FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w06 1/1 itu. 17-20
  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esela

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esela
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2006
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • KO TOE FAITE TE FALETAPU
  • (Esela 1:1–​6:​22)
  • KO FANATU ESELA KI IELUSALEMA
  • (Esela 7:1–​10:44)
  • E Masaua Eiloa ne Ieova Ana Folafolaga
  • E Mafai o Tumau Tou Loto Talitonu i Taimi Faiga‵ta
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2023
  • E Mata, e Magoi Tau Akoako Atu?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2002
  • E Manako a Ieova ki Tavini Loto Fia‵fia
    Tusi mō Fakatasiga mo te Galuega Talai​—Tusi mō Fakatasiga, Ianuali 2016
  • Manatu i te Esela
    Te Tusi Tapu i te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou
Nisi Mea
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2006
w06 1/1 itu. 17-20

E Ola te Muna a Ieova

Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esela

E FAKA‵SOKO atu te tusi ko Esela mai te koga ne gata i ei te Lua Nofoaiga Tupu. A te tino ne tusi ne ia, ko Esela te faitaulaga, ne kamata tena tala mai te taimi ne avatu ei te fakatonuga a te Tupu ko Kulesa o Pelesia telā ne talia ne ia te ‵toega o tino Iutaia kolā ne ‵nofo fakapagota i Papelonia, ke toe ‵foki atu ki te lotou fenua. Ne fakaoti te tusi ki te tala e uiga ki te faiga ne Esela o mea kolā e ‵tau o fai ke faka‵ma ei a tino kolā ne lai‵lai i tino o te fenua. Mai mea katoa i ei, e aofia i te tusi a mea kolā ne ‵tupu i se vaitaimi o tausaga e 70​​—⁠mai te 537 ki te 467 T.L.M.

I te tusiga o te tusi, ne maua eiloa ne Esela se fakamoemoega manino: ke fakaasi atu te auala ne fakataunu ei ne Ieova Tena folafolaga ke fakasaoloto Ana tino mai te ‵nofo fakapagota i Papelonia kae ke toe fakatu aka foki te tapuakiga tonu i Ielusalema. Telā la, ne fakasino atu fua a Esela ki mea ne ‵tupu kolā e fetaui ‵lei mo te fuafuaga tenei. A te tusi o Esela se tala e uiga ki te auala ne faite ei te faletapu mo te auala ne toe fakatu aka ei te tapuakiga ki a Ieova faitalia a ‵tekemaiga mo te sē ‵lei katoatoa o tino o te Atua. E fia‵fia malosi tatou ki te tala ona ko te mea ko ‵nofo atu foki tatou i se vaitaimi o te ‵toe fakafouga. E tokouke a tino ko ua‵lolo atu ki ‘te mauga o Ieova,’ kae ko pili o ‵fonu te lalolagi kātoa “i te poto o te ‵mana o [Ieova].”​​—⁠Isaia 2:​2, 3; Sapakuka 2:​14.

KO TOE FAITE TE FALETAPU

(Esela 1:1–​6:​22)

I te ‵saga atu ki te fakatonuga a Kulesa e uiga ki te lotou fakasaolotoga, kāti e nofo pelā ki te 50,000 o tino Iutaia ne toe ‵foki atu ki Ielusalema mai lalo i te takitakiga a te Kovana ko Selupapelu, io me ko Sesepasa. Ne fakatu fakavave aka ne tino kolā ne ‵foki atu a te fatafaitaulaga i te koga ne tu i ei kae ne kamata o ofo atu a taulaga ki a Ieova.

I te tausaga mai tua ifo i ei, ne fakatakato ne te kau Isalaelu a te fakavae o te fale o Ieova. Ne fakalavelave atu a fili ki te faiga o te galuega kae ne iku manuia olotou taumafaiga ke fai ne se tupu te fakatonuga ke fakagata te galuega. Ne fakamalosi aka ne pelofeta ko Hakai mo Sakalia a tino ke faka‵soko atu eiloa te faitega o te faletapu faitalia me ko taofi aka te galuega. A te ma‵taku i te ‵teke atu ki se tulafono mautinoa a te kau Pelesia telā ne tuku atu muamua ne Kulesa ne taofi aka ei olotou fili mai te fakalavelave atu. Ne maua ne se potukau iloilo a te fakatonuga a Kulesa “ke toe faite a te Faletapu i Ielusalema.” (Esela 6:⁠3) Ne gasolo faka‵lei atu eiloa ki mua te galuega kae ne palele atu i ei.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

1:​3-6​​—⁠E mata, ne vāivāi te fakatuanaki o tino Isalaelu kolā ne seki ‵foki atu ki te lotou fenua? Kāti ne seki ‵foki atu nisi tino ki Ielusalema ona ko te mea ko mau‵mea latou io me ko se fakatāua ne latou te tapuakiga tonu, kae ne seki fai loa penā a tino katoa. Muamua la, e nofo loa pelā ki te fa ki te lima masina te leva ne ‵tau ei o faima‵laga atu i te 1,600 kilomita ki Ielusalema. E se gata i ei, a te olo atu ki se fenua telā ne lavaki i tausaga e 70 mo te faiga foki o galuega i ei, ne manakogina ei a tino ma‵losi i te feitu faka-te-foitino. Telā la, ona ko nisi tulaga, e pelā mo masaki, te olaga matua, mo tiute faka-te-kāiga, ne seki mafai ei ne nisi tino o ‵foki atu.

2:​43, NW​​—⁠Ko oi a tino Netini? A latou konei e se ne tino Isalaelu kolā ne ga‵lue e pelā me ne tavini i te faletapu. Ne aofia i ei a tino kolā ne ‵tupu mai i te kau Kipeona i aso o Iosua mo nisi tino aka “kolā ne fili ne te Tupu ko Tavita mo ana ofisa ke fesoasoani ki te kau sa Levi.”​​—⁠Esela 8:​20.

2:​55​​—⁠Ko oi a tama tāgata a tavini a Solomona? A latou e se ne tino Isalaelu kolā ne tuku atu ki ei a tauliaga fakapito i te taviniga a Ieova. Kāti ne tavini atu latou e pelā me ne faiakoga io me ne tino kopi o te tulafono i te faletapu io me ko nisi galuega tau ofisa.

2:​61-​63​​—⁠E mata, ne mafai o avanoa ki tino kolā ne ‵foki atu, a te Ulima mo te Tumema, telā ne fakaaogā māfai e manakogina se tali mai i a Ieova? A tino kolā e fai atu me ne o‵mai latou mai te kaukāiga o faitaulaga kae e se mafai ne latou o fakamaoni atu te lotou gafa, ne mafai o fakatalitonu aka te lotou mau e auala i te fakaaogāga o te Ulima mo te Tumema. Ne taku mai fua ne Esela te fakaaogāga i te auala tenei. E se maua i te Tusi Tapu so se fakamatalaga e uiga ki te fakaaogāga o te Ulima mo te Tumema i te taimi tenā io me mai tua ifo i ei. E ‵tusa mo tuu a te kau Iutaia, ne galo atu te Ulima mo te Tumema i te taimi ne fakaseai atu ei te faletapu i te 607 T.L.M.

3:​12​​—⁠Kaia ne ‵tagi ei ‘a tāgata ma‵tua kolā ne lavea ne latou a te Faletapu muamua’ o Ieova? Ne masaua ne tāgata konei a te gali o te faletapu ne faite ne Solomona. E “seai eiloa se gali” o te faletapu fou i te lotou kilokiloga māfai e fakatusa ki te faletapu mua. (Hakai 2:​2, 3) E mata, ne toe fakafoki mai ne olotou taumafaiga a te ‵malu o te faletapu mua? Kāti ne loto vāi‵vāi latou, telā ne ‵tagi ei.

3:​8-​10; 4:​23, 24; 6:​15, 16​​—⁠E fia tausaga ne toe faite ei te faletapu? Ne fai te fakavae o te faletapu i te 536 T.L.M.​​—⁠“i te tausaga mai tua o te tausaga ne ‵foki mai ei latou.” Ne taofi aka te galuega i aso o te Tupu ko Aletaseta, i te 522 T.L.M. Ne tumau eiloa te taofiga o te galuega ke oko ki te 520 T.L.M., i te lua o tausaga o te Tupu ko Taliu. Ne oti atu te faitega o te faletapu i te ono tausaga o tena pulega, io me ko te 515 T.L.M. (Ke onoono ki te pokisi telā e fakaulutala penei “Tupu o Pelesia Mai te 537 ki te 467 T.L.M.”) Telā la, e nofo eiloa pelā ki te 20 tausaga ne faite ei te faletapu.

4:8–​6:​18​—⁠Kaia ne tusi ei a fuaiupu konei i te ‵gana Alamaika? E aofia malosi i te vaega tenei a kopi o tusi mai ofisa o te malo ki tupu mo tali a tupu ki tusi konā. Ne kopi mai ne Esela a tusi konā mai tusi a te malo kolā ne tusi i te ‵gana Alamaika, ko te ‵gana telā ne fakaaogā i aso konā i mea tau pisinisi mo mea tau te malo. A nisi vaega o te Tusi Tapu kolā ne tusi i te ‵gana mua tenei (Semitic) ko te Esela 7:​12-​26, Ielemia 10:​11, mo te Tanielu 2:4e–7:​28.

Akoakoga mō Tatou:

1:⁠2. A te mea telā ne ‵valo mai ne Isaia i se 200 tausaga mai mua i ei ne taunu eiloa. (Isaia 44:28) E se mafai eiloa o se taunu a valoaga i te Muna a Ieova.

1:​3-6. E pelā mo nisi tino Isalaelu kolā ne ‵nofo tumau i Papelonia, e tokouke a Molimau a Ieova e se mafai o ga‵lue tumau i te taviniga io me e tavini atu i se koga telā e manakogina malosi i ei se fesoasoani. Kae, e ‵lago malosi a latou ki tino kolā e mafai o fai penā kae fesoasoani atu foki i mea tau tupe ki te fakalauefaatuga o te galuega talai mo te faiga o soko.

3:​1-6. I te fitu o masina i te 537 T.L.M. (Tishri, e pakū ki a Setema/Oketopa), ne ofo atu ei ne tino fakamaoni kolā ne ‵foki atu te lotou taulaga muamua eiloa. Ne ulu atu a te tupu ko Nepukanesa ki loto i Ielusalema i te lima o masina (Ab, e pakū ki a Iulai/Aokuso) i te 607 T.L.M., kae ne oti atu te fakamaseiga o te fa‵kai i te lua masina mai tua ifo. (2 Tupu 25:​8-​17, 22-26) E pelā mo te mea ne ‵valo mai, ne oti atu eiloa i te taimi tonu a te tulaga lavaki o Ielusalema i tausaga e 70. (Ielemia 25:11; 29:10) E taunu faeloa so se mea telā e ‵valo mai i te Muna a Ieova.

4:​1-3. Ne ‵teke atu te ‵toega o tino fakamaoni ki se fesoasoani telā ka aofia ei latou i se vā taugasoa fakalotu mo tino i lotu ‵se. (Esoto 20:5; 34:12) E se aofia foki a tino tapuaki a Ieova i aso nei i so se faifaiga a lotu ‵kau fakatasi.

5:​1-7; 6:​1-​12. E mafai eiloa o ‵fuli ne Ieova a mea ko te mea ke manuia ei ana tino.

6:​14, 22. A te kau atu mo te loto finafinau ki te galuega a Ieova e maua i ei te taliaga a te Atua mo ana fakamanuiaga.

6:​21. A te molimau ki te gasolo atu ki mua o te galuega a Ieova ne fakamalosi atu ki tino Samalia, kolā ne ‵nofo i te fenua o te kau Iutaia mo tino kolā ne ‵foki atu kae ne aofia i faifaiga fāpaupau, ke fai a nisi ‵fuliga i olotou olaga. E mata, e se ‵tau o ‵kau atu tatou mo te loto finafinau ki te galuega ne tuku mai ne te Atua, e aofia i ei te talaiatuga o te Malo?

KO FANATU ESELA KI IELUSALEMA

(Esela 7:1–​10:44)

Ko ‵teka atu te limasefulu tausaga talu mai te taimi ne fakaulufale ei te fale o Ieova telā ne toe faite. A te tausaga ko te 468 T.L.M. Ne fanatu a Esela mai Papelonia ki Ielusalema, fakatasi mo te ‵toega o tino o te Atua mo meaalofa tupe. Ne a mea ne maua atu ne ia i konā?

Ne fai atu a pelenise ki a Esela: ‘E seki ‵nofo faka‵mao keatea a tino Isalaelu mai i tino o fenua fakaatea. Ko fai foki nei ne latou a amioga ma‵sei kolā e fai sāle ne tino o fenua konā.’ E se gata i ei, “ko takitaki eiloa mo ofisa, konei e sili atu te fai ne latou o amioga penā.” (Esela 9:​1, 2) Ne poi masei eiloa a Esela. Ne fakamalosigina a ia ke “taumafai o fai se faiga.” (Esela 10:⁠4) Ne fai eiloa ne Esela a mea e ‵tau o fai, kae ne talia eiloa mo te fia‵fia ne tino.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

7:​1, 7, 11​​—⁠E mata, e fakasino atu a fuaiupu katoa konei ki a Aletaseta telā ne fakagata ne ia te faitega o te faletapu? Ikai. A Aletaseta se igoa io me se tofi telā ne tuku atu ki tupu e tokolua o Pelesia. E tokotasi mai i ei ko Bardiya io me ko Gaumata, telā ne fakatonu atu ne ia ke taofi te faitega o te faletapu i te 522 T.L.M. A te Aletaseta i te taimi ne fanatu ei a Esela ki Ielusalema ko te Aletaseta ko Longimanus.

7:⁠28–​8:​20​​—⁠Kaia ne seki loto fia‵fia ei a tino Iutaia e tokouke i Papelonia o olo atu ki Ielusalema fakatasi mo Esela? E tiga eiloa ne fatoā ‵teka atu a tausaga e 60 talu mai te taimi ne ‵foki atu ei te potukau muamua o tino Iutaia ki te lotou fenua, koi mu‵tana fua a tino kolā ko ‵toka ‵lei ifo i Ielusalema. A te ‵toe foki atu ki Ielusalema ne ‵tau i ei o toe kamata aka se olaga fou mai lalo i tulaga faiga‵ta kae fakama‵taku. Ne seki mafai o tuku atu ne te tulaga o Ielusalema i aso konā a fakamoemoega ‵gali i te feitu faka-te-foitino ki tino Iutaia kolā kāti ne mau‵mea i Papelonia. E se ‵tau foki o puli te fakamataku o te malaga. Ne ‵tau o malosi te fakatuanaki i tino kolā ne ‵foki atu ki a Ieova, te loto finafinau mō te tapuakiga tonu, mo te loto toa ke olo atu ki Ielusalema. Ke oko foki ki a Esela ne fakamalosi atu a Ieova ki a ia. Ona ko te fakamalosiga a Esela, ne ‵saga atu ei mo te fia‵fia​​—⁠a kāiga e 1,500​​—⁠kāti e ‵tusa mo te 6,000 o tino i ei. Mai tua o te faiga ne Esela o nisi mea, ne ‵saga atu foki a te kau Levi e toko 38 mo tino Netini e toko 220 ki ei.

9:​1, 2​​—⁠E pefea te fakamataku o te a‵vaga mo tino o te fenua? A te fenua telā ne toe fakafou aka ne fai mo fai se puipuiga o te tapuakiga a Ieova ke oko ki te taimi e oko mai ei te Mesia. A te a‵vaga mo tino mai nisi fenua se mea fakamataku ki te tapuakiga tonu. Ona ko te a‵vaga o nisi tino mo tino kolā e tapuaki ki tupua, e mafai eiloa o fakaakoako atu te fenua kātoa ki fenua fapau‵pau konā. Ne mafai eiloa o galo atu te tapuakiga ‵mā mai te lalolagi nei. Ko oi la ka vau mai i ei te Mesia? E se tioa eiloa o poi masei a Esela i mea kolā ne ‵tupu!

10:​3, 44​​—⁠Kaia ne ave fakatasi ei keatea a tama‵liki mo a‵vaga fāfine? Moi ne ‵nofo mai a tama‵liki, penei e gasolo aka eiloa o tokouke a fāfine kolā ne ‵tuli, e toe ‵foki mai ona ko latou. E se gata i ei, e ma‵nako eiloa a tamā tama‵liki ki olotou mātua.

Akoakoga mō Tatou:

7:​10. E pelā me se tino sukesuke loto finafinau mo se faiakoga apo o te Muna a te Atua, ne tuku mai eiloa ne Esela se fakaakoakoga ‵lei mō tatou. Ne fakatoka faka‵lei tena loto i te faiga o ‵talo ke sukesuke faka‵lei ki te Tulafono a Ieova. I te taimi ne sukesuke ei a ia ki ei, ne saga malosi atu a Esela ki muna ne fai mai ne Ieova. Ne fakagalue aka ne Esela a mea ne tauloto ne ia kae ne galue malosi foki a ia i te akoakoga o nisi tino.

7:​13. E manako a Ieova ki tavini loto fia‵fia.

7:​27, 28; 8:​21-​23. Ne tavae atu a Esela ki a Ieova, kae fakamolemole atu mo te loto fakamaoni ki a ia a koi tuai o fai ne ia se malaga loa kae fakamataku ki Ielusalema, kae ne loto fiafia foki a ia ke tu atu i se tulaga fakamataku mō te ‵malu o te Atua. Telā la, ne tuku mai eiloa ne ia se fakaakoakoga ‵lei mō tatou.

9:⁠2. E ‵tau eiloa o fakatāua malosi ne tatou a pati fesoasoani ke a‵vaga fua ki se “Kelisiano.”​​—⁠1 Kolinito 7:​39.

9:​14, 15. E mafai o se fiafia mai a Ieova ki a tatou māfai e ‵kau atu tatou ki taugasoa ma‵sei.

10:​2-​12, 44. A tino kolā ne a‵vaga ki fāfine mai nisi fenua ne sala‵mo mo te loto maulalo kae faka‵tonu aka olotou mea ‵se. E gali ‵ki eiloa te lotou kilokiloga mo olotou faifaiga.

E Masaua Eiloa ne Ieova Ana Folafolaga

Ko se faka‵tau eiloa i te tāua o te tusi o Esela ki a tatou! I te taimi tonu, ne fakataunu ei ne Ieova tena folafolaga ke fakasaoloto ana tino mai te ‵nofo fakapagota i Papelonia kae toe fakafoki atu te tapuakiga tonu ki Ielusalema. E mata, e se fakamalosi aka ei ‵tou fakatuanaki ki a Ieova mo ana folafolaga?

Mafaufau ki te fia o fakaakoakoga ‵lei e tuku mai i te tusi ko Esela. A te tuku katoatoa atu o te tapuakiga ki te Atua telā ne fakaasi atu ne Esela mo te ‵toega kolā ne ‵foki atu ke fai se lotou tusaga i te fakafouga o te tapuakiga ‵mā i Ielusalema se fakaakoakoga ‵lei eiloa. E faka‵mafa mai foki ne te tusi tenei a te fakatuanaki o tino amio atua mai fenua fakaa‵tea mo te kilokiloga loto maulalo a tino loto sala‵mo kae fai mea ‵se. A te ‵tonuga loa, e tuku mai eiloa ne muna fakaosofia a Esela a fakamaoniga ‵tonu “me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te ‵mana.”​—⁠Epelu 4:​12.

[Te Fakasologa/Ata i te itulau e 18]

Tupu O Pelesia Mai Te 537 Ki Te 467 T.L.M.

Kulesa te Sili (Esela 1:⁠1) ne mate i te 530 T.L.M.

Cambyses, io me ko Asuelu (Esela 4:⁠6) 530-522 T.L.M.

Aletaseta​—Bardiya io me ko Gaumata (Esela 4:⁠7) 522 T.L.M. (Ne tamate mai tua o masina e fitu ne pule i ei)

Taliu I (Esela 4:24) 522-486 T.L.M.

Xerxes, io me ko Asuelua 486-475 T.L.M. (Ne pule e pelā me ko te tokolua o tupu ki a Taliu I mai te 496-486 T.L.M.)

Aletaseta Longimanus (Esela 7:⁠1) 475-424 T.L.M.

[Fakamatalaga mai lalo]

a E se sae mai a Xerxes i te tusi ko Esela. E sae mai a ia i te tusi i te Tusi Tapu ko Eseta e pelā me ko Asuelu.

[Te Ata]

Asuelu

[Ata i te itulau e 17]

Cyrus

[Ata i te itulau e 17]

E taku mai i te Fakatonuga a Kulesa se tulafono e uiga ki te ‵toe ‵fokiatuga o tino kolā ne ‵nofo fakapagota ki te lotou fenua

[Te Fakamatalaga]

Cylinder: Photograph taken by courtesy of the British Museum

[Ata i te itulau e 20]

E iloa ne koe me se a te mea ne fai ei a Esela mo fai se faiakoga apo?

    Tusi Tuvalu (1991-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share