E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko te Muamua Tupu
“A TINO e fia‵fia manafai e pule a tino amio‵tonu, kae e se fia‵fia manafai e pule a tino amio ma‵sei.” (Faataoto 29:2) E fakaasi manino mai i te tusi ko te Muamua Tupu a te ‵tonu o te tulaga tenei. E fakamatala mai i ei a te tala e uiga ki te olaga o Solomona. Mai lalo i tena pulega ne fai ei a Isalaelu mo fai te ‵toe fenua ola ‵lei kae filemu. E aofia foki i te tusi tenei a te tala e uiga ki te mavaega o te fenua mai tua o te mate o Solomona e pelā foki mo tupu e toko 14 mai ana tua, nisi i Isalaelu a ko nisi tupu ne pule mai i Iuta. E tokolua fua a tupu i a latou konei ne tumau i te fakamaoni ki a Ieova. E fakaasi mai foki i te tusi tenei a tala o galuega a pelofeta e tokoono, e aofia i ei a Elia.
Ne tusi a te tusi tenei ne te pelofeta ko Ielemia i Ielusalema mo Iuta, kae e aofia i ei a mea ne ‵tupu kāti i loto i se 129 tausaga—mai te 1040 T.L.M. ki te 911 T.L.M. I te tusiga o te tusi tenei, e mautinoa eiloa me ne fakaaogā ne Ielemia a fakamatalaga mai te tusi ko “Te Tala Tuku fakasolo o Solomona.” Ko ‵galo atu eiloa a tusi konā.—1 Tupu 11:41; 14:19; 15:7.
NE ATI AKA TE FILEMU MO TE MAUMEA NE SE TUPU POTO
E kamata te tusi ko te Muamua Tupu ki te tala e uiga ki taumafaiga a te tama a Tavita ko Atonia o ‵faomālō te pulega fakatupu mai tena tamana. Ne fakagata te aofaga tenā ona ko mea kolā ne fai fakavave ne te pelofeta ko Natano, kae ne fai i ei a te tama a Tavita ko Solomona mo fai te tupu. Ne fiafia a Ieova ki te fakamolemole a te tupu fou kae ne tuku atu ki a ia “te poto mo te malamalama” fakatasi mo te “maumea” mo te tulaga “fakaaloalogina.” (1 Tupu 3:12, 13) Ne seki ai se tino ne ‵pau tena poto mo Solomona, e sē fuafuagina foki tena maumea. Ne ola a tino Isalaelu i se vaitaimi filemu kae maumea.
Ne aofia i galuega fakatū‵tū a Solomona ko te faitega o te faletapu o Ieova mo nisi fale o te malo. Ne fakatalitonu atu a Ieova ki a Solomona: “Ka tausi eiloa ne au taku feagaiga ne fai ki tou tamana ko Tavita me i tupu o Isalaelu ka fakasolo mai faeloa mai tena gafa,” māfai e tumau te tupu i te fakalogo. (1 Tupu 9:4, 5) Ne fakailoa atu foki ne te Atua tonu ki a ia a ikuga fakama‵taku o te sē fakalogo ki a ia. E ui i ei, ne fakatokouke ne Solomona ana avaga mai fenua fakaa‵tea. Mai olotou fakamalosiga, ne ‵fuli atu ei tou tagata ki tapuakiga ‵se i te taimi ko toeaina ei a ia. Ne ‵valo mai ei a Ieova me ka vaelua tena malo. Ne mate a Solomona i te 997 T.L.M., kae ne gata atu ei tena pulega i tausaga e 40. Ne sui ei a ia ne tena tama ko Leopoamo.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:5—Kaia ne taumafai ei a Atonia o ‵faomālō te pulega fakatupu i te taimi koi ola ei a Tavita? E se fakaasi mai i te Tusi Tapu te pogai. Kae kāti e mafai o fai atu me ona ko te mea ko oti ne ‵mate ana taina ma‵tua ko Amanono mo Apisaloma, kae kāti e pelā foki mo Kiliapa, e se taumate ne mafaufau a Atonia me e ‵tau o maua ne ia te pulega ona ko ia ko te tamaliki matua eiloa koi ‵toe. (2 Samuelu 3:2-4; 13:28, 29; 18:14-17) Ona ko te ‵lago atu ki a ia a te takitaki kautau malosi ko Ioapo mo te faitaulaga takutakua ko Apiata, kāti ne talitonu a Atonia me ka manuia eiloa tena taumafaiga. E se fakaasi mai i te Tusi Tapu me ne iloa ne ia a te fuafuaga a Tavita ke fai a Solomona mo fai te tupu. Kae ne seki ‵kami ne Atonia a Solomona mo nisi tino kolā ne ‵lago atu ki a Tavita ki te ofoatuga o tena “taulaga.” (1 Tupu 1:9, 10) E fakaasi mai i te mea tenei me ne fai ne ia a Solomona mo fai tena fili.
1:49-53; 2:13-25—Kaia ne tamate ei ne Solomona a Atonia faitalia me ko te mea ko oti ne fakamagalo ne ia a ia? E tiga eiloa ne seki matea ne Patisepa, ne matea ne Solomona a te mea tonu telā ne manako ki ei a Atonia i tena fakamolemole ke tuku atu ne te tupu a Apiseka mo fai tena avaga. E tiga eiloa ne seki ‵moe aka eiloa a Tavita mo Apiseka, ne fai eiloa tou fafine mo fai tena avaga. E ‵tusa mo tuu i aso konā, ne ‵tau o fai te fafine tenā mo fai te avaga a te sui tonu o Tavita. Kāti ne mafaufau a Atonia me i te fai o Apiseka mo fai tena avaga, e mafai ei o toe taumafai a ia ke maua ne ia te pulega. Ne fakauiga ne Solomona a te fakamolemole a Atonia me se taumafaiga ke maua ne ia te pulega, ‵fuli ei ne ia tena ikuga muamua ke fakamagalo a Atonia.
6:37–8:2—Ne fakaulufale anafea te faletapu? Ne oti te faletapu i te valu o masina i te 1027 T.L.M., ko te 11 o tausaga o te pulega a Solomona. E foliga mai me ne fai a nisi fakatokatokaga i loto i se 11 masina. Telā la, ne ‵tau o fai te fakaulufalega i te fitu o masina i te tausaga ko te 1026 T.L.M. E fai mai te tala me e isi ne nisi galuega fakatu‵tu ne fai a koi tuai o taku mai a te fakaulufalega, ke fakatoatoa mai i ei a fakamatalaga e uiga ki galuega fakatu‵tu kolā ne fai i te taimi tenā.—2 Nofoaiga Tupu 5:1-3.
9:10-13—E mata, a fa‵kai e 20 i te laukele o Kalilaia kolā ne fakameaalofa ne Solomona ki te tupu o Tulo ko Hilamo ne fetaui mo te Tulafono a Mose?— Kāti ne mafai o fakauiga a te Tulafono telā e fakaasi mai i te Levitiko 25:23, 24 ki laukele kolā e ‵nofo tonu i ei a tino Isalaelu. E se taumate a fa‵kai kolā ne tuku ne Solomona ki a Hilamo ne ‵nofo fua i ei a tino kolā e se ne tino Isalaelu, e ui eiloa ne ‵to latou i loto i tuakoi o te Fenua o te Folafolaga. (Esoto 23:31) E mafai foki o fakaasi mai i te mea ne fai ne Solomona a tena fakatamala o fakalogo katoatoa ki te Tulafono, e pelā mo te ‘fakaukega o ana solofanua’ mo ana avaga. (Teutelonome 17:16, 17) Kae faitalia a mea kolā ne fai, ne seki lotomalie a Hilamo ki te meaalofa tenā. Kāti ne seki tausi faka‵lei ne tino fapau‵pau a fa‵kai konā, io me ne seki fiafia a ia ki koga ne ‵tu ei latou.
11:4—E mata, ko te valevalematua ne fai i ei a Solomona ke se fakamaoni i te taimi ko toeaina ei a ia? E foliga mai me e se penā loa. Ne kamata te pulega a Solomona a koi foliki fua a ia, kae tiga eiloa ne pule a ia i te 40 tausaga, ne seki oko tena olaga ki se tulaga matua ‵ki. E se gata i ei, ne seki tiaki katoatoa ne ia tena tapuakiga ki a Ieova. E pelā me ne taumafai tou tagata o fai se tapuakiga telā e palutaki i ei a lotu.
Akoakoga mō Tatou:
2:26, 27, 35. E taunu faeloa a mea katoa kolā e ‵valo mai ne Ieova. A te tapalega o Apiata, mai te gafa o Eli, ne fakataunu i ei “a muna a te Aliki [ko Ieova] i Sailo e uiga ki a Eli mo tena gafa.” A te suiga o Apiata ne Satoka mai te gafa o Fineaso ne fakataunu mai i ei a pati i te Numela 25:10-13.—Esoto 6:25; 1 Samuelu 2:31; 3:12; 1 Nofoaiga Tupu 24:3.
2:37, 41-46. E pefea te fakamataku o te mafaufau me e mafai o sao koe mai te fakasalaga i te soli ne koe te tulafono a te Atua! E se mafai o ‵sao a latou kolā e fakaiku aka mo te iloa tonu ke ‵kalo keatea mai ‘te auala mataliki telā e tau atu ki te ola’ mai mea kolā ka iku mai i ei.—Mataio 7:14.
3:9, 12-14. E tali mai a Ieova ki ‵talo a ana tavini fakamaoni mō te poto, te malamalama, mo fakatakitakiga i te faiga o tena galuega.—Iakopo 1:5.
8:22-53. E pefea te lasi o te loto fakafetai o Solomona ki a Ieova—se Atua telā e alofa atafai, e fakataunu ne ia ana folafolaga, kae fakalogologo foki ki ‵talo! E lasi te ‵tou loto fakafetai mō mea konei e pelā foki mo nisi vaega o uiga o te Atua mai te mafaufau ‵loto ki te ‵talo a Solomona i te fakaulufalega o te faletapu.
11:9-14, 23, 26. I te taimi ne seki fakalogo ei a Solomona kae ko toeaina ei a ia, ne faka‵tu aka ne Ieova a tino ‵teke. E fai mai te apositolo ko Petelu: “A te Atua e ‵teke ki tino fakamata‵mata, kae tuku atu te alofa tauanoa ki tino loto malalo.”—1 Petelu 5:5.
11:30-40. Ne taumafai te tupu ko Solomona ke tamate a Ielopoamo ona ko te valoaga a Aita e uiga ki ei. Ko oko eiloa i te ‵kese o te mea tenei mo lagonaga o te tupu i se 40 tausaga mai mua atu i ei, i te taimi ne seki fia taui atu ei ki a Atonia mo nisi tino lamalama! (1 Tupu 1:50-53) A te ‵fuliga tenei i tena kilokiloga ko te ikuga o tena ‵mao keatea mai i a Ieova.
SE MALO TELĀ NE MAVAELUA
Ne olo atu a Ielopoamo mo tino ki te tupu ko Leopoamo kae fakamolemole atu ke tai fakamāmā aka te amoga ‵mafa telā ne tuku atu ne tena tamana ko Solomona. I lō te taliaga o te lotou fakamolemole, ne sinā faka‵mafa atu fua ne Leopoamo te lotou amoga. Ne ‵teke atu a matakāiga e sefulu kae fai ne latou a Ielopoamo mo fai te lotou tupu. Ne mavaelua ei te malo. Ne pule atu a Leopoamo i te malo ki saute o matakāiga o Iuta mo Peniamina, kae ne pule a Ielopoamo i te malo o matakāiga e sefulu ki matu.
Ke faka‵tuka atu ke mo a ma olo atu a tino o tapuaki i Ielusalema, ne faka‵tu aka ne Ielopoamo a pulumakau aulo e lua—e tasi i Tanu a ko te suā mea i Peteli. E aofia i tupu kolā ne pule atu i Isalaelu mai tua o Ielopoamo ko Natapu, Paasa, Ela, Semeli, Tipini, Omeli, Aapo mo Asaia. Ne fai a Apilamo, Asa, Iosefatu mo Iolama mo tupu mai tua o Leopoamo i Iuta. A pelofeta kolā ne ga‵lue i taimi o tupu konei ne aofia i ei a Aila, Semaia, se tino o te Atua telā e se taku mai tena igoa, e pelā foki mo Ieu, Elia, mo Mikaia.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
18:21—Kaia ne nofo ‵mu ei a tino i te faiatuga a Elia ke tau‵tali atu ki a Ieova io me ko Paala? Kāti ne matea ne latou te lotou fakata‵mala o tapuaki katoatoa atu ki a Ieova e pelā mo tena manakoga kae ne seki ‵lei olotou lagonaga e uiga ki ei. Io me ne ‵lei fua olotou lagonaga e uiga ki te tapuaki atu ki a Paala kae fai atu fua i a latou e tapuaki eiloa ki a Ieova. Ko te taimi fua telā ne fakaasi mai ei ne Ieova tena malosi, ne ka‵laga atu ei latou: “Te Aliki [ko Ieova] ko te Atua; te Aliki fua tokotasi ko te Atua!”—1 Tupu 18:39.
20:34—I te tukuatuga ne Ieova te manumalo ki a Aapo i luga i te kau Sulia, kaia ne seki tamate ei ne Aapo a tena tupu ko Peniata? I lō te tamatega o Peniata, ne fai ne Aapo se feagaiga mo ia e uiga ki auala i te laumua o Sulia, ko Tamaseko, kolā e ‵tau o tuku atu ki a Aapo, mō te faka‵tuakaga o maketi. Mai mua atu i ei, ne puke foki ne te tamana o Peniata a nisi auala i Samalia mō te faiga o pisinisi. Tenā te pogai ne fakasaoloto ei a Peniata ne Aapo ko te mea ke faka‵tu ana pisinisi i Tamaseko.
Akoakoga mō Tatou:
12:13, 14. Kafai ko fai ne tatou ne fakaikuga tāua i te olaga, e ‵tau o ‵sala atu tatou ki fautuaga mai i tino ma‵tua kolā e lasi te lotou iloa i te Tusi Tapu kae e fakatāua foki ne latou a akoakoga fakavae a te Atua.
13:11-24. Kafai e fakalotolotolua koe e uiga ki se fautuaga io me se manatu fesoasoani mai se tino, ke oko foki eiloa ki taina tali‵tonu, e ‵tau o fua aka te mea tenā ki fakatakitakiga ‵lei katoatoa i te Muna a te Atua.—1 Ioane 4:1.
14:13. E iloilo fakamāea ne Ieova a tatou ko te mea ke mafai o maua ne ia se mea ‵lei i a tatou. Faitalia te foliki o te mea ‵lei tenā, e mafai o fai ne ia ke ola aka te mea tenā i te fai ne tatou o te ‵toe mea e mafai o fai i te tavini atu ki a ia.
15:10-13. E ‵tau o loto ‵toa tatou o ‵teke atu ki lotu ‵se kae ‵lago atu ki te tapuakiga tonu.
17:10-16. Ne matea ne te fafine ko mate tena avaga i Salefata i a Elia se pelofeta kae ne talimālō ne ia ona ko tena tofi fakapelofeta, kae ne fakamanuia ne Ieova ana galuega ne fai i tena fakatuanaki. E matea foki ne Ieova a ‵tou galuega e fai i te fakatuanaki i aso nei, kae e taui atu ki a latou kolā e ‵lago atu ki te galuega o te Malo i auala kese‵kese.—Mataio 6:33; 10:41, 42; Epelu 6:10.
19:1-8. Kafai ko fe‵paki tatou mo ‵tekemaiga matagā, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me e ‵lago mai a Ieova ki tatou.— 2 Kolinito 4:7-9.
19:10, 14, 18. E se mafai o ‵nofo fua a tino tapuaki ‵tonu i a latou eiloa. E ‵nofo fakatasi latou mo Ieova e pelā foki mo te kautaina i te lalolagi kātoa.
19:11-13. A Ieova e se ko te Atua o te natula.
20:11. I te taimi ne fakamatamata ei a Peniata e uiga ki te fakamaseiga o Samalia, ne tali atu te tupu o Isalaelu: “Fai ki te tupu ko Peniata i te tinā sotia tonu e fakamatamata fua manafai ko oti te taua, kae e se mai mua.” Kafai ko fai ne tatou se galuega fou, ke mo a ma fakamata‵mata tatou i ei.—Faataoto 27:1; Iakopo 4:13-16.
E Tāua ‵Ki ki a Tatou
I te ‵toe fakaasiatuga o te Tulafono telā ne tuku atu ki a ia i te Mauga o Sinai, ne fai atu a Mose ki te kau Isalaelu: “Ko tuku atu nei ne au i te aso nei ke filifili koutou i mea konei e lua, te fakamanuiaga me ko te fakamalaiaga. Ka maua ne koutou te fakamanuiaga, manafai e tausi faka‵lei koutou ki fakatonuga a te Aliki te otou Atua konei ne avatu ne au i te aso nei. Ka maua ne koutou te fakamalaiaga manafai e se tausi ne koutou a fakatonuga konei, kae fulitua koutou ki te Aliki o tapuaki atu ki nisi atua fakaatea.”—Teutelonome 11:26-28.
Ko oko eiloa i te manino ‵lei o te munatonu tāua tenei i te tusi ko te Muamua Tupu! E pelā mo te mea ko oti ne matea ne tatou, e maua ne tatou i te tusi tenei a nisi akoakoga tāua. E tonu, e ola kae malosi ‵ki eiloa te fekau i ei.—Epelu 4:12.
[Ata i te itulau e 19]
Te faletapu mo nisi fale kolā ne faka‵tu ne Solomona
[Ata i te itulau e 20]
I te fakaasiatuga ne Ieova tena malosi, ne paka‵laga mai ei a tino: ‘A Ieova ko te Atua tonu!’