Tumau i te Fai o te Mea ‵Lei
“Tumau i te . . . fai mea ‵lei.”—LUKA 6:35, NW.
1, 2. Kaia e masani ei o faigata a te faiga o mea ‵lei ki nisi tino?
E SE se mea faigofie ke fai atu a mea ‵lei ki nisi tino. E mafai o se a‵lofa mai a nisi tino kolā ne a‵lofa tatou ki ei. E ui eiloa e taumafai tatou o fesoasoani atu i te feitu faka-te-agaga ki nisi tino mai te folafola atu ki a latou a “te Tala ‵Lei o te ‵malu o te Atua” fiafia mo tena Tama, kāti e se fia ‵saga mai io me e se loto fakafetai latou. (1 Timoteo 1:11) E fakaasi mai ne nisi tino a latou e pelā me ne “fili ki te mate o Keliso i luga i te sataulo.” (Filipi 3:18) E pelā me ne Kelisiano, e ‵tau o pefea a ‵tou faifaiga ki a latou?
2 Ne fai atu a Iesu Keliso ki ana soko: “Tumau i te a‵lofa ki otou fili kae fai mea ‵lei.” (Luka 6:35, NW) Ke na mafaufau faka‵lei nei tatou ki te fakamalosiga tenei. Ka maua foki ne tatou a mea aogā mai nisi manatu o Iesu e uiga ki te faiga o mea ‵lei ki nisi tino.
“A‵lofa ki Otou Fili”
3. (a) Fakamatala fakatoetoe mai i au pati eiloa a pati a Iesu i te Mataio 5:43-45. (e) Se a te kilokiloga ne sae aka i takitaki lotu Iutaia e uiga ki tino Iutaia mo tino e se ne Iutaia i te senitenali muamua?
3 I tena Lauga lauiloa i luga i te mauga, ne fai atu a Iesu ki ana tino fakalogo‵logo ke a‵lofa ki olotou fili kae ke ‵talo mō tino kolā e fakasauā atu ki a latou. (Faitau te Mataio 5:43-45.) E aofia i tino kolā ne ‵nofo atu i konā ko tino Iutaia, kolā ne iloa ‵lei ne latou a fakatonuga a te Atua: “Sa taui atu se mea ‵se a se tino e fai ki a koe, sa tumau foki tou kaitaua ki a ia, kae alofa ki tou tuakoi e pelā eiloa mo tou alofa ki a koe eiloa.” (Levitiko 19:18) Ne tali‵tonu a takitaki lotu Iutaia i te senitenali muamua me i “tino” mo “tuakoi” ne fakasino atu fua eiloa ki tino Iutaia. E ‵tusa mo te Tulafono ne tuku ki a Mose, ne manakogina i ei ko tino Isalaelu ke ‵vae keatea mai fenua fakaa‵tea, kae ne sae aka te kilokiloga me e ‵tau o ‵kilo atu ki tino kolā e se ne tino Iutaia e pelā me ne fili kolā e ‵tau o takalia‵lia ki ei.
4. E ‵tau o pefea a faifaiga a soko o Iesu ki olotou fili?
4 E ‵kese mo te mea tenā, ne folafola mai a Iesu: “Ke a‵lofa atu koutou ki otou fili, ‵talo foki mō latou kolā e fakasauā ki a koutou.” (Mataio 5:44) Ne ‵tau o fakaasi atu ne ana soko a te alofa ki tino katoa kolā e takalia‵lia ki a latou. E ‵tusa mo te tino tusi Evagelia ko Luka, ne fai atu a Iesu: “Kae fai atu au ki a koutou kolā e faka‵logo mai ki a au. A‵lofa ki outou fili, fai faka‵lei ki tino kolā e takalia‵lia ki a koutou, fakamanuia atu ki tino kolā e fetu ki a koutou, kae ‵talo foki mō tino kolā e fai mea sē ‵lei mō koutou.” (Luka 6:27, 28) E pelā mo tino i te senitenali muamua kolā ne faka‵logo ki akoakoga a Iesu, e ‘fai faka‵lei tatou ki tino kolā e takalia‵lia’ ki a tatou mai te ‵saga atu ki olotou faifaiga sē ‵lei mo te fiafia. E ‘fakamanuia atu tatou ki tino kolā e fetu mai’ mai te fai‵pati atu ki a latou i se auala atafai. Kae e ‘‵talo eiloa tatou mō tino fai mea sē ‵lei’ ki a tatou mai te fakasauā mai io me ko nisi faifaiga “sē ‵lei.” A vaegā ‵talo penā ne fakaasiga alofa ko te mea ke ma‵fuli a loto o tino fakasauā kae gasuesue latou o fai a te mea telā e fiafia a Ieova ki ei.
5, 6. Kaia e ‵tau ei o a‵lofa tatou ki ‵tou fili?
5 Kaia e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou te alofa ki ‵tou fili? “Ko te mea ke fai koutou mo tama a te otou Tamana telā i te lagi,” ko pati a Iesu. (Mataio 5:45) Kafai e tau‵tali tatou ki te fakatakitakiga tenā, ko fai ei tatou e pelā mo “tama” a te Atua me ko fakaakoako tatou ki a Ieova telā “e faka‵to . . . ne ia a te vaiua ki tino amio‵tonu mo tino amio ma‵sei.” E ‵tusa mo te tala a Luka, a te Atua “e alofa ki tino kolā e galo i a latou te loto fakafetai, pelā foki mo tino ma‵sei.”—Luka 6:35.
6 Ke faka‵mafa atu te tāua mō ana soko ke ‘tumau i te a‵lofa ki olotou fili,’ ne fai mai Iesu: “Kafai koutou e a‵lofa atu ki tino kolā e a‵lofa mai ki a koutou, se a la te taui e maua i ei? E a, e se fai foki ne tino ao lafoga a te mea tenā? Kafai e fakapito fua a te otou atafai ki otou taugasoa, e a, e isi se mea e sili atu ne fai ne koutou i lō tenā? E a, e se fai foki penā ne tino o fenua fakaa‵tea?” (Mataio 5:46, 47) Kafai e a‵lofa fua tatou ki tino kolā e a‵lofa mai, e se ‵tau o maua ne tatou so se “taui,” io me ko te taliaga mai te Atua. Ke oko foki eiloa ki tino ao lafoga, kolā e se alofagina sāle, ne a‵lofa fua ki tino kolā ne a‵lofa ki a latou.—Luka 5:30; 7:34.
7. Kaia e se fai ei a te fakatalofa atu fua ki ‵tou “taugasoa” e pelā me se mea e sili atu i te ‵lei?
7 A te pati fakatalofa masani a te kau Iutaia e aofia i ei te pati “filemu.” (Famasino 19:20; Ioane 20:19) A te mea tenei se fakamanuiaga ki te ola ‵lei mo te manuia o te tino e fakatalofa atu ki ei. E se fai a te mea tenei e pelā me “se mea e sili atu” i te ‵lei māfai e fakatalofa atu fua tatou ki ‵tou “taugasoa.” E pelā mo te mea ne fakasae aka ne Iesu, ne fai sāle foki ne “tino o fenua fakaa‵tea” se mea tai ‵pau penā.
8. Se a te mea ne fakamalosi atu ne Iesu ki ana tino fakalogo‵logo i ana pati: ‘E ‵tau o katoatoa te otou ‵lei’?
8 Ona ko te tulaga agasala ne seki mafai ei o maua ne soko o Keliso a te tulaga ‵lei katoatoa. (Loma 5:12) Kae, ne fakaiku aka ne Iesu te vaega o tena lauga tenei i ana pati: “Ke katoatoa te ‵lei otou amio, e pelā mo te otou Tamana telā i te lagi, e katoatoa tona ‵lei.” (Mataio 5:48) Tela la, ne fakamalosi atu a ia ki ana tino fakalogo‵logo ke fakaakoako ki te lotou “Tamana telā i te lagi,” ko Ieova, mai te faiga ke katoatoa te ‵lei o te lotou a‵lofa—mai te a‵lofa foki ki olotou fili. E ‵tau foki o fai tatou penā.
Kaia e ‵Tau ei o Loto Fakamagalo?
9. E ‵tusa mo te ‵talo fakaakoako a Iesu, se a te auala e tasi e tumau ei tatou i te fai o mea ‵lei?
9 E tumau faeloa tatou i te faiga o te mea ‵lei māfai e fakamagalo ne tatou se tino telā e agasala mai ki a tatou. A te tonuga loa, e aofia i te ‵talo fakaakoako a Iesu a pati konei: “Fakamagalo mai omotou agasala e pelā mo matou e fakamagalo atu ki tino kolā e agasala mai ki a matou.”—Mataio 6:12.
10. E uiga ki te loto fakamagalo, e mafai pefea o fakaakoako tatou ki te Atua?
10 E ‵tau o fakaakoako tatou ki te Atua, telā e fakamagalo faeloa ne ia a tino agasala kolā e sala‵mo tonu. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “E ‵tau mo koutou o fakatau a‵lofa kae fakatau atafai; ke fakatau fakamagalo foki koutou, e pelā eiloa mo te Atua ko oti ne fakamagalo ne ia koutou i a Keliso.” (Efeso 4:32) Ne usu mai te faisalamo ko Tavita: “A te Aliki e alofa kae alofa ‵nau, e tuai o ita, kae ‵fonu i te alofa tumau. . . . E se fakasala ‵soko ne ia tatou e ‵tusa mo ‵tou amio ma‵sei, e se taui mai foki ne ia ‵tou agasala mo ‵tou mea ‵se. . . . E pelā mo te ‵mao o te saegala mai te togala, e penā foki te faka‵mao ne ia o‵tou agasala mai i a tatou. E pelā mo te alofa o te tamana ki ana tama‵liki, e penā foki te alofa o te Aliki ki tino kolā e āva ki a ia. E iloa ne ia a te mea ne faite ki ei tatou, e manatua foki ne ia i a tatou ne ‵pefu.”—Salamo 103:8-14.
11. Ko oi a tino e fakamagalo ne te Atua?
11 E mafai o fakamagalo ne te Atua a tino māfai fua ko oti ne fakamagalo ne latou a tino kolā ne agasala atu ki a latou. (Maleko 11:25) Ke faka‵mafa mai te manatu tenei, ne fai mai Iesu: “I te mea kafai koutou e fakamagalo atu ki tino i olotou agasala, e fakamagalogina foki koutou ne te otou Tamana telā i te lagi. Kae kafai e se loto fakamagalo atu koutou ki tino i olotou agasala, e se fakamagalogina foki koutou ne te otou Tamana i otou agasala.” (Mataio 6:14, 15) E tonu, e fakamagalo fua ne te Atua a tino kolā e fakamagalo ne latou a nisi tino. Kae e tasi te auala ke tumau ei tatou i te fai mea ‵lei ko te tau‵tali atu ki te fakatakitakiga a Paulo: “E pelā mo te Aliki ko oti ne fakamagalo ne ia koutou, e ‵tau foki mo koutou o fakatau fakamagalo.”—Kolose 3:13.
“Sa Fakamasino Atu ki Nisi Tino”
12. Ne a pati fakatonutonu ne fai atu ne Iesu e uiga ki te fakamasino atu o nisi tino?
12 A te suā auala ke fai te mea ‵lei ne fakaasi mai i te Lauga i luga i te mauga i te taimi ne fai atu ei a Iesu ki ana tino fakalogo‵logo ke se fakamasino ne latou a nisi tino, kae ne fakaaogā ne ia se tala fakatusa aogā ke faka‵mafa mai ei te manatu tenei. (Faitau te Mataio 7:1-5.) Ke mafaufau nei tatou ki te uiga o pati a Iesu i tena faiatuga: “Sa fakamasino atu ki nisi tino.”
13. Ne a mea e ‵tau o fai ne tino fakalogo‵logo a Iesu?
13 Ne siki mai i te Evagelia a Mataio a pati a Iesu: “Sa fakamasino atu ki nisi tino, ko te mea ke mo a e fakamasino koutou ne te Atua.” (Mataio 7:1) E ‵tusa mo te tusi ko Luka, ne fai mai Iesu: “Sa faka masino ki nisi tino, ko se fakamasino ei koutou ne te Atua; sa fakamasei ki nisi tino, ko se fakamasei ei koutou ne te Atua; fakamagalo atu ki nisi tino, ko fakamagalo ei koutou ne te Atua.” (Luka 6:37) Ne fakamasino ne Falesaio i te senitenali muamua a nisi tino i se auala sē ‵lei, e ‵tusa mo tuu mo aganuu kolā e se fakavae ki te Tusi Tapu. A so se tino fakalogologo a Iesu telā ne fai sāle penā e ‵tau o taofi tena “fakamasino ki nisi tino.” I lō te fai penā, e ‵tau o tumau latou i te “fakamagalo” ne latou a mea ‵se a nisi tino. Ne tuku mai foki ne te apositolo ko Paulo a fakatakitakiga tai ‵pau e uiga ki te alofa fakamagalo, e pelā mo mea e fakaasi mai i luga nei.
14. Mai te fakalauefa atu o te alofa fakamagalo, se a te mea e fakamalosi aka ne soko o Iesu ke fai ne tino?
14 Mai te fakalauefa atu o te alofa fakamagalo, e fakamalosi aka ne soko o Iesu a tino ke fakamagalo ne latou a tino. “Me ko te fakamasinoga e fakamasino atu ei koutou, e fakamasinogina ei koutou,” ko pati a Iesu, “ko te fua foki e fua atu ne koutou, e toe fua mai ki a koutou.” (Mataio 7:2) E ‵tusa mo ‵tou faifaiga ki nisi tino, e tau ne tatou a mea ne ‵toki ne tatou.—Kalatia 6:7.
15. Ne fakaasi mai pefea ne Iesu me se mea sē ‵lei te mataonoono?
15 Ke masaua la me ko te mea ke fakaasi atu te masei o te mataonoono, ne fesili atu a Iesu: “Se a te mea e kilo atu ei koe ki te potu lakau i te mata o tou taina, kae se iloa ne koe a te potu lakau i tou mata? E mafai pefea o fai atu koe ki te suā tino, ‘Fakamolemole, ke ‵seu ne au a te potu lakau i tou mata,’ kae kiloke, e iai foki te potu lakau i tou mata?” (Mataio 7:3, 4) A te tino telā e fia fakamasei ne ia te suā tino e kilo fua ki tamā mea fo‵liki i te “mata” o tena taina. E fakaasi atu ne te tino mataonoono me e se ‵lei a faka‵tauga a tena taina. E ui eiloa e foliki fua te tamā mea ‵se tenā—e pelā me se potu lakau—e ofo mai a te tino mataonoono ke “‵seu” keatea ne ia te potu lakau tenā. E ofo fakaloiloi mai a ia ke fesoasoani atu ki tena taina ke lavea faka‵lei ne ia a mea.
16. Kaia e fai atu ei me e isi “se potu lakau” i mata o te kau Falesaio?
16 Kae siliga atu te mataonoono o takitaki lotu Iutaia. Ke fai se fakatusa: I te taimi ne fai atu ei se tagata ‵kivi telā ne faka‵lei aka ne Keliso me kāti a Iesu ne vau mai te Atua, ne tali atu a Falesaio mo te kaitaua: “Ne fanau mai koe e ‵fonu i te agasala, kae vau koe o akoako mai matou?” (Ioane 9:30-34) E uiga ki te mauaga o se kilokiloga ‵lei faka-te-agaga mo te faiga foki o faka‵tauga ‵lei, ne isi foki “se potu lakau” i mata o te kau Falesaio kae ne ‵kivi katoatoa latou. Tela la, ne fai atu ei a Iesu: “A koe se tino loi. ‵Seu muamua keatea te potu lakau i tou mata, ko kite ‵lei ei koe, fatoā ‵seu ei ne koe keatea a te potu lakau i te mata o te suā tino.” (Mataio 7:5; Luka 6:42) Kafai e ma‵nako malosi tatou o fai te mea ‵lei ki nisi tino, e se fai tatou e pelā mo tino mataonoono kolā e ‵kilo faeloa ki te potu lakau i mata o ‵tou taina. I lō te fai penā, e iloa ne tatou i a tatou ne tino sē ‵lei katoatoa, tela la, e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai te fakamasino tino mo te mataonoono ki mea ‵se a ‵tou taina tali‵tonu.
Faifaiga e ‵Tau o Fai ki Nisi Tino
17. E ‵tusa mo te Mataio 7:12, e ‵tau o pefea a ‵tou faifaiga ki nisi tino?
17 I te Lauga i luga i te mauga, ne faka‵mafa mai ne Iesu me e fakaasi atu ne te Atua a uiga e pelā me se tamana ki Ana tavini mai te tali atu ki olotou ‵talo. (Faitau te Mataio 7:7-12.) Se mea tāua ‵ki ke tuku mai ne Iesu te tulafono tenei e uiga ki mea tau amioga: “E pelā mo te mea e ma‵nako koutou ke fai atu ne nisi tino ki a koutou, ke fai foki eiloa ne koutou penā ki a latou.” (Mataio 7:12) Kafai e penā eiloa a ‵tou faifaiga ki tino, ko fakamaoni atu eiloa i ei ne tatou me ia tatou ne soko ‵tonu o Iesu Keliso.
18. Ne fakaasi mai pefea i “te Tulafono” me e ‵tau o fai ne tatou a faifaiga kolā e ma‵nako tatou ke fai mai ne nisi tino ki a tatou?
18 Mai tua o ana pati e uiga ki faifaiga e ma‵nako tatou ke fai mai ne nisi tino ki a tatou, ne toe fai mai a Iesu: “Tenei te uiga o te Tulafono a Mose mo akoakoga a pelofeta.” Kafai e ‵pau a ‵tou faifaiga ki nisi tino mo mea kolā ne fakaasi mai ne Iesu, ko ga‵lue eiloa tatou e ‵tusa mo “te Tulafono”—ko tusitusiga i te Tusi Tapu mai i a Kenese ke oko ki a Teutelonome. I tafa o te fakaasiatuga o te fuafuaga a Ieova e uiga ki te fanaumaiga o se fanau telā ka fakaseai atu i ei a amioga ma‵sei, e tuku mai i tusi konei a te Tulafono telā ne tuku mai ne te Atua ki te fenua o Isalaelu e auala i a Mose i te 1513 T.L.M. (Kenese 3:15) E aofia i nisi mea, ne manino ‵lei te Tulafono me e ‵tau mo tino Isalaelu o fai te mea tonu, e se ‵tau o fakailoga tino, kae e ‵tau o fai ne latou te mea ‵lei ki tino ma‵tiva mo tino fakaa‵lofa i luga i te fenua.—Levitiko 19:9, 10, 15, 34.
19. E fakaasi mai pefea ne “pelofeta” me e ‵tau o fai ne tatou te mea ‵lei?
19 Mai te fakasino atu ki “pelofeta,” ne masaua eiloa ne Iesu a tusi a pelofeta i Tusitusiga i te ‵gana Epelu. E aofia i ei a valoaga e uiga ki te Mesia kolā ne fakataunu eiloa ne Keliso. E fakaasi mai foki i tusitusiga konā me e fakamanuia ne te Atua ana tino māfai e fai ne latou a te mea tonu i ana mua kae fai faka‵lei foki ki nisi tino i se auala ‵tau. E pelā me se fakaakoakoga, ne tuku atu ne te valoaga a Isaia a polopolokiga konei ki te kau Isalaelu: “Muna a te Aliki ki tino o tena fenua, ‘Fai te meatonu kae ‵lei, . . . ka fakamanuia ne au a latou kolā e . . . fakamaoni . . . ka fakamanuia foki ne au a latou kolā e se amio ma‵sei.’ ” (Isaia 56:1, 2) E tonu, e fakamoemoe te Atua ke tumau ana tino i te faiga o mea ‵lei.
Fai Faeloa te Mea ‵Lei ki Nisi Tino
20, 21. Ne ‵saga atu pefea a te vaitino ki te Lauga a Iesu i luga i te mauga, kae kaia e ‵tau ei o mafaufau ‵loto koe ki ei?
20 Ko oti ne sau‵tala tatou ki nāi manatu tāua ne fai ne Iesu i tena Lauga i luga i te mauga sē fuafuagina. Kae e faigofie fua ke malamalama tatou i faifaiga a tino kolā ne lagona ne latou ana pati i te taimi tenā. E fai mai te Tusi Tapu: “I te otiga o pati a Iesu, ne ofo masei a te vaitino i ana akoakoga, me ne akoako atu e pelā mo se tino e i a ia te pule, kae e se pelā mo olotou faiakoga o te Tulafono.”—Mataio 7:28, 29.
21 E seai se fakalotolotolua me ne ‵valo mai i a Iesu Keliso ko “Te Pule Sili.” (Isaia 9:6) A te Lauga i luga i te mauga ko te ‵toe fakaakoakoga tāua e fakaasi mai ei te iloaga o Iesu e uiga ki te kilokiloga a tena Tamana faka-te-lagi ki mea. I tafa o mea ko oti ne sau‵tala tatou ki ei, e faipati foki a te lauga tenā e uiga ki te fiafia tonu, te auala ke ‵kalo keatea mai faifaiga finalalolagi, te faiga o te amiotonu, mo mea e ‵tau o fai ne tatou ke maua se olaga tokagamalie kae fiafia i aso mai mua, mo nisi manatu e uke. Kaia e se toe faitau faka‵lei ei koe ki te mataupu e 5 ke oko ki te 7 o Mataio fakatasi mo te faiga o ‵talo? Ke mafaufau ‵loto ki fakatakitakiga ‵gali a Iesu kolā e tusi i konā. Ke fakagalue ne koe i tou olaga a pati a Keliso i tena Lauga i luga i te mauga. Ko mafai ei o fakafiafia ne koe a Ieova, fai faka‵lei atu ki nisi tino, kae tumau i te faiga o mea ‵lei.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• E ‵tau o pefea a ‵tou faifaiga ki ‵tou fili?
• Kaia e ‵tau ei o loto fakamagalo tatou?
• Ne a pati ne fai mai ne Iesu e uiga ki te fakamasino tino?
• E ‵tusa mo te Mataio 7:12, e ‵tau o pefea a ‵tou faifaiga ki nisi tino?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 15]
E iloa ne koe te pogai ne fai mai ei a Iesu: “Sa fakamasino atu ki nisi tino”?