E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Kenese—II
MAI te faitega o te tagata muamua ko Atamu ke oko ki te mate o te tama a Iakopo ko Iosefa, e ‵tusa mo te 2,369 tausaga o mea kolā e fakamatala mai i te tusi ko Kenese. A mataupu e 10 muamua pelā foki mo fuaiupu muamua e 9 o te mataupu e 11, kolā e fakamatala mai i ei te faitega o mea ke oko ki te taoa i Papelu ne fakamatala mai i te lomiga mai mua atu o te mekesini tenei.a E fakamatala mai i te mataupu tenei a manatu tāua i te ‵toega o te tusi ko Kenese e uiga ki faifaiga a te Atua ki a Apelaamo, Isaako, Iakopo mo Iosefa.
KO FAI APELAAMO MO FAI TE TAUGASOA O TE ATUA
I se 350 tausaga mai tua o te Lolo, ne fanau ei se tagata telā ne tāua ‵ki ki te Atua i te gafa o te tamaliki a Noa ko Semu. A tena igoa ko Apelamo telā ne ‵fuli fakamuli ki a Apelaamo. Ona ko te fakatonuga a te Atua, ne tiakina ne Apelamo te fa‵kai ko Ulo i Kaletaia kae nofo atu i faleie i se fenua telā ne folafola atu ne Ieova me ka tuku atu ki a ia mo tino mai tena gafa. Ona ko tena fakatuanaki mo tena fakalogo, ne fakaigoa ei a Apelaamo e pelā me ko te “taugasoa o te Atua.”—Iakopo 2:23.
Ne gasuesue a Ieova o fakaseai a tino ma‵sei i Sotoma mo fa‵kai ‵pili atu ki ei, kae ne faka‵sao ne ia a Lota mo ana tama fāfine. Ne fakataunu te folafolaga a te Atua i te taimi ne fanau ei te tama a Apelaamo ko Isaako. I tausaga fakamuli ifo, ne tofotofogina te fakatuanaki o Apelaamo i te taimi ne fakatonu atu ei a Ieova ke ofo atu a tena tama e pelā me se taulaga. Ne toka a Apelaamo o fai te fakatonuga tenā kae ne taofi a ia ne se agelu. E mautinoa eiloa me i a Apelaamo se tagata fakatuanaki, kae ne fakatalitonu atu ki a ia me e auala i tena fanau ka fakamanuiagina ei a atufenua katoa. Ne fanoanoa malosi a Apelaamo i te taimi ne mate ei tena avaga fakapelepele ko Sala.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
12:1-3—Ko te taimi fea ne kamata ei o fakagalue aka te feagaiga ki a Apelaamo, kae pefea te leva? Ne kamata o fakagalue a te feagaiga a Ieova ki a Apelamo me “ka fakamanuia ne au a malo e auala i a [Apelamo]” i te taimi ne fanatu ei a Apelamo ki te suā feitu o te Eufilate i tena auala ki Kanana. Kāti ne tupu te mea tenei i a Nisani 14, 1943 T.L.M.—ko te 430 tausaga mai mua o fakasaoloto te kau Isalaelu mai Aikupito. (Esoto 12:2, 6, 7, 40, 41) Ne fai te feagaiga tenā ki a Apelaamo “mo feagaiga ki te se gata mai.” Ka tumau eiloa tena malosi ke oko ki te taimi ko maua ei ne tino katoa i te lalolagi a fakamanuiaga kae ko fakaseai atu foki ei a fili katoa o te Atua.—Kenese 17:7; 1 Kolinito 15:23-26.
15:13—Ne fakataunu anafea te valoaga e uiga ki te 400 tausaga o te ‵nofo fakapagota o fanau a Apelamo? Ne kamata te vaitaimi tenā i te 1913 T.L.M. i te taimi ne kamata ei o fagai a te tamaliki a Apelaamo ko Isaako kāti i te 5 o ana tausaga kae ne “fakatauemu” atu ki ei a tena āfa taina ko Isamaeli telā ko 19 ana tausaga. (Kenese 21:8-14; Tusi Paia, Samoa; Kalatia 4:29) Ne oti atu te vaitaimi tenā i te taimi ne faka‵sao ei te kau Isalaelu mai te ‵nofo fakapagota i Aikupito i te 1513 T.L.M.
16:2—E mata, se mea ‵tau ke tuku atu ne Salai tena tavini ko Hakala mo fai se avaga a Apelamo? Ne fetaui ‵tonu te mea a Salai ne fai mo tu mo aganū i aso konā—me ‵tau o tuku atu ne se fafine sē afu se avaga ma tena avaga tagata ke fanau mai ne ia sena sui. Ne gaki muamua mai a te faiga o avaga e tokouke i te gafa o Kaino. Ne fai fakamuli mo fai se tū masani kae ne tau‵tali foki ki ei a nisi tino kolā ne tapuaki atu ki a Ieova. (Kenese 4:17-19; 16:1-3; 29:21-28) Kae ne seki fakaseai eiloa ne Ieova a tena fakatokaga ke tokotasi fua te avaga a se tino. (Kenese 2:21, 22) A Noa mo ana tama tā‵gata, kolā ne tuku atu ki a latou te fakatonuga ke ‘fakatokouke olotou tama‵liki kae faka‵fonu te lalolagi,’ ne takitasi fua olotou avaga. (Kenese 7:7; 9:1; 2 Petelu 2:5) Kae ne toe faka‵mafa atu ne Iesu Keliso te tāua o te tulaga tenei.—Mataio 19:4-8; 1 Timoteo 3:2, 12.
19:8—E mata, se mea masei ke tuku atu ne Lota ana tama fāfine ki tino Sotoma? E ‵tusa mo te masani i Asia i aso konā, e panaki mo te tino i o ia te fale ke puipui faka‵lei ana malō, faitalia me iku atu i ei ki tena mate. Ne toka ‵lei a Lota o fai te mea tenā. Ne loto toa a ia o fanatu ki tua ki te potukau tenā, ‵pono te mataloa kae fakafesagai tokotasi atu ki a latou. I te taimi ne ofo atu ei ana tama fāfine, kāti ko iloa ne ia i konā me i ana malō ne avefekau a te Atua, kae sē taumate ne mafaufau a ia me ka puipui ne te Atua ana tama e pelā mo te puipuiga ne Ia a Sala i Aikupito. (Kenese 12:17-20) E tonu, e pelā mo te mea ne tupu, ne puipuigina eiloa a Lota mo ana tama fāfine.
19:30-38—E mata, ne talia ne Ieova a te konā o Lota mo te faiga o ana tama‵liki tā‵gata mai i ana tama fā‵fine e tokolua? E se talia ne Ieova te mataifale mo te konā. (Levitiko 18:6, 7, 29; 1 Kolinito 6:9, 10) Ne takalialia eiloa a Lota ki “amioga sē ‵lei” a tino Sotoma. (2 Petelu 2:6-8) E foliga mai me i te pogai ne fainu ei a ia ne ana tama fā‵fine me e iloa ne laua me ka sē talia ne ia ke ‵moe latou māfai e se konā a ia. Kae pelā me ne tino fakaa‵lofa i te fenua tenā ne ma‵natu aka ana tama me tenā fua te auala ‵lei e tasi e mafai o faka‵solo atu ne laua te gafa o Lota. E maua i te Tusi Tapu a te tala e uiga ki te kāiga o te kau Moapi (e auala i a Moapi) mo te kau Amoni (e auala i a Penani) mo tino i te gafa o Apelaamo, ko tino Isalaelu.
Akoakoga mō Tatou:
13:8, 9. Ma‵faga o fakaakoakoga gali ne tuku mai ne Apelaamo ke faka‵lei aka ei a fakalavelave! Ke mo a eiloa e talia ne tatou ke fakamasei te ‵tou tulaga fealofani mo nisi tino ko te mea ke maua fua i ei ne tupe e uke, ona me sē fetaui mo ‵tou kilokiloga totino io me ona ko te fakamatamata.
15:5, 6. I te taimi ko matua ei a Apelaamo kae seki ai eiloa sena tama, ne fai atu ne ia te mea tenā ki tena Atua. Ne tali atu a Ieova mai te tuku atu o se fakatalitonuga ki a ia. Se a te ikuga? Ne “talitonu Apelamo ki te Aliki.” Kafai e fakaasi katoatoa atu ne tatou a mea i ‵tou loto ki a Ieova e auala i ‵talo, talia ana folafolaga mautinoa i te Tusi Tapu kae faka‵logo ki a ia, ka fakamalosi aka ei te ‵tou fakatuanaki.
15:16. Ne taofi ne Ieova te fakaseaiga o tino Amoli (io me ko tino Kanana) i loto i kautama e fa. Kaia? Me i a ia se Atua e loto kufaki. Ne faka‵tali a ia ke oko ki te taimi ko seai ei se fakamoemoega. E pelā mo Ieova, e ‵tau o loto kufaki foki tatou.
18:23-33. E se sōna tamate fua ne Ieova a tino. E puipui ne ia a tino amio‵tonu.
19:16. Ne “fakatalave” a Lota kae toeitiiti ko toso a ia mo tena kāiga ne agelu keatea mo Sotoma. E ‵poto tatou māfai e matapula‵pula faeloa i te taimi e fakatali‵tali ei ki te gataga o te lalolagi masei tenei.
19:26. Ma‵faga o mea valea māfai ko faka‵segina tatou ona ko te mānumānu ki mea kolā ko oti ne tiakina ne tatou i te lalolagi!
E TOKO 12 A TAMA‵LIKI TĀGATA A IAKOPO
Ne fakatoka ne Apelaamo a Isaako ke avaga ki a Lepeka, se fafine telā ne fakatuanaki ki a Ieova. Ne fanau mai ne ia se masaga, ko Esau mo Iakopo. Ne seki fakatāua ne Esau tena tulaga toekimua kae ‵togi atu ne ia ki a Iakopo, telā ne maua ne ia fakamuli te fakamanuiaga a tena tamana. Ne sola a Iakopo ki Mesopotamia, tenā ne avaga ei ki a Lea mo Lasela kae ne tausi ne ia a te lafu mamoe a te la tamana i se 20 tausaga a koi tuai o ‵foki atu latou mo tena kāiga. Ne fai a tama‵liki tāgata e toko 12 mo nisi tama‵liki fā‵fine a Iakopo i a Lea, Lasela mo tavini fā‵fine e tokolua a laua. Ne ta‵fiti a Iakopo mo se agelu kae ne maua ne ia a fakamanuiaga, kae ne ‵fuli ei tena igoa ki a Isalaelu.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
28:12, 13—Se a te mea tāua i te moemiti a Iakopo e uiga ki te “kakega”? A te “kakega” tenei telā e foliga pelā me se kakega e ati ki fatu, e fakaasi mai i ei me e isi se fesokotakiga i te va o te lalolagi mo te lagi. E fakaasi mai i agelu kolā e oloolo i ei me e tavini atu a te kau agelu i se auala tāua ‵ki i te va o Ieova mo tino kolā e maua ne latou tena taliaga.—Ioane 1:51.
30:14, 15—Kaia ne talia ei ne Lasela ke sē ‵moe a ia mo tena avaga ko te mea fua ke maua ne mū manutalake? I aso mua, a fuaga o te lakau ko te manutalake e fakaaogā sāle pelā me se vailakau telā e fai ei ke fia moe se tino io me faka‵lei aka ei te logomae e oko ki te foitino. E tali‵tonu foki a tino me i te fuaga tenā e fakamalosi aka ei a manakoga fakatauavaga kae faigofie foki ke faitama ei se fafine. (Pese a Solomona 7:13) E ui eiloa e se fakaasi mai i te Tusi Tapu a lagonaga ‵tonu o Lasela, e se taumate ne manatu aka a ia me ka fesoasoani atu a manutalake ke mafai o faitama a ia kae ke fakagata atu ei tena masiasi ona ko te sē afu. Kae ui i ei, ne tai uke eiloa a tausaga kae fatoā fai ne Ieova ke “fanafanau” a Lasela.—Kenese 30:22-24.
Akoakoga mō Tatou:
25:23. E iloa ne Ieova a uiga o te pepe telā e seki fanau mai kae fakaaogā foki tena iloa tenā ke filifili aka ei a tino i te fakataunuga o ana fuafuaga. Kae e se fakaiku aka ne ia a mea ka ‵tupu ki tino taki tokotasi konā.—Hosea 12:3; Loma 9:10-12.
25:32, 33; 32:24-29. A te saga tonu atu o Iakopo ke maua ne ia te tauliaga o te toekimua pelā foki mo te la ta‵fitiga mo te agelu i te po kātoa ke maua i ei se fakamanuiaga, e fakaasi mai i ei te tāua ki a ia o mea faka-te-agaga. Ko oti ne tuku mai ne Ieova ki a tatou a mea faka-te-agaga e uke, e pelā mo te ‵tou fesokotakiga mo ia mo tena fakapotopotoga, te taulaga togiola, te Tusi Tapu mo te ‵tou fakamoemoega. Ke fai tatou e pelā mo Iakopo telā ne fakaasi atu tena loto fakafetai mō mea konā.
34:1, 30. A te mea telā ne aumai ei te “fakalavelave” ki a Iakopo ne pogai mai i te fai taugasoa o Tina mo tino kolā e se a‵lofa ki a Ieova. E ‵tau o filifili faka‵lei ne tatou a ‵tou taugasoa.
NE FAKAMANUIA NE IEOVA A IOSEFA I AIKUPITO
Ona ko te masalosalo ne ‵togi atu ei ne tama‵liki a Iakopo a te lotou taina ko Iosefa e pelā me se pologa. Ne ‵pei a Iosefa ki te falepuipui i Aikupito ona ko tena fakamaoni mo te loto toa o tautali ki tulaga o te Atua i mea tau amioga. Fakamuli ifo, ne ‵tala mai a ia mai te falepuipui ke fakamatala te moemiti a Falao e uiga ki tausaga e fitu o te maumea mo tausaga e fitu o te mativa. Ne fai ei a Iosefa mo pule o te fakasoaga o meakai i Aikupito. Ne olo atu ona taina ki Aikupito o ‵sala meakai ona ko te oge. Ne toe ‵kau fakatasi ei te lotou kāiga kae ‵nofo i te kogā laukele ola ko Kosena. Mai mua malie o tena mate, ne fakamanuia ne Iakopo ana tama kae ne fai ei ne ia se valoaga telā e tuku mai i ei se fakamoemoega mautinoa o fakamanuiaga mō senitenali e uke fakamuli. Ne avatu a ivi o Iakopo o tanu i Kanana. I te taimi ne mate ei a Iosefa ka ko 110 ana tausaga, ne fai faka‵lei tena foitino ke sē manogi masei, kae avatu fakamuli ki te Fenua o te Folafolaga.—Esoto 13:19.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
43:32—Kaia ne fai ei te ‵kai fakatasi mo tino Epelu e pelā me se mea fakatakalialia ki tino Aikupito? E se taumate ona ko te fakailoga tino io me ko mea tau lotu. Ne takalia‵lia foki a tino Aikupito ki tausi mamoe. (Kenese 46:34) Kaia? E se taumate ne fai a tino tausi mamoe pelā me ne tino sē taulia i te olaga faka-Aikupito. Io me kāti ona ko te sē lava o laukele mō ‵toki lakau kaina, ne takalia‵lia ei a tino Aikupito ki tino kolā e fia fakaaogā ne latou a laukele mō fagai a manu.
44:5—E mata, ne fakaaogā ne Iosefa se ipu ke fakamatala atu ei a mea ‵funa? A te ipu siliva tenā mo pati kolā ne fai e uiga ki ei se auala fua ke fakamatakutaku atu ei ki a latou. A Iosefa se tino tapuaki fakamaoni ki a Ieova. Ne seki fakaaogā eiloa ne ia te ipu ke fakamatala ei a mea ‵funa, e pelā eiloa mo Peniamina telā ne seki kaisoa ne ia te ipu.
49:10—Se a te uiga o “te tokotoko fakatupu”? A te fakasino atu o Iakopo ki te mea tenei e fakaasi mai i ei me ka tumau a te tulaga pule i te matakāiga o Iuta ke oko ki te taimi e oko mai ei te Sailo. A Iesu Keliso, ne vau i te gafa o Iuta, ko te tino telā ne tuku atu ne Ieova ki ei te pulega mai te lagi. E maua ne Keliso te pulega fakatupu mo te malosi ke pule mai.—Salamo 2:8, 9; Isaia 55:4; Tanielu 7:13, 14.
Akoakoga mō Tatou:
38:26. Ne ‵se te mea ne fai ne Iuta ki te avaga a tena tama telā ko oti ne mate, ko Tamala. Kae ui ei, i te taimi ne ‵losi atu ei me ne faitama a te fafine tenā i a ia, ne fakaasi atu ne Iuta mo te loto maulalo a tena mea ‵se ne fai. E ‵tau foki o fakaasi fakavave atu ne tatou a ‵tou mea ‵se e fai.
39:9. E fakaasi mai i te tali a Iosefa ki te avaga a Potifala me ne ‵pau eiloa la mafaufauga mo te Atua e uiga ki mea tau amioga kae fakaasi atu foki ei me ne puipui tena loto lagona ne fakatakitakiga a te Atua. E mata, e se ‵tau foki o kausaki tatou ke fai penā i taimi e gasolo aka ei o lasi te ‵tou iloaga i te munatonu?
41:14-16, 39, 40. E mafai o ‵fuli ne Ieova a fakanofonofoga o tino kolā e ma‵taku ki a ia. Kafai ko fe‵paki tatou mo fakalavelave, se mea poto ke tali‵tonu katoatoa tatou ki a Ieova kae tumau i te fakamaoni ki a ia.
Ne Tumau te Lotou Fakatuanaki
E tonu, ne ma‵taku a Apelaamo, Isaako, Iakopo mo Iosefa kolā ne fakatuanaki, ki te Atua. E fakamalosi mai ki ‵tou fakatuanaki a tala o latou kolā e tusi i te tusi ko Kenese kae tuku mai foki i ei a akoakoga aogā e uke.
E mafai o maua ne koe a mea aogā mai tala konei māfai e fakatumau te faitauga faka-te-vaiaso ki te Tusi Tapu mō te Akoga mō Tino Talai. A te mafau‵fau ki mea i te mataupu tenei e fai ei ke matea tonu atu te lotou aogā ki a tatou.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke onoono ki te mataupu “Manatu Tāua Mai te Tusi ko Kenese—I” i Te Faleleoleo Maluga i a Fepuali 1, 2004.
[[Ata i te itulau e 28]
Ne fai Apelaamo mo fai se tagata o te fakatuanaki
[[Ata i te itulau e 28]
Ne fakamanuia ne Ieova a Iosefa
[[Ata i te itulau e 28]
Ne fakasao a te tino amiotonu ko Lota mo ana tama fā‵fine
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 31]
Ne loto fakafetai a Iakopo ki mea faka-te-agaga. E mata, e penā foki koe?