Ke Maua a Mea Aogā Mai te Alofa Tumau o Ieova
“A latou kola e ‵poto . . . ke fakaasi atu ne latou te alofa tumau o te Aliki.”—SALAMO 107:43.
I TE 4,000 tausaga ko ‵teka, ne fai mai a te tuatina o Apelaamo ko Lota e uiga ki a Ieova, penei: “Ko oti ne fakasao . . . toku ola [“ona ko tou alofa tumau,” NW].” (Kenese 19:19) Tenei eiloa te taimi muamua ne sae mai ei a te tugāpati tenei ko te “alofa tumau” i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu. Ne fai‵pati foki a Iakopo, Naomi, Tavita mo nisi tavini a te Atua ki te uiga tenei o Ieova. (Kenese 32:10; Luta 1:8; 2 Samuelu 2:6) A te ‵tonuga loa, e sae mai faka-250 taimi a te pati ko te ‘alofa tumau’ i te Tusi Tapu ko te New World Translation of the Holy Scriptures. Kae se a te alofa tumau o Ieova? Ko oi ne fakaasi atu ki ei ne ia tena uiga tenā i aso mua? Kae e aogā pefea ki a tatou i aso nei?
2 I te Tusi Tapu, a te pati ko te “alofa tumau” ko te ‵fuliga o te pati Epelu telā e aofia i ei a uiga e uke, kae e faigata o maua se pati e tasi i nisi ‵gana telā e mafai o fakamatala katoatoa mai ei tena uiga. Tela la, a vaegā pati e pelā mo te “alofa,” “te alofa lasi,” “te atafai,” mo te “fakamaoni” kolā e maua i te Tusi Tapu Tuvalu kae e siki mai i te mataupu tenei mo te mataupu telā ka ‵soko mai, e se mafai o fakamatala fakamāea mai i ei a te uiga tonu o te pati tenā. E fai mai a te Theological Wordbook of the Old Testament me i te “alofa tumau” ko te “toe pati ‵lei eiloa telā e tai ‵pau tena uiga,” mo te pati tenā i te ‵gana Epelu. E fai faka‵lei mai a te New World Translation of the Holy Scriptures—With References me i te “alofa fakamaoni” ko te suā uiga o te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te alofa tumau.—Esoto 15:13; Salamo 5:7; te fakamatalaga mai lalo, NW.
E ‵Kese te Alofa Tumau Mai te Alofa mo te Alofa Fakamaoni
3 E tai ‵pau eiloa a te uiga o te alofa tumau io me ko te alofa atafai mo te uiga o te alofa mo te alofa fakamaoni. Kae e ‵kese foki eiloa i nisi feitu. Ke mafaufau ki te ‵kese o te alofa tumau mo te alofa. I nisi ‵gana e mafai o fakaasi atu a te alofa ki mea io me ko mafaufauga. E fai mai te Tusi Tapu me i nisi tino ‘e a‵lofa ki te lalolagi.’ (1 Ioane 2:15) Kae ko te alofa tumau e fakauiga fua ki tino, kae se ko mafaufauga io me ko mea sē ola. E pelā mo te Esoto 20:6; e aofia a tino katoa i pati a Ieova, penei: “Kae e alofa eiloa au ki a latou kola e a‵lofa mai ki a au kae faka‵logo ki aku tulafono, ke oko eiloa ki te afe o kautama.”
4 A te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te “alofa tumau” e lauefa atu tena uiga i lō te “alofa fakamaoni.” I nisi ‵gana, e masani o fakaaogā sāle a te “alofa fakamaoni” ki te uiga telā e ‵tau o fakaasi atu ne se tino ki tena pule. Kae pelā mo se sukesukega a se fafine poto e tokotasi, a te alofa tumau e “‵kese ‵ki tena uiga: ko te alofa fakamaoni o tino ma‵luga ki tino ma‵lalo, tino fakaa‵lofa io me ko tino kolā e fakalago‵lago ki a latou.” Tela la, ne mafai ei o fakamolemole atu a te Tupu ko Tavita e uiga ki a Ieova, penei: “Kilo mai mo te alofa ki tau tavini; fakaola mai au i tou alofa tumau.” (Salamo 31:16) Ne fakamolemole atu a Tavita ki a Ieova, te Atua malosi, ke fakaasi atu tena alofa tumau io me ko tena alofa fakamaoni ki a ia me i a ia se tino fakaalofa. Ona ko te mea e seai se malosi o tino ma‵lalo ke pule atu ki tino ma‵luga, a te fakaasiatuga o te alofa tumau i se vaegā tulaga penei, e fai mo te loto fiafia kātoatoa, kae se ko te faimālō atu ke fai penā.
5 E fai mai a te fai salamo, penei: “A latou kola e ‵poto . . . ke fakaasi atu ne latou te alofa tumau o te Aliki.” (Salamo 107:43) E mafai o iku a te alofa tumau o Ieova ki te ‵tou faka‵saoga mo te ‵tou fakaolataga. (Salamo 6:4; 119:88, 159) E puipui ei tatou kae fakafaigofie foki ei a te ukega o fakalavelave. (Salamo 31:16, 21; 40:11; 143:12) Ona ko te uiga tenei, ko mafai ei o fakamagalo ne ia ‵tou agasala. (Salamo 25:7) Kafai e onoono faka‵lei tatou ki nisi tala i loto i te Tusi Tapu mo nisi tusi siki i ei, ka lavea i ei ne tatou me i te alofa tumau o Ieova e fakaasi atu (1) i ana faifaiga mautinoa mo te (2) i mea kolā e ‵tupu ki ana tavini fakamaoni.
Te Faka‵saoga—Se Fakaasiga o te Alofa Tumau
6 Kāti a te ‵toe auala ‵lei ke iloilo aka ne tatou a mea kolā e aofia i te alofa tumau o Ieova ko te sukesuke faka‵lei ki tala i te Tusi Tapu. I te Kenese 14:1-16, ne iloa aka ne tatou i ei me i a Lota, te tuātina o Apelaamo, ne ave fakapagota ne ana fili. Kae ne fakasao ne Apelaamo a Lota. E isi ne tino ne taumafai o tamate a Lota i te taimi ne fakaiku aka ei ne Ieova ke fakaseai a te fa‵kai masei o Sotoma, telā e ‵nofo i ei a Lota mo tena kāiga.—Kenese 18:20-22; 19:12, 13.
7 Mai mua malie eiloa o te fakamaseiga o Sotoma, ne ‵taki atu ne agelu a Ieova a Lota mo tena kāiga ki tua o te fa‵kai. I te taimi tenā, ne fai atu a Lota, penei: “Ko oti ne fakasao . . . toku ola [“ona ko tou alofa tumau,” NW].” (Kenese 19:16, 19) Mai i pati konei, ne fakaasi mai ei ne Lota me ne fakasao a ia ne Ieova ona ko tena alofa tumau. I te taimi tenā ne fakaasi atu ei ne te Atua te alofa tumau e auala i te fakasaoga o Lota.—2 Petelu 2:7.
Te Alofa Tumau o Ieova mo Tena Takitakiga
8 Kafai e fai‵tau tatou ki te Kenese mataupu e 24, e lavea atu ei ne tatou a te suā auala telā ne fakaasi mai ei ne Ieova tena alofa tumau, mo tena alofa fakamaoni. E fai mai a te tala me ne fakatonu ne Apelaamo tena tavini ke fanatu ki te fenua telā e ‵nofo i ei ana kāiga ke ‵sala mai ei se avaga ma tena tama ko Isaako. (Fuaiupu e 2-4) Ne faigata ‵ki a te mea tenei, kae ne talitonu katoatoa a te tavini a Apelaamo me ka takitaki a ia ne te agelu a Ieova. (Fuaiupu e 7) Fakamuli ifo, ne oko atu a te tavini ki se vaikeli mai tua o “te fa‵kai tela ne nofo ei a Nakoli” (kāti ko Halana io me se fa‵kai e tai pili atu) i te taimi telā ne o‵mai ei a fāfine o asu vai. (Fuaiupu e 10, 11) I te laveaatuga me ko pili mai a fāfine, ne iloa ei ne ia me ko pili foki o oko atu ki te ‵toe taimi tāua o tena malaga. Kae e mafai pefea ne ia o filifili aka a te fafine tonu?
9 Ona ko te iloaga me e ‵tau o maua ne ia te fesoasoani mai te Atua, ne fai ei te ‵talo a te tavini a Apelaamo: “Te Aliki, te Atua o toku pule ko Apelaamo, tuku mai te manuia ki a au i te aso nei kae tausi tau feagaiga ki toku pule.” (Fuaiupu e 12) Ka fakaasi atu pefea ne Ieova tena alofa tumau? Ne fakamolemole atu a te tavini ke tuku mai se fakailoga e tasi ke mafai o iloa ne ia a te tamāfine telā ne filifili ne te Atua. (Fuaiupu e 13 mo te 14) E ‵tusa mo te fakamolemole a te tavini ki a Ieova, e tokotasi eiloa te fafine ne fai ne ia te mea tenā. E pelā eiloa me ne lagona ne te fafine tenei tena ‵talo. (Fuaiupu e 15-20) Ne poi te tavini tenā, kae ‘ne kilokilo atu eiloa a ia ki a Lepeka.’ Kae koi isi eiloa ne mea tāua e ‵tau o saga atu a ia ki ei. E mata, a te fafine taulekaleka tenei e kāiga mo Apelaamo? E mata, ko oti a ia ne avaga? Tela la, ne nofo filemu te tavini tenā kae “onoono [aka] me kaati ko fakamanuia tena malaga ne te Aliki.”—Fuaiupu e 16, 21.
10 E seki leva, ne fakaasi atu ei ne te tamāfine tenā me i tena “tamana ko Petueli, te tama a Nakoli mo Milika.” (Kenese 11:26; 24:24) I te taimi eiloa tenā, ne iloa ei ne te tavini me ko oti ne tali mai ne Ieova tena ‵talo. Ona ko tena fiafia, ne totuli ifo a ia ki lalo kae fai atu penei: “Ke vikia te Aliki, te Atua o toku pule ko Apelaamo, me ne tausi eiloa ki tena tautoga ki a Apelaamo. Au ne takitaki mai eiloa ne te Aliki ki kaiga o toku pule.” (Fuaiupu e 27) Ne fakaasi atu ne te Atua a te alofa tumau ki te pule o te tavini, ko Apelaamo i te takitakiga ne ia.
E Tuku Mai ne te Alofa Tumau o te Atua a te Fakatapūga mo te Puipuiga
11 Nei la, ke mafau‵fau aka tatou ki te Kenese mataupu e 39. E faipati eiloa ki te mokopū o Apelaamo ko Iosefa, telā ne ‵togi atu ke fai e pelā me se pologa i Aikupito. Kae ui ei, “ne fakatasi atu te Aliki ki a Iosefa.” (Fuaiupu 1, 2) Ne lavea foki eiloa ne te pule o Iosefa i Aikupito ko Potifala, me i te Aliki ne fakatasi atu eiloa ki a Iosefa. (Fuaiupu e 3) Kae ui ei, ne fepaki a Iosefa mo se tofotofoga faigata. Ne ‵losi atu me ne taumafai a ia o pukemālō a te avaga o Potifala kae ne ‵pei atu a ia ki te falepuipui. (Fuaiupu e 7-20) “Ne ‵sai ana vae ki seni, mo te kola fiti e faka‵mau i tena ua” i te “falepuipui” tenā.—Kenese 40:15; Salamo 105:18.
12 Se a te mea ne tupu i te taimi o te tofotofoga faigata tenā? “Ka ko te Aliki ne fakatasi eiloa ki a Iosefa, kae fakamanuia atu foki ki a ia.” (Fuaiupu 21a) A te fakaasiatuga o te vaegā alofa tumau penā, ne iku atu i ei ki te fakatapūga ki te ukega o fakalavelave kolā ne fe‵paki mo Iosefa. Ne fesoasoani atu a Ieova ki te faiga o te “tino tausi pagota [ke] fiafia eiloa ki a Iosefa.” (Fuaiupu e 21e) Tela la, ne ‵tofi aka ne te tino tausi pagota a Iosefa ke pule i pagota katoa. (Fuaiupu e 22) Mai tua ifo i ei, ne fetaui a Iosefa mo te tino telā ne taku atu ne ia a ia ki te Falao, te pule o Aikupito e uiga ki mea fakaofoofogia ne fai ne ia. (Kenese 40:1-4, 9-15; 41:9-14) Tenā, ne fakasopo ei ne te tupu a Iosefa mo fai te tokolua pule i Aikupito, kae ne iku atu i ei ki te faka‵saoga ne ia a tino kolā ne ‵nofo i ei i te taimi o te oge. (Kenese 41:37-55) Ne fepaki a Iosefa mo logo‵maega talu mai te taimi ko 17 ei ana tausaga kae ne fai eiloa penā mō tausaga e silia atu i te sefulu lua! (Kenese 37:2, 4; 41:46) Kae ui eiloa te fia o tausaga kolā ne logo‵mae ei a ia, ne fakaasi atu ne Ieova te Atua tena alofa tumau ki a Iosefa mai te puipuiga ne ia mai fakalavelave matagā kae fakasao foki a ia ke fai se galuega taulia i fuafuaga a te Atua.
E se Mafai o Gata a te Alofa Tumau o te Atua
13 Ne fakaasi fakafia mai ne Ieova tena alofa tumau ki tino Isalaelu katoa. E fakaasi mai i te Salamo 136 me e aofia i tena alofa tumau a te lotou faka‵saoga (Fuaiupu e 10-15), te takitakiga (Fuaiupu e 16), mo te puipuiga. (Fuaiupu e 17-20) Ko oti foki ne fakaasi mai ne te Atua tena alofa tumau ki tino taki tokotasi. A te tino telā e fakaasi atu ne ia a te alofa tumau ki nisi tino e fai penā mo te loto malie ko te mea ke fakataunu ei a manakoga tāua o te tino tenā. E fai mai a te tusi faka-te-Tusi Tapu e tasi e uiga ki te alofa tumau, penei: “Se faifaiga telā e fesoasoani malosi atu ki te fakatumauga mo te faka‵leiga o te olaga. Se faka‵leiga ki tino kolā e fe‵paki mo fakalavelave faiga‵ta io me ko te loto fanoanoa.” Ne fakamatala mai ne se tino poto e tokotasi a te uiga tenā e pelā me ko te “alofa telā e fakaasi atu i faifaiga.”
14 E fakaasi mai ne te tala i te Kenese telā ne onoono tatou ki ei, me ne seki gata a te fakaasiatuga ne Ieova tena alofa tumau ki tino kolā e a‵lofa ki a ia. Ne kese‵kese a fakanofonofoga ne ola i ei a Lota, Apelaamo mo Iosefa kae ne fe‵paki foki latou mo tofotofoga kese‵kese. A latou ne tino sē ‵lei katoatoa, ne tavini a Ieova kolā ne taliagina, kae ne ma‵nako malosi foki latou ki te fesoasoani o te Atua. E fakamafanafana mai ki a tatou a te iloaga me e fakaasi mai ne te Tamana i te lagi a te alofa tumau ki tino taki tokotasi penā.
15 Ne fai ne Lota a filifiliga sē ‵lei kolā ne takitaki atu ei a ia ki mea faiga‵ta. (Kenese 13:12, 13; 14:11, 12) Kae ne fakaasi mai foki ne ia a uiga ‵lei. Ne fakaasi atu ne Lota a uiga talimālō i te taimi ne oko atu ei a agelu e tokolua a te Atua ki Sotoma. (Kenese 19:1-3) Ona ko tena fakatuanaki ne fai atu ei a ia ki avaga o ana tama ke fakaeteete me ko pili fua o fakaseai atu a Sotoma. (Kenese 19:14) E mafai o maua ne tatou a te kilokiloga a te Atua ki a Lota i te 2 Petelu 2:7-9, telā e faitau penei: “Ne fakaola ne [Ieova] a Lota, se tagata ‵lei, ka ko fakamaseigina a ia ne amioga fina lalolagi o tino ofa tulafono. Me i te tagata ‵lei tena ne ola fakatasi mo latou, ne matea kae lagona ne ia i aso takitasi olotou faiga kona, tena te mea ko ‵mae ei tona loto i olotou amioga se ‵lei. Kae e iloa eiloa ne te Aliki o fakaola a tino amio atua mai i olotou tofotofoga.” E tonu, a Lota se tagata amiotonu, kae fakaasi mai i fuaiupu konei me i a ia se tagata telā ne tuku katoatoa atu ki te Atua. E mafai foki o lavea atu ne tatou a fakaasiga o te alofa tumau o te Atua māfai e “faka‵malu kae fakatapu [‵tou] olaga mō te Atua.”—2 Petelu 3:11, 12.
16 E manino ‵lei a te tala i te Kenese mataupu e 24 me e fakaasi mai ei a te va fakataugasoa o Apelaamo mo Ieova. E fai mai a te fuaiupu muamua me “ne fakamanuia eiloa a ia [Apelaamo] ne te Atua i ana mea katoa ne fai.” Ne taku foki ne te tavini a Apelaamo a Ieova e pelā me ko “te Atua o toku pule ko Apelaamo.” (Fuaiupu e 12, 27) Kae ne fai mai foki a te soko ko Iakopo me ne “takuamiotonugina Apelaamo” kae “ne takua ei a ia se taugasoa foki o te Atua.” (Iakopo 2:21-23) E penā foki eiloa a Iosefa. E fakaasi mai i te Kenese mataupu e 39 a te fesokotakiga ‵pili i te va o Ieova mo Iosefa. (Fuaiupu e 2, 3, 21, 23) E se gata i ei, ne fai mai a te soko ko Setefano e uiga ki a Iosefa, penei: “Ka ko te Atua e fakatasi faeloa mo ia.”—Galuega 7:9.
17 Ko oti ne mafau‵fau tatou ki nisi tino kolā ne fakaasi atu ki ei te alofa tumau o te Atua, ko tino kolā ko oti ne maua ne latou a te va fakataugasoa ‵lei mo Ieova te Atua kae fai tena loto i auala kese‵kese. Ne fe‵paki latou mo fakalavelave kolā ne seki mafai ne latou o manumalo i ei e aunoa mo se fesoasoani. Ne fakamataku a te ola o Lota, te fakatumauga o te fakasologa o te gafa o Apelaamo, pelā foki mo te puipuiga o te tulaga o Iosefa. Ko Ieova fua e mafai ne ia o fakataunu a manakoga o tāgata amio atua konei, kae ne fai eiloa ne ia te mea tenā mai te fakaasiatuga o te alofa tumau. Kafai e ma‵nako tatou ke fakaasi mai ne Ieova te Atua tena alofa tumau ki te se-gata-mai, e ‵tau foki o maua ne tatou se fesokotakiga totino pili mo ia, kae ke tumau faeloa i te faiga o tena loto.—Esela 7:28; Salamo 18:50.
E Taliagina a Tavini a te Atua
18 “A te lalolagi ko fonu” i te alofa tumau o Ieova, kae e loto fakafetai tatou ki te uiga tenei o te Atua! (Salamo 119:64) E talia katoatoa ne tatou a pati o te pese a te faisalamo, penei: “E ‵tau o siki atu ne latou te fakafetai ki te Aliki e tusa mo tena alofa tumau, e tusa foki mo mea gali ne fai ne ia mō latou.” (Salamo 107:8, 15, 21, 31) E fia‵fia eiloa tatou me e fakaasi mai ne Ieova tena alofa tumau ki ana tavini kolā ne taliagina faitalia me ko tino taki tokotasi io me se fakapotopotoga. I tena talo, ne fai atu a te pelofeta ko Tanielu e uiga ki a Ieova me i a ia ko “te Atua e sili kae fakaaloalogina ne matou. A koe e fakamaoni ki tau feagaiga, kae alofa ki a latou kola e alofa ki a koe kae faka‵logo ki au fakatonuga.” (Tanielu 9:4) Ne ‵talo atu a te tupu ko Tavita, penei: “Ke tumau faeloa tou alofa ki a latou kola e iloa ne latou a koe.” (Salamo 36:10) E pefea te fia‵fia o tatou me e fakaasi mai ne Ieova tena alofa tumau ki ana tavini!—1 Tupu 8:23; 1 Nofoaiga Tupu 17:13.
19 E tonu, e taliagina tatou e pelā me ne tino o Ieova! I tafa o mea tāua kolā e maua ne tatou mai te alofa o te Atua telā ne fakaasi mai ne ia ki tino valevale, e maua foki ne tatou a fakamanuiaga fakapito mai te alofa tumau mo te alofa fakamaoni o te ‵tou Tamana faka-te-lagi. (Ioane 3:16) E aogā ki a tatou a te uiga tāua tenei o Ieova i taimi kolā e manakogina ei. (Salamo 36:7) Kae e mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki te alofa tumau o Ieova? E mata, e fakaasi atu ne tatou a te uiga tāua tenei? Ka mafau‵fau tatou ki fesili konei mo nisi fesili aka i te suā mataupu.
E Masaua ne Koe?
• Se a te suā ‵fuliga o te “alofa tumau” i te Tusi Tapu?
• E ‵kese pefea a te alofa tumau mai te alofa mo te alofa fakamaoni?
• I auala fea ne fakaasi atu ei ne Ieova a te alofa tumau ki a Lota, Apelaamo mo Iosefa?
• Se a te fakatalitonuga e mafai o maua ne tatou mai fakaasiga o te alofa tumau o Ieova i aso mua?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Ko te taimi fea ne sae muamua mai ei a te tugāpati ko te “alofa tumau” i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu, kae ne a fesili e uiga ki te pati tenei e ‵tau o mafau‵fau tatou ki ei?
2. Kaia e faigata ei ke fakamatala atu a te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te alofa tumau, kae se a te suā pati telā e tai ‵pau lā uiga?
3. E ‵kese pefea a te alofa tumau mo te alofa?
4. E ‵kese pefea a te alofa tumau mo te alofa fakamaoni?
5. (a) Ne a uiga o te alofa tumau o Ieova e faka‵mafa mai loto i tena Muna? (e) Ne a fakaasiga o te alofa tumau o Ieova ka mafau‵fau tatou ki ei?
6, 7. (a) Ne fakaasi atu pefea ne Ieova tena alofa tumau ki a Lota? (e) Ko te taimi fea ne faipati mai ei a Lota e uiga ki te alofa tumau o Ieova?
8, 9. (a) Se a te galuega ne tuku atu ki te tavini a Apelaamo? (e) Kaia ne ‵talo atu ei a te tavini a Apelaamo mō te alofa tumau o te Atua, kae se a te mea ne tupu i te taimi o tena ‵talo?
10. Kaia ne fai mai ei a te tavini a Apelaamo me ne fakaasi atu ne Ieova tena alofa tumau ki tena pule?
11, 12. (a) Ko tofotofoga fea ne lavea ei ne Iosefa a te alofa tumau o Ieova? (e) Ne fakaasi atu pefea ne te Atua tena alofa tumau ki a Iosefa?
13. (a) Ne a fakaasiga o te alofa tumau o Ieova e maua i te Salamo 136? (e) Se a eiloa te alofa tumau?
14, 15. Kaia e mafai ei ne tatou o tali‵tonu me i a Lota se tavini a te Atua telā ne taliagina?
16. Ne a tugāpati ‵gali e fakaaogā ne te Tusi Tapu e uiga ki a Apelaamo mo Iosefa?
17. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i te fakaakoakoga a Lota, Apelaamo mo Iosefa?
18. Ne a mea e fakaasi mai ne nisi fakamatalaga i te Tusi Tapu e uiga ki te alofa tumau o Ieova?
19. Ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?
[Ata i te itulau e 11]
E iloa ne koe me ne fakaasi atu pefea ne te Atua tena alofa tumau ki a Lota?
[Ata i te itulau e 13]
Ne takitaki ne Ieova a te tavini a Apelaamo ona ko tena alofa tumau
[Ata i te itulau e 14]
Ne fakaasi atu ne Ieova tena alofa tumau mai te puipuiga ne ia a Iosefa