e ‵tau o fai ne Kelisiano?
4. Ne taunu muamua anafea a pati fakavaloaga a Isaia, kae se a te tulaga ne sae aka i ana aso?
5, 6. Ne a mea ne fai ei ke pouli a aso o Isaia?
7. Se a te auala ne filifili aka ne Isalaelu mo Iuta, kae ne saga atu pefea a Ieova ki ei?
8, 9. Ne a mea e fai ei ke pouli te lalolagi i aso nei?
10. E maina atu pefea te mainaga i te pouliga i aso nei, kae e maua pefea ne tino loto mau‵lalo a mea aogā mai i ei?
11. Se a te fakamatalaga telā ne fakaasi mai ne Ieova i aso o Isaia?
12. Se a te lagonaga ‵loto telā ne fakaasi mai ne Isaia?
13. (a) Se a te iloaga telā ne fakamalosi aka ei te amanaia o Isaia ki a Ieova? (e) E mafai pefea o maua ne tatou se mea aogā mai i te fakaakoakoga a Isaia?
14. Se a te mea telā ne ‵valo mai e uiga ki se fa‵kai, kae se a te fa‵kai tenā?
15. Se a te “fa‵kai takutakua” telā e sae aka i aso nei, kae se a te mea ka tupu ki ei?
16, 17. Ne tavae atu pefea a fili o Ieova ki a ia i aso mua mo aso nei?
18, 19. (a) Kaia ne seki mafai ei o fakamasei ne tino ‵teke a te fakamaoni o tino o Ieova? (e) Ka fakagata pefea a “te paka‵laga o tagata amio masei”?
20, 21. Se a te ‵kaiga telā e fai ne Ieova, kae ne a mea ka aofia i te ‵kaiga tenā i te lalolagi fou?
22, 23. (a) Se a te “kaumana,” io me ko te “pulou” telā ka fakaseai atu, kae e fai pefea te mea tenā? (e) Ka fakaseai atu pefea a ‘te taku fakamaseiga o tino o Ieova’?
24. E ‵saga atu pefea a tino kolā e sa‵sale i te mainaga ki galuega ‵mana a Ieova mō latou?
[Ata i te itulau e 25]
Ne ofo atu ne tino o Iuta a tama‵liki ki a Moloka
[Ata i te itulau e 26]
Ka sikomia a tino amio‵tonu i te mainaga o Ieova ki te se-gata-mai