Ke Fakaasi Atu te Loto Fakafetai ki a Iesu, te Tavita Sili mo te Solomona Sili
“Kiloke, . . . e isi se tino i konei e sili atu i a Solomona!”—MATAIO 12:42.
1, 2.Kaia e ofo ei a tino me ne fakatonu atu ki a Samuelu ke fakaeke ne ia a Tavita mo fai te tupu?
E SEKI foliga mai a ia e pelā me se tupu. Ne kilo atu fua a Samuelu ki tou tagata e pelā me se tamaliki e tausi ne ia a mamoe. E se gata i ei, e se tāua malosi foki te fa‵kai ne vau ei tou tagata, telā ko Peteleema. Ne fakamatala mai me “se fa‵kai e tasi mai fa‵kai foliki eiloa o Iuta.” (Mika 5:2) Kae ko te tamataene telā ne foliga mai me e se tāua mai se tamā fa‵kai ko pili o fakaeke ne te pelofeta ko Samuelu mo fai te tupu o Isalaelu.
2 A Tavita e se ko te tama muamua ne tuku atu ne Iese ke faū ne Samuelu; e se ko ia foki te tamaliki i te tokolua io me ko te tokotolu. A Tavita, te toekimuli o tama ta‵gata a Iese e tokovalu, ne seki nofo i te fale i te taimi ne āsi atu ei a Samuelu ki te kāiga o Iese ke fakaeke ne ia se tama e tokotasi a te tagata fakamaoni tenā ke sui ne ia te tupu o te fenua. Kae ko oti eiloa ne filifili ne Ieova a Tavita, kae tenā eiloa te mea tāua.—1 Samuelu 16:1-10.
3.(a) Se a te mea tāua i te kilokiloga a Ieova māfai ko iloilo ne ia se tino? (e) I te otiga ne fakaeke a Tavita, se a te mea ne tupu ki a ia?
3 Ne lavea ne Ieova a te mea telā e seki mafai o lavea ne Samuelu. Ne iloa ne te Atua te tulaga o te loto o Tavita, kae ne fiafia tou tagata ki ei. E se kilo atu fua te Atua ki foliga i tua o se tino; kae ko mea foki kolā i tena loto. (Faitau te 1 Samuelu 16:7.) Tela la, i te taimi ne iloa ei ne Samuelu me ne seki filifili ne Ieova se tamaliki e tokotasi mai i tama ma‵tua e tokofitu a Iese, ne fakamolemole atu ei a ia ke aumai te tama toekimuli mai te malae e kai‵kai i ei a mamoe. E fai mai te tala: “Tenā ne uga ei te fekau a Iese ki [a Tavita] ke vau. A ia tenā, se tamataene malosi kae taulekaleka. Muna a te Aliki ki a Samuelu. ‘Ko ia tena, fauu atu a ia!’ Ne puke aka ne Samuelu te sinu olive, fauu eiloa ne ia a Tavita i mua o ona taina. I konā foki eiloa, ko Tavita eiloa ko ulufia ne te agaga o te Aliki, kae ne nofo eiloa i a Tavita mai te aso tena o fano ki mua.”—1 Samuelu 16:12, 13.
Ne Fakaata Mai ne Tavita a Keliso
4, 5. (a) Taku mai a nisi mea e ‵pau ei a Tavita mo Iesu. (e) Kaia e mafai ei o taku a Iesu ki te Tavita Sili?
4 E pelā mo Tavita, ne fanau foki a Iesu i Peteleema i se 1,100 tausaga mai tua ifo i ei. Ne seki foliga atu a Iesu ki tino e tokouke e pelā me se tupu. Ko tena uiga, e se ko ia te vaegā tupu telā ne fakamoemoe ki ei a tino Isalaelu e tokouke. Kae ne filifili a ia ne Ieova, e pelā eiloa mo Tavita. Ne alofa a Ieova ki a ia e pelā eiloa mo Tavita.a (Luka 3:22) Ne ‘nofo foki te agaga o Ieova’ i a Iesu.
5 E uke atu a mea e ‵pau ei a lāua konei. E pelā mo Tavita ne tiakina a ia ne tena tino fakatonutonu ko Aitofele, kae ne tiakina foki a Iesu ne tena apositolo ko Iuta te Isikaliota. (Salamo 41:9; Ioane 13:18) Ne maua ne Tavita mo Iesu te loto finafinau ki te koga tapuaki o Ieova. (Salamo 27:4; 69:9; Ioane 2:17) A Iesu foki ko te sui o Tavita. A koi tuai o fanau mai a Iesu, ne fai atu se agelu ki tena mātua: “A ia ka fai ne te Aliki te Atua mo tupu, e pelā eiloa mo tona tupuna ko Tavita.” (Luka 1:32; Mataio 1:1) Kae ona ko te mea ka fakataunu a folafolaga faka-Mesia katoa e auala i a Iesu, e sili fakafia atu a ia i a Tavita. A ia ko te Tavita Sili, ko te Tupu faka-Mesia telā ko leva ne fakatali‵tali a tino ki ei.—Ioane 7:42.
Tautali i te Tausi Mamoe Telā ko te Tupu
6. I auala fea ne fai ei a Tavita mo fai se tausi mamoe ‵lei?
6 A Iesu se tausi mamoe foki. E iloa pefea se tausi mamoe ‵lei? A ia se tino fakamaoni kae loto toa telā e tausi, fagai kae puipui ne ia tena lafu mamoe. (Salamo 23:2-4) A Tavita se tausi mamoe i te taimi koi talavou ei, kae ne tausi faka‵lei eiloa ne ia a mamoe a tena tamana. Ne loto toa a ia kae ne tu foki tena ola i se tulaga fakamataku ke puipui a mamoe mai te leona mo te ulosa.—1 Samuelu 17:34, 35.
7. (a)Se a te mea ne fai ei ke toka a Tavita mō ana tiute e pelā me se tupu? (e) Ne fai pefea a Iesu mo fai se Tausi Mamoe ‵Lei?
7 A te fia o tausaga ne fakamaumau ne Tavita i te tausiga o mamoe i malae mo mauga ne fai ei ke toka a ia mō tiute tāua e uke i te tausiga o te fenua o Isalaelu.b (Salamo 78:70, 71) Ne fai foki a Iesu mo fai se fakaakoakoga o se tausi mamoe ‵lei. Ne maua ne ia te malosi mo te takitakiga a Ieova i te taimi e tausi atu ei ki tena “lafu foliki” mo ana ‘nisi mamoe.’ (Luka 12:32; Ioane 10:16) Tela la, ne fai eiloa a Iesu e pelā me se Tausi Mamoe ‵Lei. E iloa ‵lei ne ia tena lafu kae tofu ana mamoe takitasi mo te igoa. Ona ko te lasi o tena alofa ki ana mamoe, ne fiafia a ia o tuku atu tena ola mō latou. (Ioane 10:3, 11, 14, 15) E pelā me se Tausi Mamoe ‵Lei, ne fakataunu ne Iesu se mea telā ne seki mafai lele ne Tavita o fai. Ne ‵tala mai ne tena taulaga togiola a te auala ke fakasaoloto ei a tino katoa mai te mate. E seai se mea ka taofi ei a ia mai te tausiga o tena “lafu foliki” ke oko ki te mauaga o te ola telā e se mafai o tamate i te lagi, mo te takitakiga o ana ‘nisi mamoe’ ke maua ne latou te ola se-gata-mai i te lalolagi fou telā e seai ne tino fe‵kai e pelā me ne kuli vao i ei.—Faitau te Ioane 10:27-29.
Tautali i te Tupu Manumalo
8.Ne mafai pefea o fai a Tavita e pelā me se tupu manumalo?
8 E pelā me se tupu, ne fai foki a Tavita mo fai se sotia loto toa telā ne puipui ne ia te fenua o tino o te Atua, kae “ko te Aliki ne fai ne ia Tavita ke manumalo i so se koga.” Mai lalo i te takitakiga a Tavita, ne gasolo aka o lasi te fenua tenā mai te vaitafe o Aikupito ki te vaitafe o Eufilate. (2 Samuelu 8:1-14) Ona ko te malosi o Ieova, ne fai ei a ia mo fai te ‵toe pule malosi. E fai mai te Tusi Tapu: “Ne salalau te igoa o Tavita i koga katoa, ka ko te Aliki ne fai ne ia a malo katoa ke ma‵taku ki a ia.”—1 Nofoaiga Tupu 14:17.
9.Fakamatala mai te auala ne manumalo ei a Iesu e pelā me ko te Tupu Filifilia.
9 E pelā mo te tupu ko Tavita, ne seki mataku a Iesu ki se mea. E pelā me ko te Tupu Filifilia, ne fakaasi atu ne ia me e isi sena pule ki luga i temoni, mai te faka‵saoga o tino kolā e ulufia ne temoni. (Maleko 5:2, 6-13; Luka 4:36) Ke oko foki eiloa ki tena toe fili sili, ko Satani te Tiapolo, e seai sena malosi ki luga i a ia. Mai te fesoasoani o Ieova, ne fakatakavale ne Iesu te lalolagi, telā e nofo mai lalo i te pulega a Satani.—Ioane 14:30; 16:33; 1 Ioane 5:19.
10, 11. Se a te tulaga o Iesu e pelā me ko te Tupu mo te Toa i te lagi?
10 I se 60 tausaga mai tua ifo o te mate o Iesu mo tena toetuga ki te lagi, ne maua ne te apositolo ko Ioane se fakaasiga e uiga ki a Iesu i Tena tulaga e pelā me ko te Tupu mo te Toa i te lagi. Ne tusi mai a Ioane: “Kilo atu au matea ei ne au te solofanua ‵kena. E isi se kausana mo te matasana a te tino telā e sopo i luga, ne tuku atu foki ki a ia a te foualiki. Ne fanatu a ia o tau e pelā mo se tino e manumalo sāle i taua.” (Fakaasiga 6:2) A te tino i luga i te solofanua ‵kena ko Iesu. ‘Ne tuku atu ki a ia a te foualiki’ i te 1914 i te taimi ne fakasopo ei a ia mo fai te Tupu i te Malo o te lagi. Mai tua ifo i ei, ne “fanatu a ia o tau e pelā mo se tino e manumalo sāle i taua.” E tonu, e pelā mo Tavita, ne fai eiloa a Iesu e pelā me se tupu manumalo. Mai tua malie o tena fakasopoga mo fai te Tupu i te Malo o te Atua, ne fakatakavale ne ia a Satani i te taua kae ‵pei ifo fakatasi mo ana temoni ki te lalolagi. (Fakaasiga 12:7-9) Ka tumau eiloa tena tele atu mo te manumalo ke oko ki te taimi e fakatakavale katoatoa ei ne ia te lalolagi masei a Satani.—Faitau te Fakaasiga 19:11, 19-21.
11 Kae e pelā mo Tavita, a Iesu se tupu alofa, kae ka puipui ne ia te “vaitino tokouke” i Amaketo. (Fakaasiga 7:9, 14) E se gata i ei, mai lalo i te takitakiga a Iesu mo ana sui, ko te toko 144,000 kolā ko oti ne faka‵tu aka, ka toe faka‵tu aka ei a “tino ‵lei mo tino se ‵lei . . . mai te mate.” (Galuega 24:15) Ka maua ne tino kolā ka toe‵tu aka ki te lalolagi a te fakamoemoega ke ola ki se-gata-mai. Ma‵faga o fakamoemoega gali ko maua ne latou mō aso mai mua! Ke na kausaki atu eiloa tatou katoa o fai te “mea ‵lei,” ko te mea ke ola tatou i te taimi telā ka ‵fonu ei te lalolagi i tino amio‵tonu, ko tino fia‵fia kolā ka ola mai lalo i te pulega a te Tavita Sili.—Salamo 37:27-29.
Te Tali Atu ki te ‵Talo a Solomona ke Maua te Poto
12. Se a te mea ne ‵talo atu ki ei a Solomona?
12 Ne fakaata mai foki ne te tama a Tavita ko Solomona a Iesu.c I te taimi ne fai ei a Solomona mo fai te tupu, ne fakasae atu a Ieova ki a ia i se moemiti kae fai atu me ka tuku atu ne Ia so se mea e fakamolemole atu a ia ki ei. Ne mafai o fakamolemole atu a Solomona ke maua ne ia a koloa, te malosi pule io me se olaga loa. I lō te fai penā, ne fakamolemole atu eiloa a ia ki a Ieova penei: “Tuku mai ki a au a te poto mo te atamai ke mafai ne au o takitaki latou. E mafai pefea ne au o takitaki a tino tokouke konei o tou fenua?” (2 Nofoaiga Tupu 1:7-10) Ne tali atu eiloa a Ieova ki te ‵talo a Solomona.—Faitau te 2 Nofoaiga Tupu 1:11, 12.
13. Kaia e seai ei se tino ne ‵pau tena poto mo Solomona, kae ne māfua mai i fea tena poto?
13 I te taimi ne fakamaoni ei a Solomona ki a Ieova, e seai se tino i taimi konā ne ‵pau mo ia i te poto. Ne ‵fatu ne Solomona e “tolu afe fuaiupu faka mua‵gana.” (1 Tupu 4:30, 32, 34) Ne tusi ki lalo te ukega o mea konei kae koi fakatāua eiloa ne tino kolā e salasala ki te poto. Ne faimalaga eiloa te tupu fafine o Seepa i se 1,500 maila o tofotofo aka te poto o Solomona ki ana “fesili faiga‵ta.” Ne ofo masei tou fafine i pati a Solomona mo te manuia o tena malo. (1 Tupu 10:1-9) E taku mai i te Tusi Tapu a te Tino ne māfua mai i ei a te poto o Solomona: “Ka ko tino katoa i te lalolagi e fia olo sāle o fakalogo‵logo ki te poto o Solomona telā ne aumai ne te Atua.”—1 Tupu 10:24.
Tautali i te Tupu Poto
14. I auala fea ne fai ei a Iesu e pelā me ko te “tino . . . e sili atu i a Solomona”?
14 E tokotasi fua te tino ne sili atu tena poto i a Solomona. A te tino tenā ko Iesu Keliso, telā ne fai mai i a ia ko te “tino . . . e sili atu i a Solomona!” (Mataio 12:42) Ne fai atu ne Iesu a “muna o te ola se gata mai.” (Ioane 6:68) E pelā me se fakaakoakoga, ne fakalauefa mai i te Lauga i luga i te mauga a fakatakitakiga fakavae i nisi faataoto a Solomona. Ne fakamatala mai ne Solomona a nisi mea kolā e avatu ei te fiafia ki se tino e tapuaki ki a Ieova. (Faataoto 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Ne faka‵mafa mai ne Iesu me e maua a te fiafia tonu mai mea kolā e aofia i te tapuakiga ki a Ieova mo te fakataunuga o folafolaga a te Atua. Ne fai mai a ia: “E fia‵fia a latou kolā e iloa ne latou olotou manakoga faka te agaga me i o latou te Malo o te lagi.” (Mataio 5:3, NW) A tino kolā e fakagalue ne latou a fakatakitakiga fakavae mai akoakoga a Iesu e ‵pili atu ki a Ieova, telā ko “te pogai o te ola.” (Salamo 36:9; Faataoto 22:11; Mataio 5:8) E katoatoa i a Keliso “te poto o te Atua.” (1 Kolinito 1:24, 30) E pelā me ko te Tupu Faka-Mesia, ne maua ne Iesu Keliso a ‘te agaga o te poto.’—Isaia 11:2.
15. E aoga pefea ki a tatou a te poto o te Atua?
15 E pelā me ne soko o te Solomona Sili, e mafai pefea o maua ne tatou a mea aoga mai te poto o te Atua? Ona ko te poto o te Atua e fakaasi mai i tena Muna, e ‵tau o ‵sala malosi tatou ki ei mai te sukesuke faka‵lei ki te Tusi Tapu, maise eiloa ko pati a Iesu, mo te mafaufau ‵loto ki mea kolā e fai‵tau ne tatou. (Faataoto 2:1-5) E se gata i ei, e ‵tau o se ‵fiu tatou i te fakamolemole atu ke maua te poto o te Atua. E fakamaoni mai a te Muna a te Atua me ka tali mai eiloa a ‵tou ‵talo mō se fesoasoani kolā e fai atu mo te loto fakamaoni. (Iakopo 1:5) Mai te fesoasoani o te agaga tapu, ka maua eiloa ne tatou a koloa tāua i loto i te Muna a te Atua kolā ka fesoasoani mai ke fakafesagai atu tatou ki fakalavelave kae ke ‵poto foki i te faiga o ‵tou fakaikuga. (Luka 11:13) Ne taku foki a Solomona e pelā me ko “te Failauga” telā “ne akoako [faeloa] ne ia a tino.” (Failauga 12:9, 10) E pelā me ko te Ulu o te fakapotopotoga Kelisiano ne fai foki a Iesu e pelā me se failauga. (Ioane 10:16; Kolose 1:18) Tela la, se mea ‵lei ke ‵kau atu tatou ki fakatasiga a te fakapotopotoga, te koga telā ‘e akoako faeloa’ i ei tatou.
16. Ne a mea e tai ‵pau ei a Solomona mo Iesu?
16 E uke a galuega ne fai ne Solomona. Ne takitaki ne ia te polokalame o galuega fakatu‵tu i te fenua kātoa, te faka‵tuga o palesi, te faitega o auala, koga e tausi i ei a vai, fale ‵teu mea‵kai mo fa‵kai e tuku ei ana solofanua mo kaliota. (1 Tupu 9:17-19) Ne maua ne te fenua kātoa a mea aoga mai i ana galuega fakatu‵tu. A Iesu foki se tino poto i galuega fakatu‵tu. Ne fakatu ne ia tena fakapotopotoga i luga i te “papa.” (Mataio 16:18) Ka takitaki foki ne ia a galuega fakatu‵tu kolā ka fai i te lalolagi fou.—Isaia 65:21, 22.
Tautali i te Tupu o te Filemu
17. (a) Se a te mea ne tu ‵kese ei te pulega a Solomona? (e) Se a te mea ne seki mafai ne Solomona o fakataunu?
17 Ne mafua mai te igoa ko Solomona mai te uiga fakavae o te pati “filemu.” Ne pule te tupu ko Solomona mai Ielusalema, telā e fakauiga ki “Te Filemu Telā e Katoatoa.” A tena pulega i tausaga e 40 ne lauiloa i te lasi o te filemu i te fenua ko Isalaelu. E fai mai te Tusi Tapu e uiga ki tausaga konā: “A tino Iuta mo Isalaelu ne nofo faeloa mo te saogalemu i aso ne ola ei a Solomona. E tofu eiloa kāiga takitasi mo olotou togā vine mo togā mati.” (1 Tupu 4:25) Kae tiga te feitu tenā, ne seki mafai ne te poto o Solomona o fakasaoloto ana tino mai te ‵nofo pologa ki masaki, te agasala mo te mate. Kae ka fakasaoloto eiloa ne te Solomona Sili ana tino mai mea katoa konā.—Faitau te Loma 8:19-21.
18. Ne a fakamanuiaga e maua nei ne tatou i loto i te fakapotopotoga Kelisiano?
18 E maua foki ne tatou te tulaga filemu i aso nei i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. E tonu, e ‵nofo atu eiloa tatou i te palataiso tonu faka-te-agaga. E maua ne tatou se va filemu mo te Atua e pelā foki mo ‵tou tuakoi. Ke onoono ki mea ne ‵valo mai ne Isaia e uiga ki te tulaga telā ko maua ne tatou i aso nei: “Ka tuki ne latou olotou pelu ke fai mo mea fakamalū laukele ka ko olotou tao ke fai mo naifi ‵vele vao. Ka se toe taua eiloa a malo, se toe fakatoka eiloa mō se taua.” (Isaia 2:3, 4) Mai te ola e ‵tusa mo te agaga o te Atua, e fai ei te ‵tou tusaga i te faiga o te palataiso faka-te-agaga ke gali.
19, 20. Ne a pogai e ‵tau ei o fia‵fia tatou?
19 Kae ka ‵lei atu te olaga i aso mai mua nei. Kafai ko maua ne tino faka‵logo a te filemu mai lalo i te pulega a Iesu, ka fakasaoloto malielie ei latou “mai te pologa mo te iku vale” ke oko ki te tulaga ko ‵lei katoatoa ei latou. (Loma 8:21) Kafai ko ‵sao atu latou i te ‵toe tofotofoga i te fakaotiga o te Pulega i te Afe Tausaga, “ko latou kolā e loto malalo, ka fai mo latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.” (Salamo 37:11; Fakaasiga 20:7-10) E tonu, ka sili atu fakafia a te pulega a Keliso Iesu i te pulega a Solomona i auala kolā e seki mafau‵fau tatou ki ei!
20 E pelā mo te fia‵fia o tino Isalaelu mai lalo i te takitakiga a Mose, Tavita mo Solomona, ka sili atu te fiafia e maua ne tatou mai lalo i te pulega a Keliso. (1 Tupu 8:66) E avatu eiloa ne tatou te fakafetai ki a Ieova mō te tukumaiga o tena Tama fuatasi—te Mose, te Tavita mo te Solomona Sili!
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ne fai foki a Tavita e pelā me se mamoe telā ne talitonu ki tena tausi mamoe. Ne kilo atu a ia ki a Ieova, te Tausi Mamoe Sili, ke maua ei ne ia te puipuiga mo se takitakiga. Ne faipati mai a ia mo te loto talitonu, “[Ieova] ko toku tausi mamoe; e seai se mea e mativa ei au.” (Salamo 23:1) Ne iloa ne Ioane te Papatiso me i a Iesu ko “te Tamā Mamoe a te Atua.”—Ioane 1:29.
b Kāti e fakauiga loa te igoa ko Tavita ki te “Fagasele.” I te taimi ne papatiso ei a Iesu e pelā foki mo te ‵fuliga o ona foliga, ne faipati ifo a Ieova mai te lagi kae fai mai penei ko “taku Tama fagasele.”—Mataio 3:17; 17:5.
c Se mea gali ke iloa atu me i te suā igoa o Solomona ko Ietitaia, e fakauiga ki te “Fagasele a Ioa.”—2 Samuelu 12:24, 25.
E Mafai ne Koe o Fakamatala Mai?
• I se auala fea e sili atu ei a Iesu i a Tavita?
• I se auala fea e sili atu ei a Iesu i a Solomona?
• Kaia e fakatāua ei ne koe a te Tavita Sili, telā ko te Solomona Sili foki?
[Ata i te itulau e 31]
Ne fakaata mai i te poto o Solomona mai te Atua a te poto o te Solomona Sili
[Ata i te itulau e 32]
E sili fakafia atu a te pulega a Iesu i auala kese‵kese i lō te pulega a Solomona mo Tavita!