Te Fesoasoani Mai ‘te Atua Telā e Tuku Mai ne Ia te Kufaki mo Fakamafanafanaga’
ISE 2,000 tausaga ko ‵teka, ne fakamatala mai ei ne se tino tusitala o te Tusi Tapu, ko Paulo, a Ieova e pelā me ko “te Atua o te kufaki mo te fakamalosiga io me ko fakamafanafanaga.” (Loma 15:5) Ona ko te mea e fakatalitonu mai te Tusi Tapu me e se mafai o ‵fuli a Ieova, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me koi tumau eiloa a te Atua i te fakamafanafana atu ki tino kolā e tavini atu ki a ia. (Iakopo 1:17) E tonu, e fakaasi mai ne te Tusi Tapu me e tuku mai ne Ieova a fakamafanafanaga i auala kese‵kese ki tino kolā e ma‵nako ki ei. Ne a nisi auala konā? E tuku mai ne te Atua te malosi ki tino kolā e ‵talo atu ki a ia kae fakamolemole atu mō tena fesoasoani. E fakamalosi aka foki ne ia a Kelisiano ‵tonu ke tuku atu ne latou a fakamafanafanaga ki olotou taina tali‵tonu. Kae e tuku mai foki ne Ieova a tala fakamafanafana loto i tena Muna, ko te Tusi Tapu, kolā e fakamalosi atu i se auala lasi ki tino kolā e fanoa‵noa i te galo atu o se tamaliki i te mate. Ke na mafau‵fau nei tatou ki vaega takitasi e tolu konei o fakamafanafanaga.
‘Ne Lagona ne Ieova’
Ne tusi mai te Tupu ko Tavita e uiga ki te ‵tou Māfuaga, ko Ieova: “Oku tino, fakatuanaki ki te Atua i taimi katoa. Taku atu ki a ia otou puapuagā katoa, me ko ia ko te ‵tou ‵lafiga.” (Salamo 62:8) Kaia ne lasi katoa ei penā te loto talitonu o Tavita ki a Ieova? Ne tusi mai a Tavita e uiga ki a ia eiloa: “Ne ka‵laga atu ki a ia a tino puapuagātia kae ne tali mai a [Ieova]; ne fakasao ne ia latou mai olotou puapuagā katoa.” (Salamo 34:6) I taimi ne fe‵paki ei tou tagata mo tulaga faiga‵ta katoa, ne ‵talo atu faeloa a Tavita ki te Atua mō se fesoasoani, kae ne fesoasoani atu faeloa a Ieova ki a ia. Ne iloa ne Tavita mai mea ne ‵tupu ki a ia me ka ‵lago kae fesoasoani atu a te Atua ke mafai ne ia o kufaki.
E ‵tau o iloa ne mātua fanoa‵noa me ka fesoasoani atu a Ieova ki a latou i taimi o te fanoanoa lasi, e pelā eiloa mo te mea ne fai ne ia ki a Tavita. E mafai o olo atu latou ki te ‵toe Tino sili telā e ‘tali mai ne ia a talosaga,’ mo te loto tali‵tonu me ka tuku atu eiloa ne ia te fesoasoani ki a latou. (Salamo 65:2) A Viliamu, telā ne taku atu i te mataupu muamua, ne fai mai: “E uke taimi ne mafaufau ei au me ko se ‵kafi ne au o ola e aunoa mo taku tama, kae ne fakamolemole atu ei au ki a Ieova ke tuku mai se fakatapūga. Ne tuku mai faeloa ne ia ki a au a te malosi mo te loto toa ke tumau eiloa i te ola.” Kafai foki e ‵talo atu koe ki a Ieova i te fakatuanaki, ka tausi atu eiloa a te Atua sili o te lagi ki a koe. Me e tauto atu a Ieova te Atua ki tino kolā e taumafai o tavini atu ki a ia: “Au ko [Ieova] te otou Atua; e fakamalosi ne au koutou kae fai atu penei, ‘Sa ma‵taku; au e fesoasoani atu ki a koutou.’ ”—Isaia 41:13.
Te ‵Lago Mai o Taugasoa ‵Tonu
E masani o ma‵nako sāle a mātua fanoa‵noa ke fakamāumāu ne taimi i a latou eiloa ke ‵tagi kae taumafai o faka‵lei aka o olotou lagonaga. Kae ko te ‵kalo keatea mai te ‵kau fakatasi mo nisi tino i se vaitaimi tai leva e se se mea e ‵tau o fai ne latou. E ‵tusa mo te Faataoto 18:1, e mafai eiloa o logo‵mae koe māfai ‘e ‵vae keatea mai nisi tino.’ Tela la, e ‵tau eiloa o fakaeteete a tino kolā e fanoa‵noa ke mo a ma ‵tō atu ki te matāsele o te ‵vae keatea mai nisi tino.
E mafai eiloa o tuku atu ne taugasoa kolā e ma‵taku ki te Atua a fesoasoani tāua ki tino kolā e loto māfatia. E fai mai te Faataoto 17:17: “A takaga e masani o fiafia fakatasi kae fakatau a‵lofa. A taina e ‵tau o fakatau fesoasoani i taimi o fakalavelave.” A Lucy, telā ne fai‵pati ki ei i te mataupu muamua, ne maua foki ne ia a fakamafanafanaga mai taugasoa ‵tonu mai tua o te matega o tena tama tagata. Ne fai mai tou fafine e uiga ki ana taina tali‵tonu i te fakapotopotoga: “E tiga eiloa e se uke olotou pati e fai mai, kae ne fesoasoani malosi mai eiloa olotou āsiga. Ne āsi mai se taugasoa e tokotasi i aso kolā ne nofo tokotasi ei au. Ne iloa ne ia me ka nofo atu au i te fale kae tagi, kae ne vau sāle tou fafine ke ‵tagi fakatasi maua. Ne telefoni sāle mai ki a au a te suā taugasoa i aso katoa ke fakamalosi mai ki a au. Kae ne ‵kami ne nisi tino maua ke ‵kai i olotou fale, kae ne tumau eiloa latou i te faiga o te mea tenā.”
E tiga eiloa e se faigofie ke galo fakavave atu a te māfatia telā e lagona ne mātua māfai ko mate se tamaliki, a te ‵talo atu ki te Atua mo te ‵kau fakatasi mo taugasoa Kelisiano ‵tonu, ka aumai i ei a fakamafanafanaga tonu ki tino kolā e fanoa‵noa. E tokouke eiloa a mātua Kelisiano kolā ko oti ne ‵mate olotou tama‵liki ne lagona eiloa ne latou me e fakatasi atu a Ieova ki a latou. E tonu, e “fakamafanafana ne ia latou kolā e loto māfatia, kae fusi ne ia olotou pa‵kiaga.”—Salamo 147:3.
Tala i te Tusi Tapu Kolā e Maua Mai i ei a Fakamafanafanaga
I tafa o te ‵talo mo fakamalosiga kolā e maua mai i te ‵kau fakatasi mo taina, e fai eiloa te Muna tusia a te Atua mo pogai o fakamafanafanaga ki tino kolā e ‵tagi fanoanoa. E fakaasi mai ne tala i te Tusi Tapu me ne maua ne Iesu se manakoga lasi mo te malosi foki ke ave keatea te māfatia o mātua fanoa‵noa mai i te ‵toe fakafokimaiga o tino ‵mate ki te ola. E tuku atu eiloa ne vaegā tala penā a fakamafanafanaga ‵tonu ki tino kolā e fanoa‵noa. Ke na onoono aka nei tatou ki tala penā e lua.
E fakamatala mai i te Luka mataupu e 7 a mea ne ‵tupu i te taimi ne fetaui ei a Iesu mo se potukau o tino kolā e olo atu o tanu se tino mate i te fa‵kai ko Naina. Ko fai o tanu ne tino te tama tagata e tokotasi eiloa a se fafine ko mate tena avaga. E fai mai te fuaiupu e 13: “I te itula ne lavea ei ne te Aliki te fafine, a tena loto ne ‵fonu i te alofa ki a ia, kae ne faipati atu ki a ia penei, ‘Sa tagi.’ ”
E faigatā eiloa ke fai atu a tino ki se mātua i te mate o tena tama ke sa tagi. Kaia ne fai atu ei a Iesu penā? Me ne iloa ne ia me ko pili fua o fakagata aka te fanoanoa o te mātua tenā. E toe fai mai te tala: “Ne sasale atu a Iesu kae ne puke ki te pusa o te tino mate, kae ne ‵tu a tino kolā e amo ne latou. Ne faipati atu penei a Iesu, ‘Te tamataene! Au e muna atu ki a koe, tu ki luga!’ Ne nofotu ake ki luga a te tino mate kae kamata o faipati, kae ne tuku atu a ia ne Iesu ki tona mātua.” (Luka 7:14, 15) I te taimi tenā, kāti ne toe tagi eiloa te mātua, kae ne tagi a ia i te fiafia i te taimi tenei.
I te suā taimi, ne fanatu ki a Iesu se tagata e igoa ki a Iailo, telā ne fakamolemole atu mō se fesoasoani ki tena tama fafine ko 12 ana taugasoa telā ne masaki malosi. E seki leva, kae ne oko atu te fekau ki tou tagata me ko mate tena tama fafine. Ne māfatia malosi a Iailo, kae ne fai atu Iesu ki tou tagata: “Sa mataku, talitonu mai fua.” I te taimi ne oko atu ei ki te fale o te kāiga, ne fanatu eiloa a Iesu ki te tamaliki ko mate. Ne puke atu tou tagata ki te lima o tou fafine kae fai atu: “Au e fai atu ki a koe e taku tamaliki fafine, tu ki luga!” Se a la te mea ne tupu? “I te taimi eiloa tenā, ne tu aka te tamaliki kae sasale i olotou mua.” Ne pefea a lagonaga o ana mātua? ‘Ko oko eiloa i te ofo o laua.’ I te taimi ne puke atu ei a Iailo mo tena avaga ki te lā tama fafine, ne lagona eiloa ne laua te fiafia lasi. Ne fai eiloa pelā me ne moe‵miti fua laua.—Maleko 5:22-24, 35-43.
E fakaasi mai ne vaegā tala penā i te Tusi Tapu e uiga ki te toe‵tuga o tama‵liki a mea e mafai o fakamoe‵moe ki ei a mātua fanoa‵noa. Ne fai mai a Iesu: “Ko oko mai eiloa te taimi e lagona ei a tena leo ne latou katoa kolā e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua.” (Ioane 5:28, 29) Ne fuafua eiloa ne Ieova ke tuku atu ne tena Tama te ola ki tino kolā ko oti ne ‵mate. E lau i te fia miliona o tama‵liki kolā ko oti ne ‵mate ka lagona ne latou “tena leo” i te taimi e faipati atu ei a ia ki a latou: “Au e fai atu ki a koe . . . , tu ki luga!” Ka toe sa‵sale kae fai‵pati foki a tamaliki fo‵liki konā. Kae e pelā mo Iailo mo tena avaga, a mātua o tama‵liki konā ka “ofo” malosi eiloa mo te fia‵fia lasi.
Kafai e isi sau tama telā ko mate, e fakamalosi atu ke iloa ne koe me e mafai o ‵fuli ne Ieova tou fanoanoa ki te fiafia e auala i te toetu. Ke maua ne koe a mea aogā mai i te fakamoemoega ‵malu tenei, ke na fakalogo koe ki te fakamalosiga a te faisalamo: “Salasala atu ki te Aliki [ko Ieova] mō se fesoasoani; kae tapuaki atu ki a ia i taimi katoa. . . . Manatua vavega a te Atua ne fai, pelā foki mo ana fakamasinoga ne tuku mai.” (Salamo 105:4, 5) E tonu, tavini atu ki te Atua tonu, ko Ieova, kae tapuaki atu foki i te auala telā e talia ne ia.
Ne a mea ka maua fakavave māfai e “salasala atu [koe] ki te Aliki [ko Ieova]”? Ka maua eiloa ne koe te malosi e auala i ‵talo ki te Atua, ka fakamafanafanagina koe ne te alofa atafai o taugasoa Kelisiano ‵tonu, kae ka fakamalosigina foki koe e auala i te sukesuke ki te Muna a te Atua. Kae e sili atu i ei, i se taimi pili mai mua nei, ka lavea atu eiloa ne koe a ‘galuega mo vavega fakaofoofogia’ kolā ka fakataunu ne Ieova mō tou ‵lei ki te se-gata-mai, kae penā foki loa mo tau tamaliki telā ko mate.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 5]
“Aumai te Fafine Telā ne ‵Mate Ana Tama‵liki e Tokolua”
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 5]
A Kehinde mo Bintu, se tauavaga Molimau a Ieova mai Naitilia, kolā ne ‵mate lā tama‵liki e tokolua i se fakalavelave tupu fakafuasei i te motokā. Talu mai te taimi tenā, ne māfatia faeloa laua ona ko te ‵galo atu o lā tama‵liki. E tiga eiloa te feitu tenā, ne fesoasoani atu ki a laua te lā loto tali‵tonu ki a Ieova, kae ne tumau eiloa laua i te fakaasiatuga o te fekau o te fakamoemoega i te Tusi Tapu ki lā tuakoi.
Ne lavea eiloa ne nisi tino a foliga filemu kae ma‵losi kolā ne fakaasi atu ne Kehinde mo Bintu. I te aso e tasi, ne fai atu se fafine e igoa ki a Mrs. Ukoli ki te taugasoa e tokotasi o Bintu: “Aumai te fafine telā ne ‵mate ana tama‵liki e tokolua i te taimi eiloa e tasi kae telā koi talai atu eiloa ne ia te fekau i te Tusi Tapu. E fia iloa ne au me se a te māfuaga o tena malosi ke kufaki.” I te taimi ne oko atu ei a Bintu ki te fale o te fafine tenā, ne fai atu a Mrs. Ukoli ki tou fafine: “E fia iloa ne au te pogai koi tumau ei koe i te talai atu e uiga ki te Atua telā ne tamate ne ia au tama‵liki. Ne tamate foki ne te Atua taku tama fafine e tokotasi eiloa. Talu mai te taimi tenā, ne seki fia saga atu eiloa au ki te Atua.” Ne fakaaogā ne Bintu te Tusi Tapu ke fakamatala atu ei te pogai e ‵mate ei a tino mo te pogai e mafai ei o maua ne tatou se fakamoemoega mautinoa me ka toe‵tu mai a ‵tou tino pele kolā ko oti ne ‵mate.—Galuega 24:15; Loma 5:12.
Mai tua i konā, ne fai atu a Mrs. Ukoli: “Ne mafaufau sāle au me ko te Atua telā e tamate ne ia a tino. Nei la, ko iloa ne au te mea tonu.” Ne fakaiku aka ne tou fafine ke sukesuke a ia ki te Tusi Tapu mo Molimau a Ieova ko te mea ke iloa ne ia a mea e uke atu e uiga ki folafolaga a te Atua.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 6]
‘E Fia Fesoasoani Atu Au, Kae e se Iloa ne Au o Fesoasoani’
I te taimi e lagona ei ne mātua mo taina mo tuagane o se tamaliki ne mate a te loto māfatia, e mafai eiloa o manava‵se olotou taugasoa. E fia fesoasoani atu latou ki te kāiga kae ma‵taku foki i te mea ma fai ne latou se mea io me ne pati ‵se, kolā ka gasolo aka fua ei o sinā masei atu te lotou tulaga. Konei la a nisi manatu fesoasoani mō latou kolā e mafai o mafau‵fau penei, ‘E fia fesoasoani atu au, kae e se iloa ne au o fesoasoani.’
❖ Ke mo a ma ‵kalo keatea koe mai te tino fanoanoa ona ko te mea e se iloa ne koe a pati io me ko mea e ‵tau o fai atu ne koe. A tou nofo atu fua i konā e fakamalosi atu ki a latou. E mata, e se iloa ne koe a pati e ‵tau o fai atu? A te ‵sai atu mo te fai atu mo te loto fakamaoni “E fanoanoa foki au” e fakaasi atu ei ki a latou me e amanaia tonu koe ki a latou. E mata, e mataku koe māfai e kamata koe o tagi, me ka fakalasi aka fua ne koe i ei te lotou fanoa‵noa? E fai mai te Tusi Tapu: “‵Tagi fakatasi foki mo latou kolā e ‵tagi.” (Loma 12:15) E fakaasi atu i ou loimata me e fanoa‵noa fakatasi koe mo latou, kae e fakamafanafana atu eiloa te mea tenā.
❖ Ke na gasuesue muamua eiloa koe. E mata, e mafai o fakatoka ne koe ne mū meakai mō te kāiga? E mata, e mafai ne koe o ‵fulu olotou tifa kolā ko fua‵tu i te uke? E mata, e mafai o fai ne koe olotou fekau ki nisi koga? Ke mo a ma fai atu, “Fakailoa mai māfai e manako koe ki se mea.” Kafai foki loa e fai atu koe mo te loto fakamaoni, e fakaasi atu ne vaegā pati penā ki mātua fanoa‵noa me ko tō fakalavelave koe ke fesoasoani atu ki a latou. I lō te fai atu penā, fesili atu, “Ne a aku mea e mafai o fai ke fesoasoani atu ei ki a koe?” ko fai ei ne koe a mea kolā e ma‵nako latou ki ei. Kae ke ‵kalo keatea mai koga kolā e se ‵tau o fanatu koe ki ei i te lotou fale io me taumafai ke iloa ne koe a mea kolā e se ‵tau o iloa ne koe.
❖ Ke mo a ma fai atu, “E iloa ne au te faigatā o te mea tenei ki a koe.” E kese‵kese a lagonaga o tino e uiga ki te mate o se kāiga pele. E tiga eiloa ko oti foki ne mate sau tamaliki, e se iloa tonu ne koe a lagonaga o latou.
❖ Ka leva ‵ki eiloa te taimi a koituai o ‵foki atu latou ki olotou olaga masani i te fale. Ke na tumau eiloa i te fesoasoani atu ki te mea e mafai ne koe. Muamua la, e masani eiloa o lasi te fesoasoani e tuku atu ki se kāiga fanoanoa i te taimi e tasi, kae e sili atu eiloa i nāi aso io me ne nāi vaiaso mai tua ifo i ei. Ke na saga atu koe ki olotou manakoga i vaiaso mo masina mai tua ifo i ei.a
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke maua a nisi fakamatalaga e uiga ki te auala e mafai ei o fesoasoani atu ki tino fanoa‵noa i te ‵mate o olotou tama‵liki, ke onoono ki te mataupu “E Mafai Pefea o Fesoasoani Mai a Nisi Tino?” te itulau e 20-24 o te polosiua Kafai ko Mate Sou Tino Pele, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
E fakaasi mai ne tala i te Tusi Tapu me e maua ne Iesu te ‵mana mo te manakoga ke toe faka‵tu mai a tama‵liki ki te ola