E Faka‵malu ne Ieova Ana Tino ki Tena Mainaga
“Ielusalema, tu ki luga o maina mai pela mo te la; a te malu o te Aliki ko maina mai ki a koe!”—ISAIA 60:1.
“OI, aku muna loa ke fai latou pelā mo Isaia io me ko Saint Paul!” A te mea tenā ko te ‵tagi a te Pelesitene o te Iunaite Sitete ko Harry Truman i tausaga talu mai te 1940. Kaia ne fai atu ei ne ia a pati konā? Ne iloa ne ia me e ‵tau o maua a takitaki kolā e ‵lei ‵ki olotou amioga i ona aso. Ne fatoā oti atu a te ‵toe vaitaimi pouli o te 20 senitenali, ko te taua i te lua a te lalolagi. E tiga eiloa ko oti atu te taua, kae ne seki filemu te lalolagi. Ne tumau eiloa te pouliga. A te ‵tonuga loa, ne pouli eiloa te lalolagi i tausaga e 57 mai tua ifo o te taua tenā. Moi fai ke ola mai a te Pelesitene ko Truman i aso nei, se mea mautinoa me koi manako eiloa a ia ki takitaki ‵lei e pelā mo Isaia io me ko te apositolo ko Paulo.
2 Faitalia me ne iloa ne te Pelesitene ko Truman io me ikai, ne iloa ne Paulo a te pouliga telā e pokotia ei a tino, kae ne fakailoa atu foki ne ia a te mea tenā i ana tusitusiga. Ne fakailoa atu a ia ki taina tali‵tonu ke fakaeteete, penei: “Me i a tatou e se taua mo tino, kae taua mo malosi masei faka te tiapolo i te lagi, ko pule, malo, mo te malosi o te lalolagi pouliuli i aso nei.” (Efeso 6:12) Ne fakaasi mai ne Paulo i ana pati konei me e se gata fua i te iloa ne ia te ufiga o te lalolagi ki te pouliga faka-te-agaga, kae ne iloa foki ne ia te pogai tonu o te pouliga tenā—ko malosi fakatemoni kolā e taku pelā me ko te “malosi o te lalolagi.” Ona ko te mea e māfua mai i agaga ma‵losi konei a te pouliga, e mafai pefea ne tāgata o ‵teke atu ki ei?
3 Ne faipati foki a Isaia ki te pouliga telā e pokotia ei a tino. (Isaia 8:22; 59:9) Kae ne fakamalosi atu ne te agaga tapu a Isaia ke ‵valo mai e uiga ki ‵tou aso nei, me ka fakamaina atu ne Ieova te mainaga ki tino kolā e a‵lofa ki te mainaga i taimi konei o te pouliga. E tonu, e tiga eiloa e se ‵nofo mai a Paulo mo Isaia fakatasi mo tatou i aso nei, e maua ne tatou a tusitusiga mai te Atua kolā ne tusi ne laua ke takitaki ei tatou. Ke onoono aka tatou ki pati fakapelofeta a Isaia i te mataupu e 60 o tena tusi ke iloa aka ei a fakamanuiaga ka maua ne latou kolā e a‵lofa ki a Ieova.
Ko Sulu Mai ne te Fafine Fakatusa a te Mainaga
4 E fakauiga a pati fakatomua i te Isaia mataupu e 60 ki te fafine telā e fakamatala mai i te Isaia 54:1. Kae e fakasino atu i ei ki se fafine telā e nofo atu i se tulaga fakafanoanoa ‵ki—i te pouliga, kae takato faka‵lava i te laukele. Fakamuli ifo, ne sulu mai te mainaga ki te pouliga, kae ne kalaga atu a Ieova, penei: “Ielusalema, tu ki luga o maina mai pela mo te la; a te malu o te Aliki ko maina mai ki a koe.” (Isaia 60:1) Ko oko nei ki te taimi ko tu atu ei te fafine tenā ki luga kae ke fakamaina atu ei te ‵malu o te Atua. Kaia? E lavea ne tatou te tali i te fuaiupu e soko mai, penei: “A nisi malo ka ufi ne te pouliga, ka ko te mainaga o te Aliki ka maina mai ki luga i a koe; a te mainaga o tena fakatasi mai ka i luga i a koe.” (Isaia 60:2) Kafai e fakalogo te fafine ki te fakatonuga a Ieova, ka maua eiloa ne ia se ikuga gali mai i ei. E fai mai a Ieova, penei: “A malo ka o‵mai ki tou mainaga, pena foki a tupu ka o‵mai ki te mainaga o te ata ao o tou aso fou.”—Isaia 60:3.
5 A pati fakafia‵fia i fuaiupu e tolu konei e fai pelā me se fakatomuaga mo se fakatoetoega foki ki mea kolā e aofia i te mataupu e 60. E ‵valo mai i ei a mea kolā e ‵tupu ki te fafine fakavaloaga kae e fakamatala mai foki ei te auala e mafai o ‵nofo atu tatou i te mainaga o Ieova faitalia te pouliga telā e pokotia ei a tino. Kae ne a mea e fakauiga ki ei a pati fakatusa i fuaiupu konei e tolu i te kamataga?
6 A te fafine i te Isaia 60:1-3 ko Siona, ko te fakapotopotoga faka-te-lagi o tino faka-te-agaga a Ieova. I aso nei, e sui a Siona i te lalolagi nei ne te ‵toega o te “Isalaelu a te Atua,” ko te fakapotopotoga o Kelisiano fakaekegina i te lalolagi kātoa, kolā e maua ne latou te fakamoemoega ke pule fakatasi mo Keliso i te lagi. (Kalatia 6:16) A te atufenua faka-te-agaga tenei e aofia i ei a sui e toko 144,000, kae ko te fakataunuga i aso nei o te Isaia mataupu e 60 e fakavae ki a latou kolā koi ola i te lalolagi “i aso fakaoti” konei. (2 Timoteo 3:1; Fakaasiga 14:1) E uke foki a pati i te valoaga e uiga ki taugasoa o Kelisiano fakaekegina konei, ko te “vaitino tokouke” o ‘nisi mamoe.’—Fakaasiga 7:9; Ioane 10:16.
7 E mata, e isi se taimi ne takato ei “te Isalaelu a te Atua” i te pouliga, e pelā mo te mea ne fakaata mai ne te fafine fakavaloaga tenā? Ao, ne tupu te mea tenei i te 80 tupu tausaga ko ‵teka. I te taua muamua a te lalolagi, ne taumafai malosi a Kelisiano fakaekegina ke fakatumau te faiga o te galuega talai. Kae i te 1918, toeitiiti ko taofi katoatoa i ei a fakatokaga mō te galuega talai. Ne ‵pei atu ei a Iosefa F. Latafoti, telā ne tausi ne ia te galuega talai i te lalolagi kātoa, mo nisi Kelisiano fakamatuatua ki te falepuipui mō se vaitaimi leva ona ko ‵losiga ‵se. E fakamatala fakavaloaga mai i te tusi ko Fakaasiga, a Kelisiano fakaekegina i te lalolagi nei e pelā me ne foitino ‵mate e ‘ta‵kato i te auala o te fa‵kai takutakua . . . a te igoa fakatusa o te fa‵kai tena ko Sotoma io me ko Aikupito.’ (Fakaasiga 11:8) Tenā tonu eiloa te taimi ne pouli ei a Siona, telā e sui ne ana tama‵liki fakaekegina i te lalolagi nei!
8 Kae i te tausaga e 1919, ne lavea atu ei se matugā ‵fuliga lasi. Ne fakamaina atu ne Ieova te mainaga ki luga i Siona! Ne gasue‵sue a tino o te Isalaelu a te Atua kolā ne ‵sao ke fakamaina atu te mainaga o te Atua, mai te ‵toe folafolaatuga o te tala ‵lei e aunoa mo te ma‵taku. (Mataio 5:14-16) Ne tosina atu a nisi tino ki te mainaga o Ieova ona ko te ‵toe fakamalosiakaga o te loto finafinau o Kelisiano. A tino ‵fou konei ne fakaeke ke fai mo fai ne sui o te Isalaelu a te Atua. E taku latou i te Isaia 60:3 e pelā me ne tupu ona ko te mea ka pule fakatasi latou mo Iesu i tena Malo faka-te-lagi. (Fakaasiga 20:6) Fakamuli ifo, ne tosina atu a te vaitino tokouke o nisi mamoe ki te mainaga o Ieova. Konei eiloa a tino e fakaata mai ne “malo” kolā ne taku mai i te valoaga tenā.
Ko ‵Foki Mai a Tama‵liki a te Fafine ki te Lotou Fenua!
9 Fakamuli ifo, ne toe fakaopoopo mai ne Ieova a nisi fakamatalaga māea ki te Isaia 60:1-3. Ne toe fakatonu atu a ia ki te fafine. Fakalogo mai ki ana pati: “Onoono aka ki ou feitu me se a te mea e tupu”! Ne fakalogo te fafine, kae ko oko eiloa i ana fiafia ki mea kolā ne lavea atu ne ia! Ko toe ‵foki mai ana tama‵liki. E toe fai mai te tusi siki, penei: “A ou tino ko maopoopo o foki mai ki te lotou fenua! A au tama tagata ka o‵mai mai i koga mao; a au tama fafine ka sapasapai mai pela me ne tamaliki.” (Isaia 60:4) Ne fai ne te tala ‵lei o te Malo telā ne folafola atu i te lalolagi kātoa i te 1919, ke tosina atu te fia afe o tino ‵fou ki te galuega a Ieova. Ne fai a latou e pelā me ne “tama tagata” mo “tama fafine” a Siona, ko sui fakaekegina o te Isalaelu a te Atua. Tela la, ne faka‵malu ne Ieova a Siona i te taimi ne aumai ei ne ia a toe tino fakaotioti o te 144,000 ki te mainaga.
10 E mafai o fakaataata ne koe a te fiafia o Siona i te taimi ko ‵nofo tasi latou mo ana tama‵liki? Kae ne tuku atu eiloa ne Ieova a nisi pogai ke fiafia ei a Siona. E fai‵tau tatou, penei: “Ka lavea ne koe a te mea tena kae ka fonu koe i te fiafia; ka ‵pole tou foitino i te fiafia. A te maumea o malo ka aumai ki a koe; a olotou koloa ka aumai mai i te vasa ki a koe.” (Isaia 60:5) E ‵tusa mo pati fakavaloaga konā, talu mai te 1930, ne ua‵lolo atu ki Siona a te vaitino tokouke o Kelisiano kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi. Ne o‵mai keatea latou mai “te tai” o tino kolā ne ‵vae keatea mai te Atua. E fai latou e pelā me ne ‘koloa tāua o malo.’ (Hakai 2:7; Isaia 57:20) Ke masaua foki la me e se tavini atu a ‘koloa tāua’ konei ki a Ieova i auala kesekese kolā e ma‵nako a tino takitasi ki ei. Ikai, e fakaopoopo atu ne latou te ‵malu ki Siona mai i te olo atu o tapuaki fakatasi mo olotou taina fakaekegina, kae fai latou mo fai ‘te lafu mamoe e tasi,’ mai lalo o te pulega a ‘te tausi mamoe e tokotasi.’—Ioane 10:16.
Ka Olo Atu a Tino Fai Pisinisi, Tino Tausi Manu mo Tino Faima‵laga ki Siona
11 Ne iku atu te fakamaopoopoga tenei ne ‵valo mai ki te gasoloakaga fakaofoofogia o te aofaki o tino kolā e tavae atu ki a Ieova. Ne ‵valo mai a te mea tenei i pati fakavaloaga konei e ‵soko mai. Ke fakaataata i tou mafaufau me e ‵tu fakatasi koe mo te fafine fakavaloaga i luga i te Mauga o Siona. E kilo atu koe ki te feitu ki saegālā, kae se a te mea e lavea atu ne koe? “A tino faimalaga i kamela ka o‵mai, mai i Mitiana mo Efa. Ka o‵mai mai i Seepa o aumai te aulo mo mea manogi. Ka folafola atu ne tino a te tala lei e uiga ki mea ne fai ne te Aliki!” (Isaia 60:6) E takitaki atu ne tino fai pisinisi faima‵laga olotou lafu kamela i te auala telā e tau atu ki Ielusalema. Ko fai a kamela konā e pelā eiloa me se lofiaga telā e ufi ei te laukele! E aumai ne tino fai pisinisi konei a “aulo mo mea manogi” kae olo atu latou ki te mainaga o te Atua ko te mea ‘ke folafola atu a te tala lei e uiga ki mea ne fai ne Ieova.’
12 E se ko tino fai pisinisi fua ne faima‵laga atu. E ua‵lolo atu foki a tino tausi manu ki Siona. E fai mai a te valoaga, penei: “A mamoe katoa o Ketala—ka avatu ma koe. A mamoe a Nepaiota—ka tavini atu ki a koe.” (Isaia 60:7a) Ka olo atu foki a matakāiga kolā e tausi manu ki te fa‵kai tapu o ofo atu ne latou a manu tafasili i te ‵lei mai i olotou lafu manu ki a Ieova. E ofo atu foki eiloa latou ke tavini atu i Siona! E talia pefea ne Ieova a tino fakaa‵tea konei? E tali mai eiloa a te Atua, penei: “Ona ko tena taliaga, ka olo atu latou ki luga i toku fatafaitaulaga, kae ka fai ne au ke taulia toku fale gali.” (Isaia 60:7e) E talia eiloa mo te loto fiafia ne Ieova a taulaga mo te taviniga a tino fakaa‵tea konei. A te lotou ‵kau atu ki ei, e faka‵malu ei tena faletapu.
13 Moi ne nofo atu koe i konā, kae kilo atu koe ki te feitu ki togālā, ne a mea e lavea ne koe i ei? Se mea e foliga mai pelā me se kaumana ‵kena i luga i te tai kae koi ‵mao ‵ki. E ‵sili atu ne Ieova a te fesili telā e mafaufau koe ki ei: “Ne a vakamutu konei e folau pela me ne kaumana, pela me ne lupe kola ko foki mai ki te lotou fenua?” (Isaia 60:8) E tali mai foki eiloa ne Ieova tena fesili, penei: “A vakamutu kona ne o‵mai mai i fenua mao, o aumai a tino o te Atua ki te lotou fenua. Ne o‵mai mo latou a siliva mo aulo ke fakaaloalo ki ei ne latou a te igoa o te Aliki, te Atua tapu o Isalaelu, tela ne fai ne ia a malo ke fakaaloalo ne latou a tino o tena fenua.”—Isaia 60:9.
14 E mata, e mafai o fakaataata ne koe a mea konei i tou mafaufau? Ko pili mai fua te kaumana ‵kena tenā kae ne foliga mai e pelā me ne tamā mea ‵kena i te feitu ki te togāla. E tai pelā me se ‵taumanu telā e evaeva i luga i te tai. Kae i te taimi ko pili mai ei, e lavea atu ne koe me ne vaka mo olotou lā e sisi ke fakatele ei te vaka ki te matagi. Tela la, ona ko te uke o vaka e ‵tele atu ki Ielusalema e foliga mai latou e pelā me se lafu manu eva, ko lupe. E aumai ne te fuavaka ‵tele ma‵kini a tino tali‵tonu kolā e olo atu o tapuaki ki a Ieova i Ielusalema mai fa‵kai ‵mao.
Ko Gasolo Aka o Tokouke te Fakapotopotoga a Ieova
15 Ko oko eiloa i te manino ‵lei a te ata fakavaloaga i te fuaiupu e 4 ki te 9 o te fakalauefaatuga o te galuega i te lalolagi kātoa talu mai te 1919! Kaia ne fakamanuia ei ne Ieova a Siona ki se vaegā gasoloakaga penā? Ona ko te fakalogo o te Isalaelu a te Atua ke fakamaina atu faeloa te mainaga o Ieova, talu mai te 1919. E mata, e lavea atu ne koe i te fuaiupu e 7 me ne olo atu a tino ‵fou ki ‘te fatafaitaulaga [o te Atua]’? A te fatafaitaulaga ko te koga telā e ofo atu ei a taulaga, kae fakamasaua mai ne te valoaga tenei me e aofia i te taviniga faka-Kelisiano a te ofoatuga o toe mea ‵lei eiloa. Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo, penei: “Taina, au e fakamolemole atu ki a koutou . . . ke tuku atu otou foitino ki te Atua ke fai mo taulaga ola, taulaga tapu kae logomalie ki a ia, ko te otou tapuakiga tonu eiloa tena.” (Loma 12:1) E se lotoma‵lie fua a Kelisiano ‵tonu ke ‵kau atu latou fakatasi i te vaiaso ki se fakatasiga fakalotu. E fakamāumāu olotou taimi, malosi, mo kope ke fakamaluga aka ei te tapuakiga tonu. E mata, e se ‵malu a te fale o Ieova ona ko te ‵nofo atu o vaegā tino tapuaki penā i ei? E fai mai a te valoaga a Isaia me e faka‵malu i ei tena fale. Kae e tali‵tonu foki tatou me e ‵malu eiloa a tino tapuaki loto finafinau konei, i te kilokiloga a Ieova.
16 E ma‵nako a tino ‵fou konā ke ga‵lue latou. E faka‵soko mai a te valoaga, penei: “A pui o tou fa‵kai ka faite ne tino fakaatea, ka ko olotou tupu ka tavini atu ki a koe.” (Isaia 60:10) A te fakataunuga muamua o pati konei i te ‵fokiatuga mai Papelonia, ne ‵lago malosi atu a tupu mo tino mai fenua fakaa‵tea ki te ‵toe faitega o te faletapu mo te fa‵kai o Ielusalema. (Esela 3:7; Neemia 3:26) I te fakataunuga i aso nei, e ‵lago malosi atu a te vaitino tokouke ki te ‵toega o te kau fakaekegina i te atiakaga o te tapuakiga tonu. E fesoasoani atu latou ki te atiakaga o fakapotopotoga Kelisiano kae fakamalosi aka ei a “pui” o te fakapotopotoga a Ieova telā e fai pelā me se fa‵kai. E ‵kau atu foki latou ki te galuega fakatūtū—te faitega o Kingdom Halls, Fale Fai Fono, mo fale Peteli. I auala katoa konei, e ‵lago atu ei latou ki olotou taina fakaekegina i te tausi atu ki manakoga o te fakapotopotoga a Ieova telā e gasolo aka faeloa o lasi!
17 Ko oko eiloa te fakamalosi loto o pati fakaoti i te Isaia 60:10! E fai mai a Ieova, penei: “Ne fakasala ne au a koe i toku kaitaua, kae nei ka fakaasi atu toku fiafia mo toku alofa ki a koe.” E tonu, ne polopoloki ne Ieova ana tino i tausaga ko te 1918 mo te 1919. Kae ko oti atu te taimi tenā. Tenei eiloa te taimi ke fakaasi atu ei ne Ieova tena alofa fakamagalo ki ana tavini fakaekegina mo olotou taugasoa, ko nisi mamoe. E fakaasi mai te ‵tonu o te mea tenei i te fakamanuiaga ne Ieova o latou ki se gasoloakaga fakaofoofogia. A te faiga tenā ko fai ei latou ke ‘malu.’
18 E ‵kau fakatasi a te fia selau afe o tino mai “fenua fakaa‵tea” mo te fakapotopotoga a Ieova, kae e ‵tala faeloa a te mataloa tenei ki so se tino telā e fia ulu atu ki ei. E fai atu a Ieova ki Siona, penei: “Ka tala ou mataloa i ao mo po, ko te mea ke aumai ne tupu o malo a koloa ma koe.” (Isaia 60:11) E taumafai a nisi tino ‵teke o ‵pono a “mataloa” konā, kae e iloa ne tatou me e se mafai o manuia latou i ei. Ko oti ne fai mai a Ieova me ka ‵tala faeloa a mataloa konā. Ka tumau eiloa te gasoloakaga ki luga.
19 E fakamanuia foki ne Ieova ana tino i nisi auala aka ko te mea ke faka‵malu atu ki a latou i aso fakaoti konei. E ‵valo mai ne fuaiupu fakaoti o te Isaia e 60 a auala konā.
Fakamatala Mai Aka
• Ko oi te “fafine” a te Atua, kae ko oi tena sui i te lalolagi nei?
• Ko te taimi fea ne moe faka‵lava ei a tama‵liki a Siona, kae ne toe “tu” aka latou i te taimi fea kae pefea foki la?
• Mai te fakaaogāga o pati fakatusa kese‵kese, ne ‵valo mai pefea ne Ieova a te gasoloakaga ki luga o te aofaki o tino talai o te Malo?
• Ne fakamaina atu pefea ne Ieova tena mainaga ki ana tino?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Se a nei te tulaga o tino? (e) Ko oi e māfua mai ei a te pouliga o te lalolagi?
3. Se a te valoaga ne fai ne Isaia mō tino fakamaoni faitalia te pouliga telā e pokotia ei a tino?
4, 5. (a) Se a te mea ne fakatonu atu ne Ieova ke fai ne te fafine, kae se a tena folafolaga ne fai atu? (e) Ne a fakamatalaga fakafiafia e aofia i te Isaia mataupu e 60?
6. Ko oi te fafine e fakauiga ki ei te Isaia mataupu e 60, kae ko oi e sui ne latou a ia i te lalolagi nei?
7. Se a te tulaga ne oko ki Siona i te 1918, kae ne ‵valo mai pefea te mea tenei?
8. Se a te matugā ‵fuliga lasi ne tupu i te 1919, kae ne a mea ne iku mai i ei?
9, 10. (a) Se a te mea fakafiafia ne lavea atu ne te fafine, kae se a te mea e fakaata mai i ei? (e) Se a te pogai ne fiafia ei a Siona?
11, 12. Ke fakamatala mai a te vaitino telā ne ua‵lolo atu ki Siona.
13, 14. I te valoaga tenei, ne a mea e lavea atu e o‵mai mai te feitu ki togālā?
15. (a) Se a te gasoloakaga telā ne ‵valo mai ne pati i te Isaia 60:4-9? (e) Se a te uiga e fakaasi mai ne Kelisiano ‵tonu?
16. Ko oi ne fesoasoani atu ki te galuega fakatūtū i aso mua, kae ko oi e fai penā i aso nei?
17. Se a te auala e tasi e faka‵malu ei ne Ieova ana tino?
18, 19. (a) Se a te folafolaga a Ieova ne fai ki tino ‵fou kolā e o‵mai ki tena fakapotopotoga? (e) Ne a mea e fakaasi mai ne fuaiupu fakaoti o te Isaia mataupu e 60?
[Ata i te itulau e 20]
Ko fakatonu atu ki te “fafine” a Ieova ke tu ki luga
[Ata i te itulau e 22]
E foliga mai te fuavaka e pelā me ne lupe e eva i luga i te tai