“Tautali Mai i a Au”
“Tenei te pogai ne kalagagina ei koutou ne te Atua; i te mea i a Keliso ne puapuagatia mo koutou, kae tuku atu foki ne ia ki a koutou te fakaakoakoga, ke tau‵tali ei koutou i ona kalafaga.”—1 PETELU 2:21.
A IESU Keliso ko te ‵toe Faiakoga sili eiloa telā ne ola i te lalolagi. E se gata i ei, ne ‵lei katoatoa a ia kae ne seki agasala aka eiloa i tena olaga kātoa e pelā me se tagata. (1 Petelu 2:22) E mata, e fakauiga i ei, me ko tō faigata ke tau‵tali atu tatou, tino sē ‵lei katoatoa, ki te fakaakoakoga a Iesu e pelā me se faiakoga? Ikai, e se penā loa.
2 E pelā mo mea ne tau‵loto ne tatou i te mataupu muamua, ne fakavae a akoakoga a Iesu ki te alofa. Kae ko te alofa se uiga e mafai o ati aka ne tatou katoa. E fakamalosi mai a te Muna a te Atua ke ati aka kae momea aka foki ‵tou a‵lofa ki nisi tino. (Filipi 1:9; Kolose 3:14) E se fakamoemoe a Ieova ke fai ne ana tino a mea kolā e se mafai ne latou o fai. A te ‵tonuga loa, ona ko te Atua se ‘Atua alofa’ kae ne faite ne ia tatou ki ona foliga, ko tena uiga ne faite foki ne ia tatou ke fakaasi atu te alofa. (1 Ioane 4:8; Kenese 1:27) Tela la, kafai e fai‵tau tatou ki pati a te apositolo ko Petelu i te tusi siki fakavae, e mafai o talia katoatoa ne tatou ana pati konā. E mafai ne tatou o tau‵tali fakapili‵pili atu ki kalafaga o Keliso. E mafai foki ne tatou o faka‵logo ki te fakatonuga a Iesu, penei: “Tautali mai i a au.” (Luka 9:23) Ke na mafau‵fau nei ki te auala e mafai o fakaakoako atu tatou ki te alofa ne fakaasi atu ne Iesu, ki te munatonu, mo tino kolā ne akoako ne ia.
Ke Fakamalosi Aka te Loto ‵Nau ki Muna‵tonu e Tauloto ne Tatou
3 Ke maua ne tatou a te loto ‵nau ki muna‵tonu kolā e akoako atu ne tatou ki nisi tino, e ‵tau o maua ne tatou a te loto ‵nau ke tauloto ki muna‵tonu konā. I te lalolagi nei, e faigata ‵ki ke maua te vaegā fiafia tenā. A vaegā mea pelā mo te sē iku faka‵lei o akoakoga mo te sē sukesuke faka‵lei i te taimi koi talavou ei, e fai ei ke se fia‵fia malosi tatou o tauloto ki te munatonu. Kae se mea tāua ‵ki ke akoakogina tatou ne Ieova. E fai mai a te Faataoto 2:1-5, penei: “Taku tama, tauloto fakalei a mea konei e akoako atu ne au ki a koe, kae sa puli a mea e fai atu ne au ke fai ne koe. Fakalogo ki muna o te poto, kae taumafai ke malamalama koe i ei. E tonu, akai atu ke maua ne koe te poto; fakamolemole atu ke maua ne koe te atamai. Sala malosi ki te poto, e pela manafai e sala koe ki siliva io me ko se koloa tāua. Kafai e fai ne koe te mea tena, kae ka iloa foki ei ne koe te uiga o te mataku ki te Aliki, kae ka manuia eiloa koe i tau taulotoga e uiga ki te Atua.”
4 Ke masaua me e fakamalosi mai a te fuaiupu 1 ke oko ki te 4 ke taumafai malosi tatou o “tauloto” kae “sa puli” kae ke “akai atu” kae “sala malosi” foki ki ei. Se a te mea e fakamalosi mai ei ke fai ne tatou a mea katoa konei? Ke masaua a te tugāpati tenei, “taumafai ke malamalama koe i ei.” E fai mai se tusi e tasi me i te fakamalosiga tenei e “se se fakamolemole fua ke ‵saga atu a tino ki ei; kae se fakatonuga mō se kilokiloga ‵lei io me ko te loto finafinau ke talia a akoakoga konā.” Kae se a te mea e fesoasoani mai ei ke talia kae ke loto finafinau foki tatou o tauloto ki mea e akoako mai ne Ieova? Ko ‵tou kilokiloga. E ‵tau o mafaufau ‵mafa tatou ki ‘te poto o te Atua’ e pelā me ne ‘siliva io me se koloa tāua.’
5 E se se mea faigata ke maua ne tatou se vaegā kilokiloga penā. E pelā mo te ‘poto o te Atua’ telā ne tauloto ne tatou, e aofia i ei a te fuafuaga a Ieova ke ‵nofo a tino amio‵tonu ki te se-gata-mai i te lalolagi Palataiso. (Salamo 37:28, 29) I te taimi muamua ne tauloto ei koe ki te munatonu tenā, e mautinoa eiloa me ne kilo atu koe ki ei e pelā me se koloa tāua, se iloaga tonu telā ne faka‵fonu ei tou mafaufau mo tou loto ki te fakamoemoega mo te fiafia. Kae e a la i te taimi nei? I te ‵tekaga o taimi, e mata, ko oti ne kamata o matafi malielie atu a te loto fakafetai telā ne maua muamua ne koe? Ke taumafai la o fai a mea e lua konei. A te mea muamua, ke toe fakamalosi aka tou loto fakafetai i te mafaufau ki te pogai e ‵tau ei o fakatāua ne koe a muna‵tonu takitasi kolā ne akoako mai ne Ieova, e aofia i ei a mea kolā ko leva ne tauloto ne koe i te fia o tausaga ko ‵teka.
6 A te lua o mea, ke ‵sala faeloa ki nisi koloa. Kafai ko keli aka ne koe se fatu tāua, e mata, ka fāulu ne koe te fatu tenā ki tou taga kae lotomalie fua ki te koloa tāua e tasi tenā? Io me ka tumau eiloa koe i te keli aka me koi isi eiloa ne nisi koloa me ikai? E ‵fonu a te Muna a te Atua i muna‵tonu kolā e fai pelā me ne fatu tāua mo koloa. Faitalia me pefea te uke o mea ko oti ne maua ne koe, kae koi mafai eiloa o maua ne koe a nisi koloa. (Loma 11:33) Kafai ko fatoā maina koe i se vaega e tasi o te munatonu telā e fai pelā me se koloa, ke ‵sili ifo ne koe a fesili konei: ‘Kaia e tāua ei? E mata, e maua ei ne au a te iloaga ‵loto e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga? E mata, e tuku mai ei a fakatakitakiga aogā kolā e mafai o fesoasoani mai ke tautali atu au i kalafaga o Iesu?’ A te mafaufau ‵loto ki vaegā fesili penā ka fesoasoani mai ei ke ati aka ne tatou a te fiafia tonu ki muna‵tonu kolā ne akoako mai ne Ieova.
Te Fakaasiatuga o te Loto ‵Nau ki Muna‵tonu Kolā e Akoako ne Tatou
7 I te akoako atu ki nisi tino, e fakaasi atu pefea ne tatou te ‵tou loto ‵nau ki muna‵tonu kolā ne tauloto ne tatou mai te Muna a te Atua? Mai te tau‵tali atu ki te fakaakoakoga a Iesu, e fakalago‵lago malosi tatou ki te Tusi Tapu i te ‵tou talai mo te akoako atu. Fakamuli nei, ko oti ne fakamalosi atu ki tino o te Atua i te lalolagi kātoa ke fakaaogā malosi a te Tusi Tapu i te galuega talai. Kafai e fakagalue aka ne koe a te manatu tenā, ke ‵sala ki auala kolā e fakailoa atu ei ki te tino i te fale me e fakatāua malosi ne koe a mea kolā e fakaasi atu ne koe mai te Tusi Tapu.—Mataio 13:52.
8 Ne fatoā oti atu nei ne tupu te fakalavelave i Niu Ioki i te tausaga ko teka kae ne fakaasi atu ne se tuagane Kelisiano a te Salamo 46:1, 11 ki so se tino telā ne fetaui mo ia i te galuega talai. Ne fesili muamua atu a ia ki tino me ne a olotou lagonaga mai tua o te fakalavelave telā ne tupu. Ne fakalogologo faka‵lei a ia ki olotou fakamatalaga, taumafai ke malamalama i ei, kae fai atu, penei: “E mata, e mafai ne au o fakaasi atu se tusi siki telā ne fakamafanafana malosi mai ki a au i te taimi o te fakalavelave tenei?” Ne nāi tino fua ne seki talia ne latou, kae uke a sau‵talaga ‵gali ne iku mai i ei. I te faipati atu ki te kau talavou, e fai atu sāle a te tuagane tenā, penei: “Ko oti ne fakaaogā ne au a te Tusi Tapu mō tausaga e 50 i te akoako atu ki nisi tino, kae iloa ne koe me ne seki ai eiloa se fakalavelave telā ne fepaki mo au ne seki mafai ne te tusi tenei o faka‵lei aka.” Mai te fakaaogāga o se fakamatalaga ‵lei kae loto finafinau, e fakaasi atu ei ne tatou me e fakatāua kae loto ‵nau foki tatou ki mea ne tauloto ne tatou mai te Muna a te Atua.—Salamo 119:97, 105.
9 Kafai e fesili mai se tino e uiga ki ‵tou talitonuga, ko maua ei ne tatou se avanoaga gali ke fakaasi atu a te ‵tou loto ‵nau ki te Muna a te Atua. Mai te tau‵tali atu ki te fakaakoakoga a Iesu, e se fakavae fua ne tatou ‵tou tali ki ‵tou manatu totino. (Faataoto 3:5, 6) I lō te fai penā, e fakaaogā ne tatou a te Tusi Tapu ke tali atu ei a fesili. E mata, e mataku koe ma ‵sili atu ne se tino se fesili telā e se mafai o tali aka ne koe? Ke mafaufau ki auala ‵lei e lua e mafai o fakaaogā ne koe.
10 Fai te ‵toe mea e mafai o fai ke toka ei koe. Ne tusi mai a te apositolo ko Petelu: “Kae ava ki a Keliso i otou loto, kae ke fai foki ne koutou a ia ke fai mo otou Aliki. Ke toka koutou i so se taimi o fakamatala atu ki so se tino e fesili mai ki a koutou, ke fakamatala atu a te fakamoemoega tena e i a koutou.” (1 Petelu 3:15) E mata, ko toka koe o fakamatala atu ou talitonuga? Kafai e fia iloa ne se tino te pogai e se kau atu ei koe ki nisi fakamanatuga fāpaupau, ke se fai atu fua koe, penei: “E tapu i taku lotu.” A te vaegā tali penā e fai fua ei ke mafau‵fau a tino me e talia ne koe ke fai ne nisi tino a fakaikuga mō koe kae e aofia foki koe i se lotu telā e se mafai o fai ne koe au filifiliga totino. Kāti e ‵lei ke fai atu, penei: “E fakatapu ne te Muna a te Atua ko te Tusi Tapu a te faifaiga tenā” io me “Ka fakafanoanoa atu te mea tenā ki toku Atua.” Ka oti ko fakamatala atu ei ne koe a te pogai.—Loma 12:1.
11 Kafai e mafaufau koe me e se toka koe, kaia e se fakamāumāu ei ou taimi o sukesuke ki te tamā tusi ko te Mataupu Mai te Tusi Tapu mō Sau‵talaga.a Ke filifili ne nāi mataupu kolā e masani o faka‵sae aka ne tino, kae taumafai ke masaua a tusi siki kolā e fetaui ‵lei. Ke tauave faeloa tau tusi ko te Mataupu Mai te Tusi Tapu mō Sau‵talaga mo tau Tusi Tapu. Ke fakaaogā faeloa ne koe a tusi konā, kae fakailoa atu ki te tino me e isi se tusi fesoasoani e fakaaogā ne koe ke maua aka ei a tali o fesili mai te Tusi Tapu.
12 Sa sōna manavase valevale. E se iloa ne tino sē ‵lei katoatoa a tali katoa. Tela la, kafai ko ‵sili atu se fesili telā e se iloa ne koe o tali, e mafai fua o tali atu koe, penei: “Fakafetai lasi eiloa mo te fesili gali tenā. Ke fakaasi atu te mea tonu, e se iloa ne au te tali, kae e talitonu au me e maua te tali i te Tusi Tapu. E fiafia au o sukesuke sāle ki te Tusi Tapu, tela la, ka onoono au ki tau fesili kae ka toe foki mai au mo te tali.” A te fai ‵tonu atu penā mo te loto maulalo, e mafai o maua i ei se avanoaga ke toe faka‵soko atu te lū sau‵talaga.—Faataoto 11:2.
Ke A‵lofa ki Tino Kolā e Akoako Atu ne Tatou
13 Ne alofa a Iesu ki tino kolā ne akoako atu a ia ki ei. E mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki a ia i te feitu tenei? Ke mo a eiloa ma tuku faitalia atu ne tatou a tino i ‵tou tafa. Se mea tonu me ko pili o oko mai a te “aso lasi o te Atua e o ia te Malosi Katoatoa” kae ka fakaseai atu i ei a tino e tokouke mai te fia piliona o tino. (Fakaasiga 16:14; Ielemia 25:33) Kae tiga eiloa te feitu tenā, e se iloa ne tatou a tino kolā ka ola mo tino ka ‵mate. Ka fai a te fakamasinoga ne te tino telā ne filifili aka ne Ieova, ko Iesu Keliso, i se taimi pili mai mua nei. A koi tuai o fai ne ia a te fakamasinoga tenā, ko maua nei ne tino taki tokotasi a te avanoaga ke fai e pelā me ne tavini a Ieova.—Mataio 19:24-26; 25:31-33; Galuega 17:31.
14 E taumafai tatou ke maina i manatu o tino, e pelā mo mea kolā ne fai ne Iesu. E mafai o fesili ifo tatou, penei: ‘E mata, e alofa au ki tino kolā ko oti ne fakaloiloigina ne lotu o te lalolagi nei, mea fakapolitiki, mo tino fai pisinisi kolā e faitogafiti sāle? Kafai e se fia ‵saga mai latou ki te fekau e avatu ne tatou, e mata, e taumafai au ke malamalama i te pogai e fai ei latou penā? E mata, e masaua ne au me ne tai ‵pau eiloa oku lagonaga i aso ko ‵teka, pelā foki mo nisi tino kolā ko tavini atu nei ki a Ieova? E mata, ko oti ne ‵fuli malie aka a te auala e talai atu ei au ke fetaui mo olotou manatu konā? Io me e tiakina atu fua ne au a tino konā mo te mafaufauga me ka se mafai lele eiloa o ‵fuli mai latou?’ (Fakaasiga 12:9) Kafai e lavea mai ne tino te ‵tou a‵lofa tonu, kāti ka mafai ei o ‵saga tonu mai latou ki te ‵tou fekau. (1 Petelu 3:8) A te fia maina i manatu o nisi tino ka fesoasoani malosi mai ke fakaasi atu te fiafia tonu ki tino kolā e fetaui mo tatou i te galuega talai. Kāti ka taumafai malosi tatou o ‵saga faka‵lei atu ki olotou fesili mo mea kolā e mafaufau ‵mafa latou ki ei. Kafai ko toe āsi atu, e mafai o fakaasi atu ne tatou me ne mafaufau ‵mafa tatou ki manatu kolā ne fakaasi mai ne latou i te āsiga muamua. Kae kafai e isi se lotou fakalavelave totino i te taimi nei, kati e mafai o fesoasoani atu tatou ki ei.
15 E pelā mo Iesu e fakatāua ne tatou a uiga ‵lei o tino. Kāti e taumafai malosi se mātua e seai sena avaga o puti aka ana tama‵liki. Kāti e taumafai malosi se tagata ke tausi atu ki tena kāiga. E fakaasi mai ne se tino matua tena fiafia ki mea faka-te-agaga. E mata, e lavea atu ne tatou a vaegā mea penā i tino kolā e fetaui mo tatou kae fakamālō atu e ‵tusa mo mea konā? I te faiga penā, ko fakaasi atu ne tatou me e ‵pau a mea kolā e fakatāua ne tatou kae ‵tala mai foki ei te avanoaga ke molimau atu e uiga ki te Malo.—Galuega 26:2, 3.
E Tāua ‵ki te Loto Maulalo ke Fakaasi Atu ei te Alofa
16 A te alofa ki tino kolā e akoako ne tatou ka fakamalosi mai ei ke ‵saga tonu atu ki te fakailoaga poto mai te Tusi Tapu, penei: “Ko vaega manatu pena e ‵tupu mai i te fakamatamata; kae na ko te alofa ake eiloa e ati ake ne ia te tino ki te olaga ‵lei.” (1 Kolinito 8:1) Ne lasi ‵ki te poto o Iesu, kae ne seki fakamatamata eiloa a ia i ei. Tela la, kafai e fakaasi atu ne koe ou talitonuga ke ‵kalo keatea mai te fia kinau mo te fia poto. E fakamoe‵moe malosi tatou ke oko atu ki loto o tino kae fai foki ei ke fia‵fia ki muna‵tonu kolā e loto ‵nau tatou ki ei. (Kolose 4:6) Ke masaua a te taimi ne polopoloki ei ne Petelu a Kelisiano ke toka o fakamatala atu olotou talitonuga, ne aofia ne ia a te manatu me e ‵tau o fai tatou penā i te loto maulalo mo te “ava.” (1 Petelu 3:15) Kafai e loto mau‵lalo kae āva tatou, ka fia‵fia foki a tino o tapuaki atu ki te Atua telā e tavini atu tatou ki ei.
17 E se manakogina ke ofo a tino ona ko ‵tou poto mo akoga ne olo tatou ki ei. Ke mo a ma loto vāivāi tatou māfai e se fia ‵saga mai a tino i ‵tou koga talai ona ko te mea e seai ne ‵tou pepa io me ne tofi ma‵luga. Ne seki fia saga atu a Iesu ki ‵tekemaiga me ne seki akoga a ia i akoga a te kau Lapi kae ne seki talia foki ne ia a manatu o tino mai te taumafai ke ofo a tino i tena poto.—Ioane 7:15.
18 A te loto maulalo mo te alofa ko toe mea tāua eiloa ki faifeau Kelisiano i lō akoakoga ma‵luga. A te ‵Toe Faiakoga Sili ko Ieova, ne ‵tofi ne ia tatou ke fai a te galuega tenei. (2 Kolinito 3:5, 6) Kae faitalia eiloa a pati a faifeau i Lotu Kelisiano ‵Se, e se manakogina ke tauloto ne tatou a te ‵gana mua i te Tusi Tapu ke fai ei tatou e pelā me ne faiakoga o te Muna a te Atua. Ne fai ne te Atua a te Tusi Tapu ke tusi i se auala manino ko te mea ke mafai ne tino katoa o malamalama i muna‵tonu tāua i ei. Ne seki ma‵fuli eiloa a muna‵tonu konā faitalia me ko oti ne fuli ki te fia selau o ‵gana. E tiga eiloa e aogā i nisi taimi, kae e se manakogina ke tauloto tatou ki ‵gana mua e uke. E se gata i ei, a te fakamatamata ona ko te poto i ‵gana valevale e mafai o fai ei ke galo atu a te uiga tāua e tasi o Kelisiano ‵tonu, ko te loto maulalo.—1 Timoteo 6:4.
19 E mautinoa eiloa me e manakogina a te loto maulalo i te ‵tou galuega faka-Kelisiano. E tuku faka‵sau atu faeloa tatou ki ‵tekemaiga, te sē fia‵fia o tino, ke oko foki eiloa ki fakasauāga. (Ioane 15:20) Kae mai te faiga o ‵tou galuega mo te fakamaoni, ko fai ei ne tatou a te ‵toe galuega tāua. Kafai e tavini atu faeloa tatou ki nisi tino mo te loto maulalo, e fakaakoako ei tatou ki te alofa telā ne fakaasi atu ne Iesu Keliso ki tino. Ke mafaufau ki te mea tenei: Kafai e ‵tau o talai atu tatou ki te fia afe o tino kolā e sē fia ‵saga mai io me ‵teke mai kae fatoā fetaui ei mo se tino loto ‵lei, e mata, ka se aogā eiloa ‵tou taumafaiga? Ka aogā eiloa! Tela la, kafai e tumau tatou i te faiga o te galuega kae se ‵fiu i ei ko tavini atu tatou mo te fakamaoni ki tino loto ‵lei kolā e seki oko atu tatou ki ei. E mautinoa eiloa me ka fakatoka ne Ieova mo Iesu te auala ke maua kae fesoasoani atu foki ki nisi tino loto ‵lei a koi tuai o oko mai te gataga.—Hakai 2:7.
20 A ‵tou fakaakoakoga ‵lei ko te suā auala ke fakaasi atu ei te ‵tou loto finafinau o tavini atu ki nisi tino. E tasi te mea tāua telā e fia fai ne tatou ko te akoako atu ki tino me i te tavini atu ki a Ieova, ‘te Atua fiafia,’ ko te ‵toe auala ‵lei kae gali i te olaga. (1 Timoteo 1:11) E mata, e lavea atu ne latou i ‵tou amioga mo faifaiga ki ‵tou tuakoi, tama‵liki i te akoga mo tino kolā e ga‵lue tasi tatou, me e fia‵fia kae ‵lei ‵tou olaga? I se auala tai ‵pau, e akoako foki ne tatou ki tino a‵koga i te Tusi Tapu me i te fakapotopotoga Kelisiano ko te koga telā e maua i ei ne tatou a te alofa i te lalolagi sē alofa kae masei tenei. E mata, e faigofie ke lavea mai ne ‵tou tino a‵koga me e a‵lofa tatou ki tino katoa i te fakapotopotoga kae ga‵lue malosi foki ke fakatumau aka te ‵tou va filemu?—1 Petelu 4:8.
21 A te loto finafinau ki te ‵tou galuega, e mafai o fakamalosi mai i nisi taimi, ke iloilo aka ne tatou a tatou eiloa. Mai te faiga penā mo te fakamaoni, ne iloa aka ei ne nisi tino me e mafai o momea aka te lotou galuega mai te ga‵lue tumau i te taviniga io me olo atu ki koga kolā e manakogina i ei a tino talai. Ko oti ne fakaiku aka ne nisi tino ke tau‵loto latou ki ‵gana kese‵kese ke mafai ei o talai atu latou ki tino fakaa‵tea i te lotou fenua. Kafai e maua ne koe a vaegā avanoaga penei, ke mafaufau faka‵lei ki ei fakatasi mo te faiga o ‵talo. E maua eiloa ne tatou te fiafia lasi mo te filemu o te mafaufau māfai e fakaaogā tou olaga i te tavini atu.—Failauga 5:12.
22 Ke na tumau eiloa tatou i te fakaakoako ki a Iesu mai te atiakaga o te loto ‵nau ki muna‵tonu mo te alofa ki tino kolā e akoako atu ki ei. A te atiakaga mo te fakaasiatuga o te alofa i feitu e lua konei ka fesoasoani mai ei i te faiga o se fakavae ‵lei ke fai tatou mo faiakoga e pelā mo Keliso. E mafai la pefea o ati aka ne tatou a te fakavae tenā? Ka sau‵tala tatou ki nisi auala ne fakaaogā ne Iesu ke akoako atu ei, i mataupu kolā e ‵soko mai.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te fakamaoniga me e se tō faigata te fakaakoakoga a Iesu e pelā me se faiakoga ke tau‵tali atu tatou ki ei?
• E fakaasi atu pefea te ‵tou loto ‵nau ki muna‵tonu kolā ne tau‵loto ne tatou mai te Tusi Tapu?
• Kaia e tāua ei ke tumau i te loto maulalo māfai ko gasolo aka ‵tou iloaga i te munatonu?
• Ne a auala e mafai ei ne tatou o fakaasi atu a te alofa ki tino kolā e taumafai o akoako atu ki ei?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Kaia e se tō faigata ei ke tau‵tali atu tatou ki te fakaakoakoga a Iesu e pelā me se faiakoga?
3. Kaia e faigata ei ke tau‵loto a nisi tino ki te munatonu, kae ne a pati fakamalosi e maua ne tatou i te Faataoto 2:1-5?
4. Se a te mea e fakauiga ki ei a te ‘taumafai ke malamalama i ei,’ kae se a te kilokiloga ka fesoasoani mai ke fai ne tatou te mea tenā?
5, 6. (a) Ne a mea e mafai o ‵tupu i nisi taimi, kae mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai i ei? (e) Kaia e ‵tau ei o ‵sala faeloa ki nisi koloa tāua kolā ne maua ne tatou i te Tusi Tapu?
7, 8. Ne a nisi auala e mafai ei o fakaasi atu ne tatou ki nisi tino a te ‵tou loto ‵nau ki muna‵tonu kolā ne tau‵loto ne tatou mai te Tusi Tapu? Ke taku mai se fakaakoakoga.
9, 10. Kaia e tāua ei ke fakaaogā ne tatou a te Tusi Tapu māfai ko tali atu a fesili e uiga ki ‵tou talitonuga?
11. Se a te tusi e mafai o fesoasoani mai ke toka ei tatou o tali a fesili e uiga ki muna‵tonu i te Muna a te Atua?
12. Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai ko se iloa ne tatou a te tali ki se fesili faka-te-Tusi Tapu?
13. Kaia e ‵tau ei o maua faeloa ne tatou se kilokiloga ‵lei ki tino e talai atu ki ei?
14. (a) E iloilo aka pefea ne tatou ‵tou a‵lofa ki tino? (e) Ne a auala mautinoa e mafai o fakaasi atu me e fia maina tatou i manatu o nisi tino?
15. Kaia e ‵tau ei o ‵sala aka tatou ki uiga ‵lei o tino, kae e mafai pefea o fai tatou penā?
16. Kaia e tāua ei ke tumau i te loto maulalo kae āva ki tino kolā e talai atu tatou ki ei?
17, 18. (a) E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki manatu ‵teke e uiga ki te ‵tou fai e pelā me ne faifeau? (e) Kaia e se tāua ei ke iloa ne tino kolā e suke‵suke ki te Tusi Tapu a ‵gana mua i te Tusi Tapu?
19. Se a te auala e fai ei a te galuega faka-Kelisiano e pelā me se taviniga?
20. E akoako atu pefea tatou e auala i ‵tou fakaakoakoga ki nisi tino?
21, 22. (a) Ne a avanoaga e mafai o maua ne tatou māfai e iloilo aka eiloa ne tatou ‵tou taviniga? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i mataupu kolā e ‵soko mai i te mekesini tenei?
[Ata i te itulau e 16]
E fakaasi atu ne tatou a te alofa ki tino mai te fakailoaatuga o te tala ‵lei ki a latou