E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Vaega e Lima o te Tusi ko Salamo
E MAFAI o fai mai a tino mau‵mea: “Ke fai omotou tama‵liki tāgata talavou, ke pelā me ne lakau kolā e ‵tupu aka mo te ma‵losi. Ke fai omotou tama‵liki fāfine ke fai mo pou tāua kolā e fakagaligali ki ei a matulimanu o se palesi. A omotou fale saito ke ‵fonu . . . A mamoe i omotou manafa, ke fanafanau i taki sefulu afe.” E sili atu i ei, e mafai foki eiloa o fai mai a tino mauko‵loa: ‘Amutia la tino kolā e fai penā!’ Kae e ‵kese mai i ei, e fai mai te faisalamo: “Ke amutia a tino kolā e fai mō latou te Atua ko [Ieova]!” (Salamo 144:12-15) E mafai pefea o tupu te mea tenā? A Ieova ko te Atua fiafia, kae ko te fiafia se vaega o tino kolā e tapuaki atu ki a ia. (1 Timoteo 1:11, NW) E fakamaoni faka‵lei mai eiloa te munatonu tenei i te vaega fakaoti o pese mai te Atua, telā e aofia i ei te Salamo 107 ki te 150.
E faka‵mafa mai foki i te Vaega e Lima o te Tusi ko Salamo a uiga fakaofoofogia o Ieova, e aofia i ei tena alofa tumau, te fakamaoni, mo tena aga ‵lei. Ko te momea aka o ‵tou malamalama i uiga o te Atua, ko te momea aka foki o ‵tou a‵lofa mo ‵tou ma‵taku ki a ia. E fakamalosi aka ei ne te mea tenei a te ‵tou fia‵fia. Ko tafaga la te tāua o te fekau e maua ne tatou i te Vaega e Lima o te Tusi ko Salamo!—Epelu 4:12.
KE FIA‵FIA ONA KO TE ALOFA TUMAU O IEOVA
Ne usu atu a tino Isalaelu kolā ne ‵foki atu mai te ‵nofo fakapagotaga i Papelonia: “E ‵tau o siki atu ne latou te fakafetai ki te Aliki [ko Ieova] e ‵tusa mo tena alofa tumau, e ‵tusa foki mo mea ‵gali ne fai ne ia mō latou.” (Salamo 107:8, 15, 21, 31) I te tavae atu ki te Atua, ne usu atu a Tavita: “Tou fakamaoni e oko atu ki te vanimonimo.” (Salamo 108:4) I te pese telā e ‵soko atu, e ‵talo atu a ia: “Te Aliki [ko Ieova] toku Atua, fesoasoani mai ki a au; fakasao mai au i tou alofa tumau!” (Salamo 109:18, 19, 26) A te Salamo 110 se pese fakavaloaga e uiga ki te pulega faka-Mesia. E fai mai te Salamo 111:10: “A te auala e maua ei te poto, ko te mataku ki te Aliki [ko Ieova].” E ‵tusa mo te suā salamo, “amutia te tino telā e mataku ki te Aliki [ko Ieova].”—Salamo 112:1.
E taku a te Salamo 113 ki te 118 ki Salamo Alelu, ona ko te mea e fakaaogā ‵soko i ei te tugāpati “Aleluia,” io me ko te “‵Viki atu ki a Ioa!” E ‵tusa mo te Mishnah—se tusi i te tolu o senitenali telā e fakamau i ei a pati lauiloa—ne usu atu a pese konei i te taimi o te Paseka mo ‵kaiga fiafia e tolu i te tausaga, a te kau Isalaelu. A te ‵toe salamo loa eiloa i salamo katoa mo ‵toe mataupu loa foki eiloa i te Tusi Tapu, ko te Salamo 119 telā e fakamaluga aka ei te muna, io me ko te fekau a Ieova i ei.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
109:23—Se a te mea ne fakauiga ki ei a Tavita i te taimi ne fai atu ei a ia: “Ko pili fua o galo atu au e pelā mo te malu afiafi”? Ne fakauiga a Tavita i konei i tena mafaufau me ko pili fua o mate atu a ia.—Salamo 102:11.
110:1, 2—Ne a mea ne fai ne te “aliki [o Tavita],” ko Iesu Keliso, i te taimi koi faka‵tali ei a ia i te feitu fakaatamai o te Atua? Mai tua o tena toetuga, ne fanaka a Iesu ki te lagi kae ne faka‵tali i te feitu fakaatamai o te Atua ke oko atu ki te 1914 telā ne kamata ei o pule mai a ia e pelā me ko te Tupu. I te taimi tenā, ne pule atu a Iesu ki luga i ana soko fakaekegina, mai te takitakiga o latou i te lotou galuega talai mo te faiga o soko, pelā foki loa mo te fakatokatokaga o latou ke pule fakatasi mo ia i tena Malo.—Mataio 24:14; 28:18-20; Luka 22:28-30.
110:4—Se a te “feagaiga mautakitaki, e se toe ‵fuli” ne fai ne Ieova? A te tautoga tenei se feagaiga telā ne fai ne Ieova mo Iesu Keliso ke tavini atu a ia e pelā me ko te Tupu mo te Faitaulaga Sili.—Luka 22:29.
113:3—E tavae atu pefea ki te igoa o Ieova “mai te saegālā ki te togālā”? E aofia i te mea tenei a mea e uke atu i lō se potukau o tino taki tokotasi kolā e tapuaki atu ki te Atua i aso katoa. Mai te fanakaga o te la i te saegālā ki te ‵tōifoga i te togālā, e lavea atu te mainaga o te la i te lalolagi kātoa. E penā foki loa, e ‵tau o tavae atu ki a Ieova i te lalolagi kātoa. E se mafai o fakataunu te mea tenei e aunoa mo se taumafaiga telā ne fakatoka faka‵lei. E pelā me ne Molimau a Ieova, e maua ne tatou se tauliaga tāua ‵ki ke tavae atu ki te Atua kae ‵kau atu foki mo te loto finafinau ki te galuega ko te fakasalalauatuga o te Malo.
116:15—E pefea “te ‵mafa ki te Aliki [ko Ieova], manafai ko ‵mate” ana tino tapuaki? E tāua ‵ki eiloa a tino tapuaki a Ieova ki a ia telā e kilo atu ei a ia ki te ‵mate o latou katoa, io me se potukau, e pelā me se mea ko tō faigatā ke talia ke tupu. Kafai e talia ne Ieova ke tupu te mea tenā, e foliga mai me e sili atu te ma‵losi o ana fili i a ia. E sili atu i ei, e seai eiloa se tino ka tiakina i te lalolagi kae ka fai latou e pelā me se fakavae mō te lalolagi fou.
119:71—Kaia e aogā ei a logo‵maega faiga‵ta? E fai ne mea faiga‵ta ke momea aka te ‵tou fakalagolago atu ki a Ieova, ke ‵talo malosi atu mo te loto finafinau, kae ke momea aka foki te ‵tou loto fia‵fia o sukesuke ki te Tusi Tapu kae fakagalue aka a mea kolā e taku mai i ei. E sili atu i ei, a te auala e ‵saga atu ei tatou ki mea faiga‵ta e mafai o fakaasi mai i ei ‵tou uiga sē ‵lei katoatoa kolā e mafai o faka‵tonu aka. Ka se fai ne logo‵maega ke fanoa‵noa tatou māfai e talia ne tatou ke fakatonutonu aka ei ‵tou uiga.
119:96—Se a te uiga me ‘i mea ‵lei katoatoa e isi ne lotou gataga’? E faipati eiloa te faisalamo e uiga ki te tulaga ‵lei katoatoa mai i se kilokiloga faka-te-foitino. Kāti ne mafaufau a ia me e isi se tapulā ki te kilokiloga a tino e uiga ki te tulaga ‵lei katoatoa. E ‵kese mai i ei, e seai eiloa se tapulā ki fakatonuga a te Atua. E aogā a fakatakitakiga i ei ki vaega katoa o te olaga. E fai‵tau tatou i te New International Version: “E lavea ne au se tapulā ki te tulaga ‵lei katoatoa, kae e seai eiloa se tapulā ki au fakatonuga.”
119:164—Se a te mea e fakaofoofogia ei a te ‵viki atu ‘fakafitu taimi i aso takitasi’ ki te Atua? A te napa fitu e fakauiga sāle ki te katoatoa. Tela la, e fakaasi mai ne te faisalamo me e ‵tau eiloa o maua ne Ieova a tavaega katoa.
Akoakoga mō Tatou:
107:27-31. Ka fakamaoni aka ‘a te seai o se iloa’ o te poto o te lalolagi māfai ko oko mai Amaketo. (Fakaasiga 16:14, 16) E se mafai o fakasao ne ia se tino mai te fakamaseiga. Ko latou fua kolā e ‵kilo atu ki a Ieova mō te fakaolataga ka ola ke “siki atu ne latou te fakafetai ki te Aliki e ‵tusa mo tena alofa tumau.”
109:30, 31; 110:5. E masani sāle o se lava te puipuiga mai te talitā telā e taofi ne se sotia i tena lima fakamaui ki tena lima fakaatamai telā e taofi i ei te pelu. I se auala fakatusa, a Ieova e ‘nofo i te feitu fakaatamai’ o ana tavini, ke taua atu mō latou. Tela la, e tuku atu ne ia te puipuiga mo te fesoasoani ki a latou—se pogai ‵lei mō tatou ke ‘ka‵laga fakafetai atu ki a ia’!
113:4-9. Ko oko eiloa i te maluga o Ieova telā e punou ifo ei a ia ke “lavea ne ia te lagi.” Kae e alofa atafai a ia ki tino ma‵lalo, tino ma‵tiva, mo fāfine sē fanafanau. E loto maulalo a te Aliki Sili, ko Ieova kae e manako a ia ke fai foki penā ana tino tapuaki.—Iakopo 4:6.
114:3-7. A te iloa atu o galuega fakaofoofogia kolā ne fai ne Ieova mō ana tino i te Tai Kula, i te Vaitafe o Iolitana, mo te Mauga o Sinai, e ‵tau o fakamalosi mai ki a tatou i se auala lasi. A tino kolā e fakaata mai i te “laukele,” e ‵tau o ma‵taku—ke “galulu” i se auala fakatusa—i te taimi e vau ei te Aliki.
119:97-101. A te mauaga o te poto, te mainaga, mo te malamalama mai i te Muna a te Atua, e puipui ei tatou mai i logo‵maega i te feitu faka-te-agaga.
119:105. A te Muna a te Atua se moli e takitaki ei tatou me e mafai o fesoasoani mai ki a tatou i te fakafesagai atu ki fakalavelave i aso nei. E fakamaina foki ne ia ‵tou auala, me e taku mai i ei a te fuafuaga a te Atua mō aso mai mua nei.
E FIA‵FIA FAITALIA A PUAPUAGĀ
E mafai pefea o fakafesagai atu tatou ki tulaga faiga‵ta kae ‵sao atu i puapuagā? E tuku mai eiloa ne te Salamo 120 ki te 134 a te tali manino ki te fesili tenei. E ‵sao atu tatou i mea faiga‵ta kae tumau te ‵tou fia‵fia mai te ‵kilo atu ki a Ieova mō se fesoasoani. A salamo konei, e taku foki ki Songs of the Ascents, kāti ne usu atu i te taimi ne faima‵laga atu ei te kau Isalaelu ki Ielusalema mō te fakamanatuga o olotou ‵kaiga fia‵fia i te tausaga.
E fakaata mai i te Salamo 135 mo te 136 a Ieova e pelā me ko te Tino telā e mafai o fai mo fai so se mea e fiafia a ia ki ei, telā e ‵kese ‵ki eiloa mai tupua sē aogā. E isi se tali o te pese telā ne ‵fatu i te Salamo e 136, telā ne usu atu te vaega fakaoti o te fuaiupu ke tali atu ei ki te vaega muamua o te fuaiupu. E fakaasi mai i te suā salamo a te loto fanoa‵noa o te kau Iutaia i Papelonia kolā ne ma‵nako ke tapuaki atu ki a Ieova i Siona. Ne ‵fatu eiloa ne Tavita a te Salamo 138 ki te 145. Ne manako a ia ke ‘‵viki atu ki a Ieova mo tena loto kātoa.’ Kaia? Me “i au mea katoa e fai e fakaofoofogina kae ‵gali.” (Salamo 138:1; 139:14) I salamo e lima kolā e ‵soko mai, e ‵talo atu Tavita mō te puipuiga mai tāgata ma‵sei, polopolokiga amio‵tonu, te faka‵saoga mai tino fakasauā, mo takitakiga i mea tau amioga. E faka‵mafa mai ne ia te fia‵fia o tino o Ieova. (Salamo 144:15) Mai tua o te iloiloga o te takutakua mo te ‵lei o te Atua, ne folafola mai Tavita: “Au ka ‵viki faeloa ki te Aliki [ko Ieova]; a meaola katoa e ‵viki atu ki tena igoa tapu, ke oko ki te se gata mai.”—Salamo 145:21.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
122:3, NW—Ne fai pefea Ielusalema mo fa‵kai “ne tuku fakatasi ke tasi”? E pelā eiloa mo te masani o fa‵kai i aso mua, ne faite ke ‵pili eiloa a fale i Ielusalema. Ne foliki ‵ki eiloa te fa‵kai kae ne faigofie ei ke puipui faka‵lei latou. E se gata i ei, ona ko te ‵pili o fale ne mafai ei ne tino kolā e ‵nofo atu i te fa‵kai o fakatau fesoasoani kae fakatau puipui foki latou. E fakaata mai i te mea tenei a te tokagamalie o matakāiga e 12 o Isalaelu i te feitu faka-te-agaga māfai ko ‵kau fakatasi latou i te tapuakiga.
123:2, NW—Se a te uiga o te fakatusa e uiga ki mata o tavini? E ‵kilo atu a tavini ki olotou pule mō pogai e lua: ke iloa aka a mea e manako a ia ki ei kae ke maua foki se puipuiga mo mea e tausi ei te olaga. E penā foki loa, e ‵kilo atu tatou ki a Ieova ko te mea ke iloa aka tena loto kae ke maua foki tena taliaga.
131:1-3—Se a te auala ne fai ei ne Tavita ke ‘filemu tena loto e pelā me se pepe e takato filemu i lima o tena mātua’? E pelā mo se pepe telā e taumafai o faka‵noga aka tena tagi kae fiafia i lima o tena mātua, ne taumafai eiloa Tavita ke fakafilemu aka tena loto e pelā me “se pepe e takato filemu i lima o tena mātua.” E pefea la? I te ‵kalo keatea mai te fakamaualuga mo te kilokiloga fiasili mo te fakaseke foki ki mea kolā ko tō ‵lasi mō ia. I lō te taumafai ki tulaga ma‵luga, ne iloa faeloa ne Tavita tena tapulā kae ne fakaasi atu ne ia te loto maulalo. E ‵poto eiloa tatou māfai e fakaakoako atu tatou ki ana uiga, maise eiloa māfai e taumafai tatou ki tauliaga i te fakapotopotoga.
Akoakoga mō Tatou:
120:1, 2, 6, 7. A te gutu fatufatu mo pati fakatauemu e mafai o fai ei a nisi tino ke maua ne latou te loto māfatia. A te mafaufau faeloa ki ‵tou pati e fai atu, ko te auala e tasi ke fakaasi atu ei me i a tatou e “fia‵fia ki te filemu!”
120:3, 4. Kafai e ‵tau o fa‵ki tatou i se tino “gutu loi,” e mafai eiloa o maua ne tatou se fakamafanafanaga mai i te iloaga me ka faka‵tonu aka ne Ieova te mea tenā i tena taimi tonu. Ka logo‵mae eiloa a tino gutu fatufatu i mea faiga‵ta i lima o se “sotia” malosi. Ka maua eiloa ne latou te fakasalaga fakamataku a Ieova telā e fakaata mai i te “malala ‵ka.”
127:1, 2. I ‵tou taumafaiga katoa, e ‵tau eiloa o ‵kilo atu tatou ki a Ieova mō tena takitakiga.
133:1-3. A te tokagamalie o tino o Ieova e filemu, e gali, kae fakamalosi loto foki. E se ‵tau eiloa o fakamakosu ne tatou te mea tenā mai i te taumafai o ‵sala atu ki mea ‵se a nisi tino, fakatau kinau, io me e fāmeo.
137:1, 5, 6. A tino tapuaki a Ieova kolā ne ‵nofo fakapagota ne tosina atu olotou loto ki Siona, telā ne sui ne ia te fakapotopotoga a te Atua. Kae e a tatou? E mata, ko maua ne tatou se lagonaga fakamaoni ki te fakapotopotoga telā e fakaaogā ne Ieova i aso nei?
138:2. Ne fakaasi mai ne Ieova ‘i tena igoa mo ana fakatonuga tafasili i te ma‵luga’ me ka sili atu te fakataunuga o mea katoa kolā ko oti ne folafola mai ne ia i lō mea ne fakamoe‵moe tatou ki ei. E tonu, e ‵lasi ‵ki eiloa a fakamoemoega i ‵tou aso mai mua nei.
139:1-6, 15, 16. E iloa ne Ieova ‵tou galuega, ‵tou mafaufauga, mo ‵tou pati a koi tuai o faipati atu ne tatou. E iloa ne ia tatou talu mai te taimi ne fakafua aka ei tatou, a koi tuai o lavea faka‵lei atu a vaega takitasi o te foitino. A te iloa o te Atua e uiga ki a tatou taki tokotasi ko “tō ‵loto” kae faigatā o malamalama i ei. Ko oko eiloa i te fakamafanafana mai ke iloa atu me e se gata fua i te lavea ne Ieova o ‵tou fakalavelave faiga‵ta kae e malamalama foki a ia i mea e mafai o ‵tupu ki a tatou!
139:7-12. E seai eiloa se koga e mafai o olo atu tatou ki ei telā ko tō ‵mao ki te Atua ke fakamalosi mai a ia ki a tatou.
139:17, 18. E mata, e fakafiafia ki a tatou a te iloaga e uiga ki a Ieova? (Faataoto 2:10) Kafai e penā loa, ko maua eiloa ne tatou se pogai ‵mautakitaki mō te fiafia. E “uke atu i one” a mafaufauga o Ieova. Ka uke faeloa a mea e ‵tau o tauloto ne tatou e uiga ki a ia.
139:23, 24. E ‵tau o talia ne tatou a Ieova ke iloilo aka ne ia ‵tou loto mo “mea ma‵sei” i ei—ko mafaufauga, manakoga, mo lagonaga ma‵sei—kae ke fesoasoani mai foki ki a tatou ke ave keatea a mea konā mai i a tatou.
143:4-7. E mafai pefea o kufaki tatou ke oko foki eiloa ki tulaga faiga‵ta ‵ki? E tuku mai ne te faisalamo te auala: Mafaufau ‵loto ki mea ne fai ne Ieova, tumau i te mafaufau ki ana galuega, kae ‵talo atu ki a ia mō se fesoasoani.
‘‵Viki Atu Koutou ki a Ioa!’
E fakaoti faeloa a vaega takitasi e fa o te tusi ko salamo ki se tugāpati ke ‵viki atu ki te Aliki io me ko Ieova. (Salamo 41:13; 72:19, 20; 89:52; 106:48) A te vaega fakaoti e fai foki eiloa penā. E fai mai te Salamo 150:6: “‵Viki atu ki te Aliki [ko Ieova], a mea ola katoa! Viki atu koutou ki te Aliki [ko Ieova]!” Ka fakataunu tonu mai eiloa te mea tenā i te lalolagi fou a te Atua.
A koi fakatali‵tali tatou ki te taimi gali tenā, e maua eiloa ne tatou a pogai e uke ke tavae atu ki te Atua tonu kae ‵viki atu foki ki tena igoa. Kafai e mafau‵fau tatou ki te fiafia ko maua ne tatou ona ko te iloaga e uiga ki a Ieova mo te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo ia, e mata, e se fakamalosi aka ei tatou ke ‵viki atu ki a ia mo te loto fiafia?
[Ata i te itulau e 31]
E fakaofoofogia a galuega a Ieova
[Ata i te itulau e 32]
E “uke atu i one” a mafaufauga o Ieova