Talavou, e Mata, ko Ati Aka ne Koutou se Fakavae mō Aso Mai Mua?
“Ko au tokotasi e iloa ne au aku fuafuaga mō koutou, ko fuafuaga kolā e aumai ei te manuia kae sē ko te puapuagā . . . telā e fakamoe‵moe koutou ki ei mō aso fakamuli.”—IELEMIA 29:11.
1, 2. Ne a auala kese‵kese e uke e mafai o ‵kilo atu ei ki te olaga o talavou?
E MAFAU‵FAU a te tokoukega o tino ma‵tua ki te taimi koi talavou ei latou e pelā me ko te ‵toe taimi gali eiloa i te olaga. E masaua ne latou te malosi mo te loto finafinau ne maua a koi tama‵liki ei latou. E mafau‵fau latou mo te fia‵fia ki te taimi ne seki uke malosi ei olotou tiute, ne fia‵fia malosi ei latou kae ne uke foki a avanoaga ne faka‵tali mai ki a latou.
2 Kāti e tai ‵kese loa te kilokiloga a koutou e talavou i te vaitaimi nei. Kāti e mafai o faigata ki a koutou te mafulifuliga o te olaga i te feitu faka-te-foitino mo lagonaga. Kāti e fepaki koe mo fakaosoosoga e uke mai taugasoa ma‵sei i te akoga. Kāti e taumafai malosi koe o ‵teke atu ki te fakaaogāga ‵se o vailakau tapu, meainu ma‵losi mo te finalalolagi. Kāti e tokouke i a koutou e fe‵paki mo te fakalavelave e uiga ki te kau atu ki olotou kinauga kese‵kese mo nisi kinauga e uiga ki te otou fakatuanaki. E tonu, e mafai o faigata te taimi e talavou ei koe. Kae se taimi foki e ma‵tala atu ei ki a koe a avanoaga e uke. Te fesili la, Ka fakaaogā pefea ne koe a avanoaga konā?
Ke Fiafia ki Tou Olaga Talavou
3. Ne a pati fakatonutonu mo pati polopoloki ne fai mai ne Solomona ki talavou?
3 Ka fai atu a tino ma‵tua me i te olaga talavou se taimi toetoe fua, kae e tonu ‵ki eiloa latou. I nāi tausaga fua, ko sē toe fai ei koe pelā me se talavou. Tela la, ke na fiafia nei a koi talavou koe! Konā eiloa a pati a te tupu ko Solomona, telā ne tusi mai: “Tupulaga tuputupu, ke fakafiafia otou olaga i a koutou koi ‵tupu aka. Fai te mea e loto koutou ki ei, mo te mea e ma‵nako ki ei otou loto.” Kae ne ‵toe polopoloki mai a Solomona ki talavou: “Sa faka‵mafa otou mafaufau ki ne mea, io me se fai a mea e mae ei koutou.” Ne toe fai mai foki: “E seai se aogā o te tulaga talavou.”—Failauga 11:9, 10, NW.
4, 5. Kaia e tāua ei ke ati aka ne talavou se fakavae ‵lei mō aso mai mua? Ke fakamatala mai.
4 E mata, ko iloa ne koe te mea e fakauiga ki ei a Solomona? Ke tai malamalama i ei, ke mafau‵fau ki se talavou telā ne maua ne ia se meaalofa tāua ‵ki eiloa, kāti se aofaki tupe lasi. Ne a mea ka fai ne ia ki ei? Kāti ka fakamāumāu valevale ne ia—e pelā eiloa mo te tama fakamāumāu mea i te tala fakatusa a Iesu. (Luka 15:11-23) Kae ne a mea ka ‵tupu māfai ko palele ana tupe? E mautinoa eiloa me ka salamo a ia ona ko tena faivalevale! I te suā feitu, kafai ne fakaaogā ne ia te meaalofa tenā ke ati aka ei se fakavae ‵lei mō aso mai mua, kāti ne faulu ne ia te ukega o tupe konā ki te pagike. Fakamuli ifo, kafai ko maua ne ia a mea aogā mai i ana tupe kolā ne ‵teu, e mata, ka salamo a ia me ne seki fakamāumāu katoa a tupe konā mo ana fakafiafia i te taimi koi talavou ei a ia? Ikai!
5 Ke mafaufau ki tou tulaga talavou e pelā me se meaalofa mai te Atua. Ka fakaaogā pefea ne koe? E mafai o fakamāumāu ne koe tou malosi mo tou loto finafinau ki mea kolā e fiafia koe ki ei i taimi katoa e aunoa mo te mafaufau ki aso mai mua. Kafai e fai koe penā, ka “seai se aogā o te tulaga talavou.” E pefea te ‵lei atu ke fakaaogā faka‵lei a tou tulaga talavou ke ati aka ei se olaga ‵lei mō aso mai mua!
6. (a) Ne a pati fakatonutonu a Solomona e tuku mai ei se takitakiga ‵lei mō talavou? (e) Ne a mea e manako Ieova o fai mō talavou, kae e aogā pefea ki se talavou a te mea tenei?
6 Ne tuku mai ne Solomona se fakatakitakiga telā ka mafai o fesoasoani atu ki a koe ke fakaaogā faka‵lei tou tulaga talavou. Ne fai mai a ia: “Ke masaua ne koutou a te Atua telā ne faite ne ia koutou, i aso konei koi ‵tupu ake ei koutou.” (Failauga 12:1) Tenā eiloa te kī ki te mauaga o te manuia—fakalogo ki a Ieova kae fai tena loto. Ne fai atu a Ieova ki te kau Isalaelu a mea e manako ke fai ne ia mō latou: “Ko au tokotasi e iloa ne au aku fuafuaga mō koutou, ko fuafuaga kolā e aumai ei te manuia kae sē ko te puapuagā, ko fuafuaga e aumai ei te ‵lei telā e fakamoe‵moe koutou ki ei mō aso fakamuli.” (Ielemia 29:11) E manako foki a Ieova o tuku atu ki a koe se ‘fakamoemoega mō aso fakamuli.’ Kafai e masaua faeloa ne koe a ia i au faifaiga, ou mafaufauga mo au fakaikuga, ka taunu eiloa ou fakamoemoega mō aso mai mua.—Fakaasiga 7:16, 17; 21:3, 4.
“Fakapili‵pili Atu Koutou ki te Atua”
7, 8. E fakapilipili atu pefea se talavou ki te Atua?
7 Ne fakamalosi mai a Iakopo ke masaua ne tatou a Ieova, i ana pati: “Fakapili‵pili atu koutou ki te Atua, ko fakapilipili mai ei a ia ki a koutou.” (Iakopo 4:8) A Ieova ko te Māfuaga o mea, ko te Pule i te lagi mo te lalolagi kātoa, telā e ‵tau o tapuaki atu fua ki ei kae maua foki ne ia a tavaega. (Fakaasiga 4:11) Kafai e fakapili‵pili atu tatou ki a ia, ka fakapilipili mai foki a ia ki a tatou. E mata, e se fakamafanafana mai a te amanaia tonu tenā ki a tatou?—Mataio 22:37.
8 E fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova i auala e uke. E pelā mo pati a te apositolo ko Paulo: “Ke ‵mautakitaki koutou i te olaga ‵talo, ke tumau koutou i ei mo te loto fakafetai ki te Atua.” (Kolose 4:2) Ke ati aka foki se uiga fiafia ki te ‵talo. Ke se lotomalie fua koe ki te fai atu amene māfai ko oti ne fai ne tou tamana io me se taina Kelisiano i te fakapotopotoga a te ‵talo. E mata, kai fakaasi katoatoa atu ne koe ki a Ieova a mea i tou loto mo tou mafaufau, mea kolā e mataku koe ki ei, mo ou fakalavelave? E mata, ko oti foki ne fai atu ki a ia a mea kolā e mā koe ma sautala ki ei mo so se tino? A te faiga o ‵talo mo te loto kātoa e maua i ei te loto filemu. (Filipi 4:6, 7) E fesoasoani mai ei ke fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova kae ke lagona foki ne tatou tena fakapilipili mai.
9. E fakalogo pefea se talavou ki a Ieova?
9 E lavea foki ne tatou te isi auala e mafai ei o fakapili‵pili atu ki a Ieova i pati fakaosofia konei: “Fakalogo koe ki manatu fakatonutonu, kae loto fiafia o tauloto, kae ka maua ne koe te poto i se aso.” (Faataoto 19:20) Ao, kafai e fakalogo koe ki a Ieova, ko ati aka ne koe i ei se fakavae ‵lei mō aso mai mua. E fakaasi atu pefea ne koe tou fakalogo ki a Ieova? E mautinoa eiloa me kau atu faeloa koe ki fakatasiga a Kelisiano kae fakalogologo foki ki lauga i ei. E se gata i ei, e ‘fakalogo koe ki ou mātua’ mai te kau atu ki akoga faka-te-Tusi Tapu a te kāiga. (Efeso 6:1, 2; Epelu 10:24, 25) E fakamālō atu ki a koe mō te mea tenā. E se gata i ei, e mata, e ‘fakaavanoa’ ne koe a taimi ke fakatoka ki fakatasiga, ke faitau faeloa ki te Tusi Tapu mo te faiga o sukesukega? E mata, e taumafai koe o fakagalue aka a mea kolā ne faitau koe ki ei, ko te mea ke sasale koe i auala o “tino ‵poto”? (Efeso 5:15-17; Salamo 1:1-3) Kafai e fai koe penā, ko fakapilipili atu eiloa koe ki a Ieova.
10, 11. Ne a mea aogā e uke a maua ne talavou māfai e faka‵logo ki a Ieova?
10 I pati fakatomua o te tusi ko Faataoto, ne fakamatala mai ne te tino ne tusi ne ia, a te pogai ne tusi ei te tusi tenā i te Tusi Tapu. Ana muna, “ka fesoasoani atu ke iloa ne koutou te poto mo muna fesoasoani ‵lei, kae ke malamalama foki koutou i fakamunaga kolā e ‵loto a uiga. E mafai ne muna konei o akoako koutou ke ola koutou i se olaga atamai, kae ke iloa foki o amiotonu kae fai mea tonu. E mafai ne muna konei o akoako a tino va‵lea ke ‵poto pelā foki tamataene ke lasi te lotou mea e iloa.” (Faataoto 1:1-4) Tela la, kafai e faitau kae fakagalue ne koe a pati i te Faataoto—e pelā foki mo te Tusi Tapu kātoa—ka maua i ei ne koe te amiotonu mo te fai mea tonu, kae ka fiafia Ieova ke fakapilipili atu koe ki a ia. (Salamo 15:1-5) Ko te lasi o tou atamai i te faiga o fakaikuga ‵lei mo te lasi o te iloa mo te mafaufau ‵lei, ko te ‵lei foki tenā o au fakaikuga e fai.
11 E mata, se mea faigata ke lavea atu se talavou e poto i te faiga o ana fakaikuga? Ikai, me tokouke a talavou Kelisiano e fai eiloa penā. Ona ko te mea tenā, e āva a nisi tino ki a latou kae e se ‘manatu ma‵ma me koi tama‵liki latou.’ (1 Timoteo 4:12) E ‵tau eiloa o fakamata‵mata a olotou mātua i a latou, kae fai mai a Ieova me e fakafiafia ne latou tena loto. (Faataoto 27:11) E ui eiloa koi fo‵liki latou, e mafai o tali‵tonu latou me fakauiga eiloa a pati konei ki a latou: “Onoono faka‵lei ki te tino amio ‵lei, kilokilo faka‵lei foki ki te tino amiotonu; a te tino filemu e fanafanau.”—Salamo 37:37.
Fai a Filifiliga ‵Lei
12. Se a te filifiliga tāua e tasi e ‵tau o fai ne talavou, kae kaia e aogā ‵ki ei te filifiliga tenā i se taimi leva?
12 A te tulaga talavou se taimi e fai ei a filifiliga, kae ko mea e iku mai i nisi filifiliga konā, e pokotia ei latou i se taimi leva. E mafai o pokotia malosi koe i tausaga e uke fakamuli i nisi filifiliga kolā e fai nei ne koe. A filifiliga ‵lei e iku atu ki se olaga fiafia kae manuia. E mafai o fakamasei ne au filifiliga ma‵sei a tou olaga kātoa. Ke mafaufau ki te ‵tonu o te mea tenā i filifiliga e lua e ‵tau o fai ne koe. Te mea muamua: Ko oi ou taugasoa e filifili ne koe? Kaia e tāua ei te mea tenā? E fai mai a te Faataoto: “Kauga ki tino ‵poto kae ka poto foki koe. Kafai e kauga koe ki tino va‵lea kae ka sē aogā koe.” (Faataoto 13:20) Ko tena uiga me ka fai fakamuli tatou e pelā mo tino e fai taugasoa tatou ki ei—e va‵lea io me ‵poto. Se a te vaegā tulaga e manako koe ki ei?
13, 14. (a) Ne a mea e aofia i te faitaugasoa i tafa o te fesokotaki ‵tonu atu ki tino? (e) Se a te mea ‵se e ‵tau o ‵kalo keatea mai ei a talavou?
13 Kafai e mafaufau koe ki te fai taugasoa, kāti ko mafaufau loa koe ki te ‵kau fakatasi mo nisi tino. E tonu te mea tenā, kae e uke atu a nisi mea e aofia i ei. Kafai e onoono koe ki se polokalame i te televise, fakalogologo ki pese, faitau ki se tala i se tusi, fanatu ki te tamunei io me onoono ki mea valevale i te Internet, ko ‵kau fakatasi koutou mo nisi tino i ei. Kafai e fakamalosi aka ne mea konā a faifaiga fakasauā mo amioga finalalolagi io me ko te fakaaogāga o vailakau tapu mo te konā, io me ko nisi mea kolā e se fetaui mo fakatakitakiga i te Tusi Tapu, ko fai taugasoa eiloa koe mo “tino va‵lea,” kolā e fai olotou faifaiga e pelā eiloa me e seai se Atua ko Ieova.—Salamo 14:1.
14 Kāti ka manatu aka koe me ona ko tou kau atu faeloa ki fakatasiga kae galue malosi foki i te fakapotopotoga, e se mafai eiloa o pokotia koe i ata fakasauā io me ko pese e ‵gali olotou ‵fati kae e tai sē ‵lei a kupu i ei. Kāti e manatu aka koe me e seai se fakalavelave māfai e fatio fakavave atu fua ki se ata masei i te Internet. E fai mai te apositolo ko Paulo me i a koe e ‵se! Ana muna: “A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei.” (1 Kolinito 15:33) Se mea fakafanoanoa me e tokouke a Kelisiano malosi ‵lei ko oti ne fakama‵seigina olotou uiga ‵lei ne taugasoa ma‵sei. Ke loto toa koe o ‵kalo keatea mai vaegā taugasoa penā. Kafai e fai koe penā ko tautali atu koe i pati fakatonutonu a Paulo: “Ke sē amio fakatasi koutou mo te lalolagi nei, ka ke ‵fuli koutou i te fakafouga otou mafaufau, ko te mea ke fakatalitonu ne koutou me se a te loto o te Atua, te mea ‵lei, te mea e logomalie mo te gali.”—Loma 12:2.
15. Se a te lua o filifiliga telā e ‵tau o fai ne talavou, kae ne a nisi fakamalosiga sē ‵lei e maua sāle ne latou i ei?
15 Tenei la te suā filifiliga e ‵tau o fai ne koe. Ka oko mai te taimi e ‵tau ei o fai sau filifiliga e uiga ki te mea e manako koe o fai māfai ko oti au akoga. Kafai e nofo atu koe i se fenua telā e se uke a galuega i ei, kāti ka fakamalosi atu ke talia fakavave ne koe te ‵toe galuega ‵lei telā e avanoa. Kafai e nofo atu koe i se fenua maumea, kāti e uke a galuega i konā, kae e mafai o umiti malosi koe ki nisi galuega i ei. Ona ko te manakoga ke ‵lei tou olaga, e mafai o fakamalosi atu ou faiakoga io me ko ou mātua ke ‵sala ki se galuega telā e puipui ei koe i mea tau tupe, io me fai ei koe ke maumea. Kae kāti e mafai o faka‵lave malosi atu ki tau taviniga ki a Ieova a te galuega tenā.
16, 17. Ke fakamatala mai a auala e mafai ei o fesoasoani atu a tusi siki kese‵kese ke maua ei ne se talavou se kilokiloga paleni ki galuega ‵togi.
16 Ke masaua o ‵sala ki se fesoasoani mai te Tusi Tapu a koi tuai o fai sau filifiliga. E fakamalosi mai te Tusi Tapu ke ga‵lue tatou ke tausi ei ‵tou ola, e fakaasi mai i ei me io tatou te tiute ke ‵sala ki mea e ola ei tatou. (2 Tesalonia 3:10-12) Kae e isi foki a nisi mea e aofia i ei. E fakamalosi atu matou ke fai‵tau koutou ki tusi siki konei kae ke mafaufau faka‵lei ki te auala e mafai ei o fesoasoani atu ke paleni otou filifiliga e uiga ki galuega: Faataoto 30:8, 9; Failauga 7:11, 12; Mataio 6:33; 1 Kolinito 7:31; 1 Timoteo 6:9, 10. Kafai ko oti ne faitau ki fuaiupu konā, e mata, e lavea ne koutou te kilokiloga a Ieova e uiga ki ei?
17 E se ‵tau o tō fakatāua malosi ne tatou a galuega ‵togi ke mua atu i ‵tou taviniga ki a Ieova. Kafai ne oko au akoakoga ki te akoga lasaga lua, kae mafai o maua i ei se galuega ‵lei, e ‵lei foki tenā. Kafai e manakogina a nisi akoakoga mai tua o te akoga lasaga lua, e ‵tau o sautala fakatasi koutou mo ou mātua ki te mea tenā. Kae ke mo a eiloa e puli i a koe “a te mea e sili atu i te ‵lei”—ko mea faka-te-agaga. (Filipi 1:9, 10) Ke sē fai eiloa ne koe te mea ‵se ne fai ne Paluka, te failautusi a Ielemia. Ne galo i a ia te loto fakafetai ki tena tauliaga ke tavini atu ki te Atua kae ne ‘sala atu ki mea e ‵lei ei a ia.’ (Ielemia 45:5) Ne puli malie i a ia me seai se ‘mea ‵lei’ i te lalolagi nei e mafai o fakapilipili atu ei a ia ki a Ieova io me fesoasoani atu ke sao a ia i te fakaseaiga o Ielusalema. E mafai foki o tupu se mea penā ki a tatou i aso nei.
Ke Fakatāua a Mea Faka-te-Agaga
18, 19. (a) Se a te mea e pokotia malosi ei te tokoukega o ou tuakoi, kae e ‵tau o pefea ou lagonaga ki a latou? (e) Kaia e se fia‵kai ei a tino e tokouke ki mea faka-te-agaga?
18 E mata, ko oti ne lavea ne koe i televise a ata o tama‵liki sogea i fenua ma‵tiva? Kafai ko oti ne lavea ne koe, kāti ne alofa malosi eiloa koe ki a latou. E mata, e penā foki tou alofa ki tino kolā e ‵nofo i ou tafa? Kaia e ‵tau ei o fai penā? Me i te tokoukega o latou ka ‵mate foki i te fia‵kai. E logo‵mae latou i te oge telā ne ‵valo mai ne Amosa: “Ko pili mai te taimi ka aumai ei ne au te oge ki te fenua. A tino ka fia‵kai kae sē ko te fia‵kai ki falaoa; ka fiainu foki kae sē ko te fiainu ki vai. Ka fia‵kai kae fiainu latou ki te muna a te Aliki. Ko au ko te Aliki Sili ko faipati atu.”—Amosa 8:11.
19 E tonu, e se iloa ne te tokoukega o tino kolā e fia‵kai i te feitu faka-te-agaga “i a latou e ma‵tiva faka-te-Agaga.” (Mataio 5:3) E se iloa ne tino e tokouke te lotou fia‵kai i te feitu faka-te-agaga. E mafau‵fau a nisi tino me e ma‵kona ‵lei latou. Kae kafai e penā loa, e fai eiloa penā ona ko te ‵kai o latou ki ‘poto sē aogā o te lalolagi,’ kolā e aofia i ei te fia maumea, ko matematega faka-saienitisi, ko olotou faka‵tauga e uiga ki amioga mo nisi mea aka penā. E ma‵natu aka a nisi tino me i “poto” ‵fou e fai ei ke sē aogā a akoakoga i te Tusi Tapu. Kae “ko sē iloa ei a [te Atua] ne tino i olotou poto.” Ka sē fesoasoani atu eiloa a te poto o te lalolagi ke fakapilipili atu ei koe ki te Atua. A te poto “se mea valea fua i te Atua.”—1 Kolinito 1:20, 21; 3:19.
20. Kaia e se ‵lei ei ke fia fakaakoako atu ki tino kolā e se tapuaki ki a Ieova?
20 Kafai e onoono atu koe ki ata o tama‵liki sogea konā, e mata, e manako koe ke fai pelā mo latou? Ikai! Kae ko oti ne fakaasi mai ne nisi talavou i kāiga Kelisiano a te manakoga ke fai latou pelā mo tino kolā e fia‵kai i te feitu faka-te-agaga i olotou tafa. Kāti e ma‵natu aka a nisi talavou penā me i talavou i te lalolagi e maua ne latou se olaga saoloto kae fakafiafia. E puli i a latou me e se tapuaki atu a talavou konā ki a Ieova. (Efeso 4:17, 18) E puli foki i a latou a ikuga ma‵sei o te fiakai i te feitu faka-te-agaga. E aofia i ei ko te faitama foliki mo lagonaga ma‵sei o te finalalolagi, te ‵pusi, te konā mo te fakaaogāga ‵se o vailakau tapu. E fakamalosi aka ne te fiakai faka-te-agaga a te uiga ‵teke, te fakanoganoga e aunoa mo se fakamoemoega i te olaga.
21. E puipui pefea ne tatou a tatou eiloa mai te tautali atu ki faifaiga e fai ne tino kolā e se tapuaki atu ki a Ieova?
21 Tela la, kafai e ‵kau fakatasi koutou mo tino kolā e se tapuaki ki a Ieova i te akoga, ke mo a ma poi koe i olotou faifaiga. (2 Kolinito 4:18) Kāti ka fakatauemu atu a nisi tino ki mea faka-te-agaga. E se gata i ei, ka tuku lemū mai i tala fakasalalau a te ‵lei o amioga finalalolagi, te konā io me ko pati ma‵sei. Ke ‵teke atu ki fakamalosiga konā. Ke tumau i te ‵kau fakatasi mo tino kolā e ‘tausi foki ki te fakatuanaki mo te mafaufau ‵lei.’ Ke “ga‵lue malosi koutou i te galuega a te Aliki.” (1 Timoteo 1:19; 1 Kolinito 15:58) Ke fakalavelave faeloa i galuega e fai i te Kingdom Hall mo te galuega talai. I taimi koi akoga ei koe, galue e pelā me se paenia lagolago i nisi taimi. Ka fakamalosi aka ei tou tulaga faka-te-agaga i te auala tenei, kae ka paleni faeloa koe.—2 Timoteo 4:5.
22, 23. (a) Kaia e fai sāle ei ne talavou Kelisiano a filifiliga kolā e se maina ei a nisi tino? (e) Ne a mea e fakamalosi atu ki talavou ke fai ne latou?
22 Ona ko te kilokiloga ‵lei ki mea faka-te-agaga ka iku atu ei ki te faiga o au fakaikuga kolā e se malamalama i ei a nisi tama‵liki. E pelā mo te taina talavou Kelisiano e tokotasi telā e apo i te tātā lakau mo te usuusu pese kae poto foki i mataupu katoa i te akoga. I te otiga o ana akoga, ne fesoasoani atu a ia ki te pisinisi a tena tamana ko te ‵fuluga o famalama i fale ga‵lue ko te mea ke maua ne ia o galue i te galuega ne filifili ne ia ko te galue tumau e pelā me se tino talai, io me paenia. Ne seki malama‵lama eiloa ana faiakoga i te pogai ne fai ei ne ia te filifiliga tenei, kae kafai ko oti ne fakapilipili atu koe ki a Ieova, e tali‵tonu matou me malamalama eiloa koe i ei.
23 I te taimi e mafaufau ei koe ki te auala ka fakaaogā ei a tou tulaga taulia ko te talavou, ‘ke fakatupu ne koutou a koloa kolā ka fai mo otou fakavae ‵mautakitaki mō aso fakamuli. Tela la, ka mafai o maua ne koutou te ola telā ko te ola tonu.’ (1 Timoteo 6:19) Ke ‘masaua faeloa te Atua’ i taimi koi ‵tupu aka ei koutou—e pelā foki mo otou olaga kātoa. Tenā fua eiloa te auala e tasi ke maua ei se olaga manuia fakamuli, se olaga telā ka sē toe gata eiloa.
Se a Tau Fakaikuga?
• Ne a pati polopoloki i te Tusi Tapu e fesoasoani atu ei ki talavou i olotou fakatokaga mō aso mai mua?
• Ne a nisi auala e mafai ei ne talavou o “fakapili‵pili atu ki te Atua”?
• Ne a nisi fakaikuga e fai ne se talavou ka pokotia ei tena olaga i aso mai mua?
[Ata i te itulau e 25]
E mata, ka fakaaogā ne koe tou malosi fakatalavou ke ‵sala atu ki manakoga totino?
[Ata i te itulau e 27]
E tausi ne talavou Kelisiano ‵poto a te lotou kilokiloga faka-te-agaga ke ‵ma