Saga Tonu Atu ki Uiga ‵Lei o te Fakapotopotoga a Ieova
“E ma‵lie matou i mea ‵lei i tou fale.”—SALAMO 65:4.
1, 2. (a) Ne a mea ne mafai o maua ne tino o te Atua mai i te fakatokaga e uiga ki te faletapu? (e) Ne a fakatokaga ne fai ne Tavita ke fesoasoani atu ei ki te faitega o te faletapu?
A TAVITA, se tino Isalaelu i aso mua, se tokotasi o tino takutakua i te ‵lei telā e fakamatala mai i te Tusi Tapu i te ‵Gana Epelu. Ne talitonu katoatoa a te tausi mamoe, te tino ‵fatu pese kae tātā lakau, se pelofeta, mo te tupu tenei, ki a Ieova te Atua. Ne manako malosi a Tavita ke faite ne ia se fale mō te Atua ona ko te ‵pili o te lā va fakataugasoa mo Ieova. Ne fai te fale tenā, io me ko te faletapu mo fai te koga e fakavae ki ei te tapuakiga tonu i Isalaelu. Ne iloa ne Tavita me i te fakatokaga tenā e uiga ki te faletapu ka maua i ei ne tino o te Atua a te fiafia mo fakamanuiaga. Tela la, ne usu mai ei a Tavita: “Amutia a latou ne filifili ne [Ieova], ko latou kolā ne aumai ne koe ke ‵nofo i tou faletapu. E ma‵lie matou i mea ‵lei i tou fale, ko fakamanuiaga i tou Faletapu.”—Salamo 65:4.
2 Ne seki talia ke fakatonutonu ne Tavita a te faitega o te fale o Ieova. Ne taofi aka te tauliaga tenā mō tena tama ko Solomona. Ne seki muimui a Tavita me ne tuku atu ki se isi tino te tauliaga telā ne manako malosi a ia ki ei. A te mea telā ne fakatāua malosi ne ia ko te mea ke faite te faletapu. Ne ‵lago atu a ia mo tena loto kātoa ki te galuega tenā mai te tukuatuga ki a Solomona te ata o te faletapu telā ne tuku atu ne Ieova ki a ia. E se gata i ei, ne vaevae foki ne Tavita te fia afe o tino Levi ki galuega kese‵kese kae tuku fakameaalofa atu ne ia se aofaki lasi o aulo mo siliva mō te faitega o te faletapu.—1 Nofoaiga Tupu 17:1, 4, 11, 12; 23:3-6; 28:11, 12; 29:1-5.
3. Se a te kilokiloga e maua ne tavini a te Atua e uiga ki fakatokaga mō te tapuakiga tonu?
3 Ne fesoasoani atu foki a tino Isalaelu fakamaoni ki fakatokaga kolā ne fai mō te tapuakiga tonu i te fale o te Atua. E pelā me ne tavini a Ieova i aso nei, e ‵lago atu foki tatou ki fakatokaga mō te tapuakiga i te vaega o te fakapotopotoga a Ieova i te lalolagi. Tela la, e fakaasi atu foki ne tatou me maua ne tatou te kilokiloga telā ne maua ne Tavita. E se maua ne tatou te agaga o te fāmeo. Kae e ‵saga atu tatou ki uiga ‵lei o te fakapotopotoga a te Atua. E mata, ko oti ne mafaufau koe ki mea ‵lei e uke kolā e ‵tau o maua ne tatou, te loto fakafetai tonu e uiga ki ei? Ke mafau‵fau nei tatou ki nisi mea konā.
E Loto Fakafetai ki Tino Kolā e Fai ne Latou te Takitakiga
4, 5. (a) E fakataunu pefea ne “te tavini fakamaoni kae poto” te lotou tiute? (e) Ne a lagonaga ne maua ne nisi Molimau e uiga ki meakai faka-te-agaga e maua ne latou?
4 E maua ne tatou a pogai tāua ke maua te loto fakafetai ki “te tavini fakamaoni kae poto” telā ne fakasopo ne Iesu Keliso ke pule i ana mea i te lalolagi. E takitaki ne te potukau o te tavini tenei o Kelisiano fakaekegina ki te agaga tapu, te talaiatuga o te tala ‵lei, fakatokaga o fakatasiga mō tapuakiga, kae ‵lomi foki ne latou a tusi faka-te-Tusi Tapu i ‵gana e silia atu i te 400. E fakaaogā ne te fia miliona o tino mo te loto fakafetai i te lalolagi kātoa a ‘meakai faka-te-agaga i te taimi tonu’ konei. (Mataio 24:45-47) E seai eiloa se pogai e ‵tau ei o mui‵mui e uiga ki te mea tenei.
5 I tausaga e uke, ne maua ei ne se Molimau a Ieova, ko Elfi, a fakamafanafanaga mo te fesoasoani mai te fakagaluegāga o fakatakitakiga mai te Tusi Tapu kolā e maua i loto i tusi a te tavini fakamaoni. Ona ko te lasi o tena loto fafetai ne tusi mai ei a Elfi: “Ne a aku mea e mafai o fai e aunoa mo te fakapotopotoga a Ieova?” Ne tavini atu foki se tauavaga ko Peter mo Irmgard, ki te Atua i tausaga e uke. Ne fakaasi mai ne Irmgard tena loto fafetai ki tusi kolā ne fakatoka ne “Ieova mo tena fakapotopotoga alofa kae atafai.” E aofia i tusi konei ko tusi ne fakatoka mō tino kolā e isi ne olotou manakoga fakapito, e pelā mo tino ‵tuli mo tino ‵kivi.
6, 7. (a) E fakatoka kae fakatonutonu aka pefea a galuega a fakapotopotoga i te lalolagi kātoa? (e) Ne a fakamatalaga ko oti ne fai mai e uiga ki te vaega o te fakapotopotoga a Ieova i te lalolagi?
6 E sui a te “tavini fakamaoni” ne te Potukau Pule o Molimau a Ieova, se potukau foliki o tāgata fakaekegina ki te agaga kolā e tavini atu i te laumua o Molimau a Ieova i te lalolagi kātoa i Brooklyn, New York. E fili ne te Potukau Pule a tavini ata‵mai a Ieova ke ga‵lue i ofisa lagolago kolā e fakatonutonu ne latou te faiga o galuega i fakapotopotoga e sili atu i te 98,000 i te lalolagi kātoa. A tāgata kolā e fetaui ‵lei mo fakatakitakiga i loto i te Tusi Tapu e faka‵sopo mo fai a toeaina mo tavini fakafaifeau i loto i fakapotopotoga konei. (1 Timoteo 3:1-9, 12, 13) E fai ne toeaina te takitakiga kae tausi atu mo te alofa mo te atafai ki te lafu mamoe a te Atua. Ma‵faga o fakamanuiaga gali ke aofia koe i loto i te lafu tenei kae ke lavea atu a te alofa mo te ‵kau fakatasi telā e maua i vā o ‵tou “taina tali‵tonu”!—1 Petelu 2:17; 5:2, 3.
7 I lō te faiga o fāmeo, e fakaasi atu sāle ne tino taki tokotasi a te loto fakafetai mō te takitakiga alofa i te feitu faka-te-agaga e maua ne latou mai toeaina. E pelā me se fakaakoakoga, ke mafaufau ki te fafine avaga Kelisiano ko Birgit, telā ko 30 tupu ana tausaga. I te taimi koi talavou ei, ne kau atu a ia ki taugasoa ma‵sei kae toeitiiti kae fai ne ia se agasala matagā. Kae ona ko fakatakitakiga ma‵nino a toeaina mai te Tusi Tapu fakatasi mo te fesoasoani mai taina tali‵tonu, ne fai ei ke ‵kalo keatea a ia mai se tulaga fakamataku. E pefea la nei a lagonaga o Birgit? E fai mai tou fafine: “Koi fiafia eiloa au me e aofia au i te fakapotopotoga gali a Ieova.” E fai mai a Andreas telā ko 17 ana tausaga: “Tenei eiloa te fakapotopotoga a Ieova, ko te ‵toe fakapotopotoga ‵lei eiloa i te lalolagi.” E mata, e se ‵tau o loto fakafetai tatou mō uiga ‵lei o te vaega o te fakapotopotoga a Ieova i te lalolagi nei?
E se ‵Lei Katoatoa a Tino Kolā e Fai ne Latou te Takitakiga
8, 9. Ne a mea ne fai ne nisi tino i aso o Tavita, kae ne saga atu pefea a Tavita ki vaegā faifaiga konā?
8 E tonu, e se ‵lei katoatoa a tino kolā e fili aka ke fai ne latou te takitakiga i te tapuakiga tonu. E fai ne latou katoa a mea ‵se, kae e isi ne vāivāiga masani o nisi tino kolā e ga‵lue malosi latou ke pule atu ki ei. E mata, e ‵tau o fanoa‵noa tatou ona ko te mea tenei? Ikai. Ke oko foki loa ki tino kolā ne tuku atu ki a latou a tiute e uke i Isalaelu i aso mua, ne fai ne latou a agasala matagā. E pelā mo te taimi koi foliki ei a Tavita, ne fakamolemole atu ki a ia ke fai pelā me se tino tātā lakau a te tupu ko Saulo, ke fakamafanafana aka ei te tupu tenā. Fakamuli ifo, ne taumafai a Saulo o tamate a Tavita, telā ne ‵tau o tele keatea ke sao a ia.—1 Samuelu 16:14-23; 18:10-12; 19:18; 20:32, 33; 22:1-5.
9 Ne amio foki penā a nisi tino Isalaelu. E pelā mo te tamatega ne te pule o te kautau a Tavita ko Ioapo te kāiga o Saulo, ko Apinelu. Ne fakatogafiti ne Apisaloma ke ‵fao ne ia te tulaga fakatupu o tena tamana, ko Tavita. Kae ne fakalata ne te tino fakatonutonu a Tavita telā ne fakatuagagina, ko Aitofele, a Tavita. (2 Samuelu 3:22-30; 15:1-17, 31; 16:15, 21) Kae ne seki muimui eiloa a Tavita io me fulitua atu ki te tapuakiga tonu. A te tonuga loa, ne seki fia saga atu eiloa a Tavita ki mea konā. Ne fakamalosi aka ne fakalavelave faiga‵ta a Tavita ke ‵piki ‵mau ki a Ieova kae ne tumau tena kilokiloga gali telā ne maua i te taimi ne tele keatea ei a ia mai i a Saulo. I te taimi tenā, ne usu atu ei a Tavita: “Te Atua, a koe ke alofa mai ki a au, a koe ke alofa, i a au e fanatu ki a koe e sao ei au. I lalo ifo o ou kapakau e malu ei au, ke oko ki te otiga o kaumatagi fakamataku.”—Salamo 57:1.
10, 11. Ne a mea ne ‵tupu ki a Gertrud i te taimi koi foliki ei a ia, kae ne a ana pati ne fai mai e uiga ki tulaga sē ‵lei katoatoa o ana taina tali‵tonu?
10 E seai se pogai e ‵tau ei o mui‵mui tatou ki faifaiga faitogafiti i loto i te fakapotopotoga a te Atua i aso nei. E se talia ne Ieova io me ko agelu io me ko tausi mamoe faka-te-agaga a tino e fai ne latou a amioga faitogafiti mo amioga ma‵sei i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. E tiga te feitu tenā, e maua ne tino katoa a tulaga se ‵lei katoatoa—‵tou vāivāiga e pelā foki mo vāivāiga o nisi tavini a te Atua.
11 I te taimi koi talavou ei a Gertrud, se tavini a Ieova i se taimi leva ‵ki, ne ‵losi atu i a ia e fakaloiloi tino kae sē se tino talai tumau o te Malo. Ne saga atu pefea a ia ki ei? E mata, ne fāmeo a Gertrud ona ko te mea tenā? Ikai. Mai mua malie o tena mate i te 2003 a ko 91 ei ana tausaga, ne toe mafaufau a ia ki tena olaga kae fai mai: “E akoako mai ne mea konei mo mea ne ‵tupu fakamuli ki toku olaga me faitalia a mea ‵se e fai ne tino taki tokotasi, e takitaki eiloa ne Ieova tena galuega tāua, mai te fakaaogāga o tatou, tino sē ‵lei katoatoa.” I taimi ne fakafesagai atu ei a Gertrud ki tulaga sē ‵lei katoatoa o nisi tavini a te Atua, ne ‵talo malosi a ia ki a Ieova.
12. (a) Se a te fakaakoakoga sē ‵lei ne tuku mai ne nisi Kelisiano i te senitenali muamua? (e) Ne a mea e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki ei?
12 Ona ko te tulaga sē ‵lei katoatoa telā e maua ne toe Kelisiano fakamaoni eiloa, kafai e fai ne se tavini telā ne ‵tofi aka se mea ‵se, ke na tumau eiloa tatou i te “fai a mea katoa e aunoa mo te muimui.” (Filipi 2:14) Se mea fakafanoanoa māfai e tau‵tali tatou i te fakaakoakoga sē ‵lei o nāi tino i te fakapotopotoga Kelisiano i te senitenali muamua! E ‵tusa mo te soko ko Iuta, a faiakoga ‵loi i aso konā ne “seki amanaia ki pulepulega kae faifaimuna foki ki tino ‵malu.” E se gata i ei, a tino amio ma‵sei konā e “mui‵mui faeloa, kae ‵ti foki ne latou a agasala ki nisi tino.” (Iuta 8, 16, Tusi Paia, Samoa) Ke na ‵teke atu tatou ki auala o tino mui‵mui kae ke ‵saga tonu atu ki mea ‵lei kolā e maua ne tatou mai te “tavini fakamaoni.” Ke na fakatāua ne tatou a mea ‵lei i te fakapotopotoga a Ieova kae tumau i te “fai a mea katoa e aunoa mo te muimui.”
“Se Muna Faigata Tenā”
13. Ne ‵saga atu pefea a nisi tino ki se akoakoga a Iesu Keliso?
13 E ui eiloa ne mui‵mui a nisi tino i te senitenali muamua e uiga ki tavini filifilia, ne mui‵mui a nisi tino e uiga ki akoakoga a Iesu. E pelā mo te mea ne tusi i te Ioane 6:48-69, ne fai mai a Iesu: “Ko te tino e kai ki toku foitino, kae inu ki toku toto, ka maua ne ia te ola se gata mai.” I te taimi ne lagona ei ne latou a pati konā, “e tokouke ona soko ne . . . fai atu, ‘Se muna faigata tenā; ko oi te tino e mafai o fakalogo ki ei?’ ” Ne iloa ne Iesu me “i ona soko e mui‵mui ki te mea tenā.” E se gata i ei, “ona ko te feitu tenei, e tokouke ona soko ko solomuli ki tua, ko se tau‵tali foki i a ia.” Kae e se ko soko katoa ne mui‵mui. Ke onoono ki te mea ne tupu i te taimi ne fesili atu ei a Iesu ki ana apositolo e toko 12: “Kae pefea koutou, e fia olo foki koutou keatea?” Ne tali atu te apositolo ko Petelu: “Te Aliki, ko oi te tino ka olo matou ki ei? A muna o te ola se gata mai, e nofo mo koe. Ko tali‵tonu matou, ka ko iloa foki ne matou i a koe ko te Tamatapu a te Atua.”
14, 15. (a) Kaia e fāmeo ei a nisi tino ki nisi vaega o akoakoga faka-Kelisiano? (e) Se a te mea e tauloto ne tatou mai te tala o Emanuel?
14 I aso nei, e isi ne nāi tino i tino o te Atua e se lotoma‵lie ki nisi akoakoga faka-Kelisiano kae mui‵mui latou ki te vaega o te fakapotopotoga a Ieova i te lalolagi nei. Kaia e tupu ei te mea tenei? E ‵sae sāle aka a vaegā muimuiga penei ona ko te sē malamalama i te auala e fai ei ne te Atua a mea. E fakaasi malielie mai ne te Māfuaga a te munatonu ki ana tino. Tela la, e manakogina ke gasolo malielie aka o ‵lei atu te ‵tou malamalama e uiga ki te Tusi Tapu i nisi taimi. E fia‵fia malosi a te tokoukega o tino o Ieova ki te faiga tenā. A nisi tino e “ma‵nako ke tō ‵lei” latou kae ‵teke atu ki fakamafulifuliga konā. (Failauga 7:16) E fai penā kāti ona ko te fakamatamata, kae ‵to atu a nisi tino ki te matasele ko te fia tu tokotasi. Faitalia me se a te pogai, e fakamataku ‵ki a te vaegā mea tenā, me e mafai o fai i ei ke toe foki atu tatou ki te lalolagi mo ana auala.
15 E pelā mo te tala o Emanuel, se Molimau telā ne taku fakamasei ne ia a nisi mea ne faitau ne ia i tusi mai “te tavini fakamaoni kae poto.” (Mataio 24:45) Ne taofi aka tena faitau ki ‵tou tusi faka-Kelisiano kae fakailoa fakamuli atu ki toeaina o tena fakapotopotoga me ko se toe manako ke fai a ia mo fai se Molimau a Ieova. I se taimi toetoe mai tua ifo i ei, ne iloa aka ne Emanuel me e ‵tonu eiloa a akoakoga a te fakapotopotoga a Ieova. Ne fesokotaki atu a ia ki Molimau, fakaasi atu tena mea ‵se, kae ne toe fai i ei mo fai se Molimau a Ieova. Ona ko te mea tenā, ne toe fai ei a ia mo fai se tino fiafia.
16. Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke fakaseai atu ei a manatu fakalotolotolua e uiga ki nisi akoakoga faka-Kelisiano?
16 Kae e a māfai ko tofotofogina tatou ke mui‵mui ona ko te fakalotolotolua e uiga ki nisi akoakoga kolā e tali‵tonu ki ei a tino o Ieova? Ke na kufaki eiloa tatou. E mafai o ‵lomi fakamuli mai ne te “tavini fakamaoni” se mea telā e tali faka‵lei mai i ei te mea tenā, ko se fakalotolotolua ei tatou. Se mea poto ke ‵sala atu ki te fesoasoani o toeaina Kelisiano. (Iuta 22, 23) E mafai o fesoasoani mai a te faiga o ‵talo, sukesukega totino mo te ‵kau fakatasi mo taina tali‵tonu kolā e ma‵losi faka-te-agaga ke fakaseai atu ei a manatu fakalotolotolua kae ke faka‵poko aka foki i ei te ‵tou loto fakafetai mō muna‵tonu fakamalosi loto mai te Tusi Tapu kolā ne tauloto ne tatou e auala i te fakatokaga a Ieova mō te faiga o fesokotakiga.
Ke Fakatumau se Kilokiloga Aogā
17, 18. I lō te muimui, se a te uiga telā e ‵tau o maua ne tatou, kae kaia?
17 E tonu, e maua ne tino sē ‵lei katoatoa a te uiga fia fai agasala, kae e ma‵nako malosi a nisi tino ke fakaasi mai olotou fāmeo e aunoa mo ne pogai ‵lei. (Kenese 8:21; Loma 5:12) Kae kafai ko fai ne tatou te fāmeo mo fai se faifaiga masani, ko fai ei ne tatou te ‵tou fesokotakiga mo Ieova te Atua ke tu i se tulaga fakamataku. Tela la, e ‵tau o fakaeteete tatou i te uiga ko te muimui faeloa.
18 I lō te muimui ki mea i loto i te fakapotopotoga, se mea ‵lei ke maua ne tatou se kilokiloga aogā kae tau‵tali i se fakatokaga masani telā e fai i ei ke fakalavelave faeloa tatou, ke fia‵fia, ke fakaaloalogina, ke paleni kae ma‵losi foki i te fakatuanaki. (1 Kolinito 15:58; Tito 2:1-5) E takitaki ne Ieova a mea katoa i loto i tena fakapotopotoga, kae e iloa foki ne Iesu a mea katoa i fakapotopotoga takitasi, e pelā eiloa mo tena mea ne fai i te senitenali muamua. (Fakaasiga 1:10, 11) Ke faka‵tali mo te kufaki ki te Atua mo Keliso, te Ulu o te fakapotopotoga. E mafai o fakaaogā a tausi mamoe ata‵mai ke faka‵lei aka ei a fakalavelave kolā e ‵tau o faka‵tonu aka.—Salamo 43:5; Kolose 1:18; Tito 1:5.
19. Ke oko ki te taimi ko pule katoatoa mai ei te Malo ki faifaiga a tino, se a te mea e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki ei?
19 Ko pili fua o palele atu te olaga masei tenei, kae ka pule katoatoa mai ei te Malo Faka-Mesia ki faigā mea a tino katoa. Ke oko ki te taimi tenā, se mea tāua eiloa ke maua ne tatou taki tokotasi se kilokiloga aogā! Ka fesoasoani mai a te mea tenei ke iloa ne tatou a uiga ‵lei o ‵tou taina tali‵tonu i lō te saga atu fua ki olotou vāivāiga. A te saga tonu atu ki olotou uiga ‵lei e fai i ei tatou ke fia‵fia. I lō te fakafi‵ta o te mafaufau ne te muimui, ka maua eiloa ne tatou a fakamalosiga faka-te-agaga.
20. Ne a fakamanuiaga e maua ne tatou mai te mauaga o se kilokiloga aogā?
20 A te mauaga o se kilokiloga aogā e fai ei ke masaua ne tatou a fakamanuiaga e uke kolā e maua ne tatou ona ko te ‵tou ‵kau fakatasi mo te vaega o te fakapotopotoga saukātoa a Ieova i te lalolagi. Tenei fua te fakapotopotoga i te lalolagi nei telā e fakamaoni ki te Pule o te lagi mo te lalolagi. E pefea ou lagonaga e uiga ki te mea tenā mo te tauliaga ke aofia koe i te tapuakiga ki te Atua tonu e tokotasi, ko Ieova? Ke na fai eiloa koe e pelā mo Tavita, telā ne usu mai penei: “Me tali mai eiloa koe ki talosaga. E olo atu ki a koe a tino katoa. Amutia a latou ne filifili ne koe, ko latou kolā ne aumai ne koe ke ‵nofo i tou faletapu. E ma‵lie matou i mea ‵lei i tou fale, ko fakamanuiaga i tou Faletapu.”—Salamo 65:2, 4.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e ‵tau ei o loto fakafetai tatou ki tino kolā e fai ne latou te takitakiga i te fakapotopotoga?
• E ‵tau o ‵saga atu pefea tatou ki taina kolā e fai ne latou te takitakiga māfai ko fai ne latou ne mea ‵se?
• E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki fakamafulifuliga o te malamalama e uiga ki te Tusi Tapu?
• Ne a mea e mafai o fesoasoani atu ki se Kelisiano ke faka‵lei aka ana manatu fakalotolotolua?
[Ata i te itulau e 14]
Ne tuku atu ne Tavita ki a Solomona a te ata o te faletapu kae ‵lago atu mo te loto kātoa ki te tapuakiga tonu
[Ata i te itulau e 17]
E tuku mai ne toeaina Kelisiano mo te fiafia lasi a fesoasoani faka-te-agaga