“Fakapili‵pili Atu Koutou ki te Atua”
“Fakapili‵pili atu koutou ki te Atua, ko fakapilipili mai ei a ia ki a koutou.” —Iakopo 4:8.
“E ‵LAGO mai te Atua ki a tatou.” Ko oti ne fakagali‵gali aka ki pati konā a fuka o atufenua mo togiga foki o te kau sotia. E maua atu a te tugāpati ko te “In God we trust” (E fakatuaga tatou ki te Atua) i tupe o fenua kese‵kese e uke i aso nei. E fai mai sāle a tino me e maua ne latou se fesokotakiga pili mo te Atua. E lotomalie koe me i te mauaga o se vaegā fesokotakiga pili penei, e manakogina i ei a mea e uke atu i lō te faipati fua mo te tusitusi sāle o tugāpati e uiga ki ei ke lavea mai ne tino, i ne?
2 E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e mafai o maua ne tatou se va fealofani mo te Atua. Kae e manakogina i ei a taumafaiga. Ke oko foki eiloa ki nisi Kelisiano fakaekegina i aso o te kau apositolo ne manakogina ke fakamalosi aka te lotou va fealofani mo Ieova te Atua. Ne fakamalosi atu a te ovasia Kelisiano ko Iakopo ki nisi tino ke fakaeteete i olotou vāivāiga faka-te-foitino mo te galo atu o te lotou tulaga ‵mā i te feitu faka-te-agaga. E aofia i ana pati fakatonutonu konā ko ana pati fakamalosi konei: “Fakapili‵pili atu koutou ki te Atua, ko fakapilipili mai ei a ia ki a koutou.” (Iakopo 4:1-12) Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iakopo i ana pati ke “fakapili‵pili atu”?
3 Ne fakaaogā ne Iakopo se tugāpati telā e masani ‵lei a te tokoukega o tino kolā ne fai‵tau ki ei. Ne tuku mai foki i te Tulafono telā ne tuku atu ki a Mose a fakatonuga mautinoa mō faitaulaga e uiga ki te auala e mafai ei o ‘fakapili‵pili’ atu latou ki a Ieova e pelā me ne sui o ana tino. (Esoto 19:22) Kāti ne fakamasaua atu ki tino kolā ne fai‵tau ki te tusi a Iakopo me i te fakapilipili atu ki a Ieova e se se mea e ‵tau o manatu ma‵ma ki ei. A Ieova ko te ‵toe tino maluga eiloa i te lagi mo te lalolagi.
4 I te suā feitu, e fai mai se tino sukesuke e tokotasi ki te Tusi Tapu me “e fakaasi mai i pati fakatonutonu konei [i te Iakopo 4:8] se fakamoemoega mautinoa.” Ne iloa ne Iakopo me e ‵kami faeloa mo te alofa ne Ieova a tino sē ‵lei katoatoa ke fakapili‵pili atu ki a Ia. (2 Nofoaiga Tupu 15:2) Ne ‵tala mai ne te taulaga a Iesu te auala ke fakapili‵pili atu i ei tatou ki a Ieova i se auala tai lasi atu. (Efeso 3:11, 12) Ko oti ne ‵tala atu ki te fia miliona o tino i aso nei a te auala ke fakapili‵pili atu ki te Atua. E mafai pefea o fakaaogā faka‵lei ne tatou a te avanoaga gali tenei? Ka mafau‵fau tatou ki auala e tolu kolā e mafai ei o fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova te Atua.
Ke Maua Faeloa te ‘Iloaga’ e Uiga ki te Atua
5 E fakaasi mai ne te Ioane 17:3 a pati a Iesu, penei: “Kae tenei te ola se-gata-mai: ke [“maua faeloa te iloaga,” NW] iloa ne tino i a koe ko te Atua tonu e tokotasi, kae ke iloa foki ne latou i a Iesu Keliso ne uga mai ne koe.” E tai ‵kese malie a te ‵fuliga o te fuaiupu tenei i nisi Tusi Tapu mo te New World Translation. I lō te ‵fuli atu ki te “ke maua faeloa te iloaga” e uiga ki te Atua, e ‵fuli fua ne latou ki te veape ko te “ke iloa” ne latou te Atua. Ne iloa ne nisi tino ‵poto i mea tau ‵gana, me i te uiga o te pati telā ne fakaaogā i te ‵gana Epelu, e aofia i ei a mea e uke atu—se faifaiga tumau telā e mafai o iku atu ki te mauaga o se va fealofani pili mo se tino.
6 A te taumafai ke iloa ‵lei ne tino a te Atua e se se manatu fou i aso o Iesu. E pelā mo te mea e fai‵tau ne tatou i Tusitusiga Epelu, i te taimi koi foliki ei a ia, ne “se iloa eiloa ne Samuelu . . . te Aliki [ko Ieova].” (1 Samuelu 3:7) E mata, e fakauiga i ei me e mu‵tana fua a mea ne iloa ne Samuelu e uiga ki tena Atua? Ikai. E mautinoa eiloa me ne uke ‵ki a mea ne akoako atu ne ana mātua mo te kau faitaulaga. Kae e ‵tusa mo pati a se tagata lauiloa e tokotasi, a te pati Epelu telā ne fakaaogā i te fuaiupu tenā e mafai o “fakaaogā ki te ‵toe taugasoa pili eiloa o se tino.” Ne seki iloa ‵lei ne Samuelu a Ieova i te taimi tenā māfai e fakatusa ki tena iloaga i te taimi ne tavini fakamuli atu ei a ia e pelā me se tukumuna a Ieova. I te ‵tupuakaga a Samuelu, ne kamata o iloa ‵lei ne ia a Ieova, kae ne maua ne ia se va fealofani pili mo ia.—1 Samuelu 3:19, 20.
7 E mata, e maua faeloa ne koe te iloaga e uiga ki a Ieova ko te mea ke maua i ei se va fealofani pili mo ia? Ko te mea ke fai penā, e ‵tau o “fai koutou e pelā mo ne tama‵liki fatoa fa‵nau, kolā ka ‵mate” i te fia‵kai ki meakai faka-te-agaga ne tuku mai ne te Atua. (1 Petelu 2:2) Ke se lotomalie fua koe ki akoakoga fakavae. Taumafai faeloa o sukesuke ki nisi akoakoga ‵loto i te Tusi Tapu. (Epelu 5:12-14) E mata, e loto vāivāi koe ona ko te mafaufau pelā me ko ‵tō faiga‵ta katoa a vaegā akoakoga penā? Kafai e penā loa, ke masaua me i a Ieova ko te ‵Toe Faiakoga Sili. (Isaia 30:20) E iloa ne ia te auala ke tuku mai ei a muna‵tonu aogā ki mafaufau o tino sē ‵lei katoatoa. Kae e mafai foki o fakamanuia ne ia au taumafaiga mo te fakamaoni ke malamalama koe i mea kolā e akoako mai ne ia ki a koe.—Salamo 25:4.
8 Kaia e se iloilo aka ei ne koe tou malamalama e uiga ki “fuafuaga ‵loto a te Atua”? (1 Kolinito 2:10) E se ne mataupu fakafiufiu e pelā mo mataupu kolā e kinau sāle ki ei a faifeau. Ne mataupu tāua kae aogā kolā e mafai ne tatou o iloa a mea ‵gali e uiga ki te mafaufau mo te loto o te ‵tou Tamana alofa. E pelā mo te togiola, ko te “poto ‵funa” o Ieova fakatasi mo nisi feagaiga kolā ne fakaaogā ne ia ke puipui ei ana tino kae ke fakataunu foki ei ana fuafuaga—ne mataupu ‵gali kae aogā ke suke‵suke tatou ki ei.—1 Kolinito 2:7.
9 Kafai ko gasolo o ‵loto tou iloaga e uiga ki te munatonu faka-te-agaga, ke fakaeteete i te mea fakamataku telā e mafai o oko atu ki a koe, ko te fakamatamata. (1 Kolinito 8:1) E fakamataku a te fakamatamata me e ‵vae keatea ei a tino mai te Atua. (Faataoto 16:5; Iakopo 4:6) Ke masaua me e seai eiloa se pogai e ‵tau ei o fakamatamata se tino ki tena poto. E pelā mo pati fakatomua ki se tusi telā e fakamatala mai i ei a poto ‵fou o tāgata i mea fakasaienitisi, ne fai mai penei: “Ko te gasolo aka o uke ‵tou mea e iloa, ko te gasolo aka foki o iloa ne tatou a te mu‵tana o ‵tou mea e iloa. . . . E mu‵tana fua a mea kolā ko iloa ne tatou māfai e fakatusa ki mea kolā koi ‵tau o tauloto tatou ki ei.” E gali ‵ki te vaegā loto maulalo tenā. Tela la, kafai ko mafau‵fau tatou ki te iloaga telā e uke a mea e aofia i ei—ko te iloaga e uiga ki a Ieova te Atua—ko maua i ei ne tatou se pogai tāua ke tumau faeloa i te loto maulalo. Kaia?
10 Ke masaua a nisi pati i te Tusi Tapu e uiga ki a Ieova. “Ko oko eiloa i te ‵loto o ou mafaufauga!” (Salamo 92:5) “E se mafai o fuafuagina tena poto [te poto o Ieova].” (Salamo 147:5) “E seai se tino e malamalama i ona mafaufauga [mafaufauga o Ieova].” (Isaia 40:28) “Tapa! Ko oko eiloa te ‵poko o te maukoloa, mo te poto mo te malamalama o te Atua!” (Loma 11:33) E manino ‵lei, me ka se iloa ne tatou a mea katoa e uiga ki a Ieova. (Failauga 3:11) Ko oti ne akoako mai ne ia a mea ‵gali e uke, kae e seai se gataga ki mea kolā e mafai ne tatou o tauloto e uiga ki a ia. E maua ne tatou se fakamoemoega gali mo se uiga loto maulalo penā, i ne? I te taimi e fai ei ‵tou sukesukega, ke na fakaaogā faeloa ne tatou ‵tou iloaga e pelā me se fakavae ke fakapili‵pili atu i ei ki a Ieova kae ke fesoasoani atu foki ki nisi tino ke fai penā—kae ke mo a ma fakamaluga aka ei tatou i nisi tino ona ko te ‵tou iloaga.—Mataio 23:12; Luka 9:48.
Ke Fakaasi Atu Tou Alofa mō Ieova
11 Ne tuku fakatasi ne te apositolo ko Paulo a te poto mo te alofa i se auala telā e fetaui ‵lei. Ne tusi mai a ia, penei: “Tenei taku ‵talo mō koutou: au e ‵talo ke tuputupu ake faeloa te otou a‵lofa, pelā foki mo te otou poto mo te otou fakautauta.” (Filipi 1:9) I lō te fakamata‵mata, e ‵tau o momea aka ‵tou a‵lofa ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi ona ko muna‵tonu tāua kolā ko iloa ne tatou e uiga ki a Ieova mo ana fuafuaga.
12 E ‵tonu, e se a‵lofa eiloa ki te Atua a tino e tokouke kolā e fai me e a‵lofa latou ki a ia. E mafai o ‵tonu olotou lagonaga. E ‵tau eiloa o fakamālō atu ki tino kolā e isi ne olotou vaegā lagonaga penā māfai e fetaui ‵lei mo te iloaga tonu. Kae e se fakauiga i ei me ko a‵lofa tonu latou ki te Atua. Kaia? Mafaufau la ki te auala e fakamatala mai ei ne te Muna a te Atua a te vaegā alofa tenā: “Me e tenei te uiga o te alofa ki te Atua: ko te fakalogo ki ana fakatonuga.” (1 Ioane 5:3) Tela la, a te alofa tonu ki a Ieova e fakaasi atu fua i te fakalogo ki ana fakatonuga.
13 Ka fesoasoani mai a te mataku ki te Atua ke faka‵logo tatou ki a Ieova. E māfua mai a te mataku kātoatoa tenei mo te fakaaloalo lasi ki a Ieova i te mauaga o te iloaga e uiga ki a ia, te sukesuke ki te fakaofoofogia o tena ‵malu, tena malosi, tena fakamaoni, tena poto mo te alofa. E tāua ‵ki eiloa a te vaegā mataku tenei ki te fakapilipili atu ki a ia. Kae e se gata i ei, mafaufau aka la ki pati i te Salamo 25:14, kolā e fai mai, penei: “A te Aliki ko te taugasoa o tino kolā e faka‵logo ki a ia.” Tela la, kafai e maua ne tatou a te mataku ‵tau ke mo a ma fakafanoanoa atu ki te ‵tou Tamana alofa faka-te-lagi, e mafai ei ne tatou o fakapili‵pili atu ki a ia. Ka fesoasoani mai a te mataku ki te Atua ke faka‵logo tatou ki pati polopoloki ‵poto kolā ne fakamau ki lalo i te Faataoto 3:6: “Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu.” Se a te uiga o te mea tenā?
14 E ‵tau o fai ne koe a filifiliga i aso takitasi, faitalia me ne filifiliga ‵lasi io me ne tamā filifiliga. E pelā me se fakaakoakoga, ne a vaegā tala e sau‵tala sāle koe ki ei mo ou taugasoa i te galuega, tama‵liki i te akoga, mo ou tuakoi? (Luka 6:45) E mata, ka galue malosi koe o fai a te galuega telā ne tuku atu ke fai ne koe, io me ka faifai malie fua ne koe te galuega tenā? (Kolose 3:23) E mata, ka fakapilipili atu koe ki tino kolā e se lasi te lotou a‵lofa io me se a‵lofa eiloa ki a Ieova, io me ka ‵sala aka koe ki auala ke fakamalosi aka ei tou va fealofani mo tino kolā e ma‵losi i te feitu faka-te-agaga? (Faataoto 13:20) Ne a mea ka fai ne koe, faitalia me e mu‵tana fua, ke ‵lago atu i ei ki te Malo o te Atua? (Mataio 6:33) Kafai e fakavae ne koe te faiga o au fakaikuga i aso katoa ki akoakoga fakavae i te Tusi Tapu, ko tena uiga, e masaua faeloa ne koe a Ieova “i au mea katoa e fai.”
15 A te tonuga loa, e ‵tau o masaua faeloa ne tatou a te manatu tenei i so se fakaikuga e fai ne tatou: ‘Se a te mea e manako a Ieova ke fai ne au? Se a te faiga ka fiafia malosi a ia ki ei?’ (Faataoto 27:11) A te fakaasiatuga o te mataku tonu ki te Atua i te auala tenei ko te ‵toe auala ‵lei eiloa ke fakaasi atu te alofa ki a Ieova. Ka fakamalosi mai foki a te mataku ki te Atua ke tumau tatou i te ‵mā—i te feitu faka-te-agaga, i mea tau amioga, mo te feitu faka-te-foitino. Ke masaua te fuaiupu telā ne fakamalosi mai ei a Iakopo ki a tatou ke ‘fakapili‵pili atu ki te Atua,’ ne toe fai mai foki a ia, penei: “Fakagata te fai mea ma‵sei e tino agasala! Fakagata te mafau‵fau ki mea ma‵sei e tino fia amio‵tonu.”—Iakopo 4:8.
16 E tonu, e uke atu a mea e aofia i te fakaasiatuga o te alofa ki a Ieova i lō te ‵kalo keatea fua mai te faiga o mea ma‵sei. E fakamalosi aka foki tatou ne te alofa ke fai a te mea tonu. E pelā me se fakaakoakoga, ne a ‵tou mea e ‵tau o fai ona ko te lasi o te alofa kaimalie o Ieova? Ne tusi mai a Iakopo, penei: “A mea ‵lei katoa kolā e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi, e mai te Atua i te lagi, telā ko te Tamana o te mainaga telā e tumau kae seai sona mafuliga foliki.” (Iakopo 1:17) E tonu, kafai e tuku atu ne tatou ‵tou mea ki a Ieova, e se fai ne tatou a ia ke maumea me i a ia a mea ‵lei katoa konei. (Salamo 50:12) Kafai e tuku atu foki ne tatou ‵tou taimi mo ‵tou malosi i te tavini atu ki a Ieova, e se fakauiga i ei me ko fai ne tatou se mea telā e se mafai ne ia o fai. Kafai foki e se fia talai atu ne tatou a te tala ‵lei o te Malo o te Atua, e mafai ne ia o fakatonu atu ki fatu ke ka‵laga atu! Kae kaia la e ‵tau ei o tuku atu ne tatou ‵tou kope, ‵tou taimi mo ‵tou malosi i te tavini atu ki a Ieova? Me e fakaasi atu ne tatou i ei ‵tou a‵lofa ki a ia mo ‵tou loto, agaga, mafaufau, mo ‵tou malosi kātoa.—Maleko 12:29, 30.
17 Kafai ko tuku atu ne tatou ‵tou mea ki a Ieova, e ‵tau o tuku atu ne tatou mo te loto fiafia, “me i te Atua e fiafia ki te tino telā e tuku ana mea mo te loto malie.” (2 Kolinito 9:7) E fesoasoani mai a te fakatakitakiga i te Teutelonome 16:16, 17 ke tuku atu ne tatou ‵tou meaalofa mo te loto fiafia: “E ‵tau mo tāgata takitokotasi o aumai ne meaalofa e ‵tusa mo te mea e mafai ne ia, ke fetaui mo te aofaki o te fakamanuiaga ne tuku mai ne te Aliki te otou Atua ki a ia.” Kafai e mafau‵fau ‵loto tatou ki te auala ne fakaasi mai ei ne Ieova tena alofa kaimalie ki a tatou, ka maua foki ne tatou a te loto fiafia ke tuku atu fua ‵tou mea mo te lotomalie ki a ia. Kafai e fai penā ka fakafiafia ne tatou tena loto, e pelā eiloa mo te fia‵fia o mātua māfai ko tuku atu ne se tamaliki se tamā meaalofa ki a laua. A te fakaasiatuga o ‵tou a‵lofa i te auala tenei ka fesoasoani mai ke fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova.
Ke Fakamalosi Aka te Va Fealofani ‵Pili e Auala i te Faiga o ‵Talo
18 A te faiga o ‵tou ‵talo e maua i ei ne tatou se avanoaga tāua ‵ki—se taimi ke fakapili‵pili kae taku atu foki ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi a mea kolā e ma‵nako tatou ki ei. (Filipi 4:6) Ona ko te ‵talo se auala tāua ke fakapili‵pili atu tatou ki te Atua, se mea aogā ke mafau‵fau faka‵lei tatou ki te faiga o ‵tou ‵talo. E se fakauiga i ei me e ‵tau o tu ‵kese kae fakaofoofogia ‵tou pati e fai, kae e ‵tau o māfua ‵tonu mai a pati kolā e fai atu ne tatou mai ‵tou loto. E mafai pefea ne tatou o fai ke momea aka te ‵lei o ‵tou ‵talo?
19 Kāti e mafai o mafaufau ‵loto tatou a koi tuai o fai ‵tou ‵talo. Kafai e mafaufau ‵loto muamua tatou, e mafai ei o fai ‵tou ‵talo ke toe‵toe kae manino, telā e ‵kalo keatea ei mai te fakafoki‵foki atu o pati masani. (Faataoto 15:28, 29) Kāti e mafai o aogā malosi a te mafaufau ‵loto ki manatu kolā ne fakaaogā ne Iesu i tena ‵talo fakaakoako kae ke onoono aka ki te auala e fetaui ei a mea konā mo ‵tou fakanofonofoga. (Mataio 6:9-13) Kāti e mafai o fesili ifo tatou penei, me se a te tusaga foliki e mafai o fai ne tatou i te faiga o te loto o Ieova i te lalolagi nei. E mata, e mafai o fakaasi atu ne tatou ki a Ieova ‵tou manakoga ke aogā malosi tatou ki a ia kae akai atu ke fesoasoani mai i te fakataunuga o so se tofiga telā ko oti ne tuku mai ne ia ki a tatou? E mata, e fai a te manavase ki manakoga faka-te-foitino mo fai se amoga ‵mafa ki a tatou? Ne a ‵tou agasala e manakogina ke fakamagalo, kae ko oi a tino e ‵tau o fakamagalo atu ne tatou? Ne a tofotofoga e pokotia ei tatou, kae e mata, e iloa ne tatou a te tāua ke maua fakavave te puipuiga a Ieova i te feitu tenei?
20 E se gata i ei, e mafai o mafau‵fau tatou ki tino kolā e iloa ne tatou me e ma‵nako malosi ki te fesoasoani o Ieova. (2 Kolinito 1:11) Kae e se ‵tau o puli i a tatou ke fakafetai atu. Kafai e mafaufau faka‵lei tatou ki ei, e mafai eiloa o maua ne tatou a pogai tāua ke fakafetai kae tavae atu ki a Ieova i aso takitasi mō te lasi o tena aga‵lei. (Teutelonome 8:10; Luka 10:21) A te faiga penā, e maua i ei ne tatou se isi mea aogā—e mafai o fesoasoani mai ke maua ne tatou se kilokiloga mautinoa kae fakafiafia ki te olaga nei.
21 E mafai foki o fesoasoani mai a te faiga o sukesukega ki ‵tou ‵talo. E isi ne ‵talo ‵gali ne fai ne tāgata mo fāfine fakamaoni kolā ne tusi ki lalo i te Muna a te Atua. Kāti kafai e fakafesagai atu tatou ki se fakalavelave faigata telā ka fai ei ke manava‵se kae ma‵taku tatou io me ko ‵tou tino pele, e mafai o fai‵tau tatou ki te ‵talo a Iakopo e uiga ki te taimi ne fanatu ei a ia o fakafetaui ki tena taina sē loto fakamagalo, ko Esau. (Kenese 32:9-12) Io me e mafai o suke‵suke tatou ki te ‵talo a te tupu ko Asa i te taimi ne olo atu i ei te kautau Aitiope kolā e silia atu i te tasi miliona o fakamataku‵taku a tino o te Atua. (2 Nofoaiga Tupu 14:11, 12) Kafai e manava‵se tatou ki se fakalavelave telā e mafai o taku fakamasei i ei a te igoa ‵lei o Ieova, se mea aogā ke mafau‵fau ki te ‵talo a Elia telā ne fai i mua o tino tapuaki ki a Paala i te Mauga o Kalamelu, e pelā foki mo te ‵talo a Neemia e uiga ki te tulaga fakaalofa o Ielusalema. (1 Tupu 18:36, 37; Neemia 1:4-11) A te faitau mo te mafaufau ‵loto ki vaegā ‵talo penā e mafai o fakamalosi aka ei te ‵tou fakatuanaki kae tuku mai foki i ei a manatu aogā ki te toe auala ‵lei ke fai‵pati atu tatou ki a Ieova e uiga ki fakalavelave kolā e fai pelā me ne amoga ‵mafa ki a tatou.
22 E manino ‵lei, me e seai aka foki eiloa se isi tauliaga io me se isi fakamoemoega, e sili atu i te faka‵logo ki pati fakatonutonu a Iakopo ke ‘fakapili‵pili atu ki te Atua.’ (Iakopo 4:8) Ke na fai eiloa tatou penā mai te gasolo faeloa ki mua o ‵tou iloaga e uiga ki te Atua, mai te taumafai ke fakaasi atu ‵tou a‵lofa ki a ia kae ke fakamalosi aka ei ‵tou fakapili‵pili atu ki a ia i te faiga o ‵tou ‵talo. I te tausaga ko te 2003, i te taimi e mafau‵fau ei tatou ki te Iakopo 4:8 e pelā me ko te tusi siki fakavae mō te tausaga, ke na tumau eiloa tatou i te sukesuke ifo ki a tatou eiloa me e fakapili‵pili tonu atu eiloa tatou ki a Ieova io me ikai. Kae pefea la te vaega fakaoti o te fuaiupu tenā? E “fakapilipili mai” pefea a Ieova ki a koe, kae ne a fakamanuiaga ka maua ne koe i ei? Ka mafau‵fau tatou ki te mea tenei i te suā mataupu.
Koi Masaua ne Koe?
• Kaia e ‵tau ei o ‵saga tonu atu tatou ki te fakapili‵pili atu ki a Ieova?
• Ne a nisi fakamoemoega e mafai o kausaki atu tatou ki ei ke maua te iloaga e uiga ki a Ieova?
• E mafai pefea o fakaasi atu me e a‵lofa tonu tatou ki a Ieova?
• Ne a auala e mafai ei o momea aka te ‵tou fakapili‵pili atu ki a Ieova i te faiga o ‵talo?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Ne a pati e masani sāle o fai mai ne tino? (e) Se a te fakamalosiga ne tuku mai ne Iakopo, kae kaia ne manakogina i ei?
3, 4. (a) Ne a mea kāti ne fakamasaua atu ki tino fai‵tau i aso o te kau apositolo ki te tusi a Iakopo i te tugāpati ko te ke ‘fakapilipili atu ki te Atua’? (e) Kaia e mafai ei o tali‵tonu tatou me e mafai o fakapili‵pili atu tatou ki te Atua?
5, 6. E fakaasi mai pefea ne te fakaakoakoga a te talavou ko Samuelu a mea kolā ne aofia i te ‘mauaga o te iloaga’ e uiga ki te Atua?
7, 8. (a) Kaia e se ‵tau ei o loto vāi‵vāi tatou māfai ko suke‵suke tatou ki akoakoga ‵loto i te Tusi Tapu? (e) Ne a nisi muna‵tonu e uiga ki te Muna a te Atua e ‵tau o suke‵suke tatou ki ei?
9, 10. (a) Kaia e fakamataku ei te fakamatamata, kae ne a mea ka fesoasoani mai ke ‵kalo keatea tatou mai i ei? (e) Kaia e ‵tau ei o loto maulalo māfai ko maua ne tatou a te iloaga e uiga ki a Ieova?
11, 12. (a) E ‵tau o pefea ‵tou lagonaga ki te iloaga e uiga ki a Ieova telā ko oti ne maua ne tatou? (e) E iloa pefea ne tatou me e alofa tonu eiloa se tino ki te Atua?
13. E fesoasoani mai pefea a te mataku ki te Atua ke fakaasi atu ei ‵tou a‵lofa ki a Ieova?
14, 15. (a) Ne a nisi filifiliga e ‵tau o fai ne tatou i aso takitasi o te olaga? (e) E mafai pefea o fai ne tatou a filifiliga i se auala telā e fakaasi atu i ei ‵tou ma‵taku ki te Atua?
16. Ne a mea e se mafai o fai ne tatou māfai ko tuku atu ‵tou mea ki a Ieova, kae ne a mea e mafai faeloa o fai ne tatou mo te manuia?
17. Se a te mea e fakamalosi mai ke tuku atu ‵tou mea ki a Ieova mo te lotomalie?
18. Kaia e aogā ei ke mafau‵fau tatou ki auala e mafai ei o momea aka te ‵lei o ‵tou ‵talo?
19, 20. Kaia e ‵tau ei o mafaufau ‵loto tatou a koi tuai o fai a ‵talo, kae ne a nisi manatu ‵lei ke mafau‵fau ki ei?
21. Ne a fakaakoakoga faka-te-Tusi Tapu e mafai o fesoasoani mai ki a tatou māfai ko fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova i te faiga o ‵talo?
22. Se a te tusi siki fakavae mō te 2003, kae se a te fesili e mafai o ‵sili ifo ne tatou i nisi taimi i te tausaga kātoa?
[Te Manatu Tāua i te itulau e 12]
Te tusi siki fakavae mō te 2003 ko te: “Fakapili‵pili atu koutou ki te Atua, ko fakapilipili mai ei a ia ki a koutou.”—Iakopo 4:8.
[Ata i te itulau e 12]
A te ‵talo ne fai ne Elia i luga i te Mauga ko Kalamelu se fakaakoakoga ‵lei mō tatou