‵Kalo Keatea Mai Mea sē Aoga i ‘te Aso o te Tala Fakafiafia’
NE MAFAU‵FAU a lepela e tokofa ki filifiliga ne fai ne latou. E seai ne meaalofa ne maua ne latou mai i se tino i te mataloa o te fa‵kai. Ko seai ne meakai e maua ne tino Samalia ona ko te kau Sulia ko nikoi ne latou te fa‵kai. E seai se aoga ke olo atu ki te fa‵kai tenā; a mea‵kai foki ko ‵togi ‵mafa ‵ki. Ne ‵logo atu foki me ko kamata te kai tino i ei.—2 Tupu 6:24-29.
Ne mafaufau aka te kau lepela, ‘Kaia e se olo ei tatou ki te koga e ‵nofo ei te kau Sulia? E ‵lei fua māfai e ‵mate atu tatou?’ I te taimi ko pouli ei, ne olo atu eiloa latou. I te lotou okoatuga ki te koga e ‵nofo ei te kau Sulia, ne seai eiloa se lotou mea e lagona. E seai ne sotia leoleo. A solofanua mo asini e ‵sai mai i konā kae e seai ne sotia. Ne fatio atu te tokofa lepela konei ki loto i se faleie. E seai ne tino kae ko malaku eiloa a meakai mo meainu i loto i ei. Ne ‵kai kae inu latou i mea konā. Ne lavea foki ne te kau lepela a aulo, siliva, gatu mo nisi mea tāua. Ne puke ne latou, ‵funa aka i se koga kae toe ‵foki atu o puke mai a nisi mea. Ko palele eiloa ne tiakina ne tino a te koga tenā. Ne fai ne Ieova se vavega ke lagona ne te kau Sulia se kautau e olo atu o taua ki a latou. Mai te mafaufau aka me ko taua atu se kautau ki a latou, ne ‵tele keatea fakavave ei te kau Sulia. Ne tiakina mai fua olotou mea ke puke ne so se tino.
Ne tali ne te kau lepela a koloa tāua o ‵funa. Kae ne masaua fakamuli ne latou me i te kau Samalia ko seai eiloa ne olotou meakai, kae ne pokotia malosi ei olotou loto lagona. Ne fai atu te suā tino ki te suā tino: “Ko oko eiloa i te sē ‵lei o te mea tenei e fai ne tatou! A te mea tenei se tala fakafiafia.” Ne olo fakavave atu te kau lepela ki Samalia kae fakailoa atu ne latou te tala fakafiafia e uiga ki mea ne maua ne latou.—2 Tupu 7:1-11.
Ko ‵nofo atu foki nei tatou i te vaitaimi telā e mafai o fakaigoa me ko ‘te aso o te tala fakafiafia.’ I te fakasino atu ki se vaega tu ‵kese o te “fakailoga . . . [o] te gataga o te lalolagi,” ne fai mai Iesu: “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo, e fakamatala atu ki te lalolagi kātoa, mo fai te molimau ki tino katoa; ko oko mai ei te gataga.” (Mataio 24:3, 14) E pokotia pefea tatou i te mea tenā?
E Mafai o Loto Vāi‵vai Tatou Ona ko Mea e Manava‵se ki ei
Ona ko te lotou fia‵fia ki mea ne maua ne latou, ne puli fakavave i te kau lepela a tino Samalia. Ne ‵saga atu fua latou ki mea e mafai o maua ne latou. E mata, e mafai o tupu se mea tai ‵pau penā ki a tatou? A te “oge” meakai se vaega o te fakailoga telā e iloa atu ei a te taimi o te gataga. (Luka 2:7, 11) Ne fakailoa atu a Iesu ki ana soko: “Fakaeteete koutou! Ke mo a ma to fai ‵kaiga kae konā sāle, io me manava‵se ki mea o te olaga nei.” (Luka 21:34) E pelā me ne Kelisiano, e ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma talia ne tatou a te manavase ki mea o te olaga i aso takitasi ke puli i a tatou me ko ‵nofo atu tatou i ‘te aso o te tala fakafiafia.’
Ne seki talia ne se Kelisiano e igoa ki a Blessing, ke fakavāivāi a ia ne ana fakalavelave totino. Ne tavini atu a ia e pelā me se paenia, fakaoti faka‵lei ana akoakoga, ne avaga fakamuli a ia ki se tino e galue i te Peteli, kae ne talia ke galue e pelā me se tokotasi i te kāiga Peteli o Benin. Ne fai mai tou fafine: “E galue nei au e pelā me se tino fulu fale, kae ko oko eiloa toku fiafia ki taku galuega.” E mafai nei ne Blessing o toe kilo atu mo te fiafia ki te 12 tausaga ne galue ei a ia i te taviniga tumau kae loto fiafia foki me ne saga tonu atu eiloa a ia ki ‘te aso o te tala fakafiafia’ telā ko ola nei tatou i ei.
Fakaeteete i Mea Fakamāumāu Taimi
I te taimi ne uga atu ei ne ia ana soko e toko 70, ne fai atu Iesu: “Ko foki te lasi o te saito ko ‵tau o ‵kati, ka ko te mea e se lava a tino faigaluega mo ‵kati te saito. Fakamolemole ki te tino e o ia te toga saito, ke toe uga mai ne tino faigaluega o fakaputu tena saito.” (Luka 10:2) E pelā loa mo te uke o fuaga o te laukele e māumāu māfai e tuai te ‵katiga, a te manatu māmā ki te faiga o te galuega talai e mafai o iku ki te ‵galo atu o ola o tino e tokouke. Tela la, ne toe fai mai a Iesu: “Sa ‵tu o fakafetaui ki se tino tokotasi i te alatu.” (Luka 10:4) A te uiga o te pati Epelu telā ne ‵fuli ki te “fakafetaui” e se ko te “fakatalofa” atu fua ki se tino. E mafai foki o aofia i ei te ‵sai atu ki se tino mo te sau‵tala i se taimi leva mo se taugasoa. Ne fakatonu atu ei a Iesu ki ana soko ke ‵kalo keatea mai so se mea telā e mafai o takitaki ‵se ei latou kae fakamāumāu i ei te ukega o olotou taimi. E tāua ‵ki a te fekau telā e ‵tau o talai atu ne latou.
Ke mafaufau ki taimi kolā e mafai o māumāu i te faiga o mea sē tāua. Ko oti ne fai a televise e pelā me se mea fakamāumāu taimi i koga e uke. Kae e pefea la a selefoni mo komupiuta? Mai i se iloiloga telā ne fai ki tino Peletania e toko 1,000, ne iloa aka me i “te aofaki masani o tino Peletania e fakamāumāu ne latou a minute e 88 i te telefoni, fakaopoopo atu ki ei se 62 minute i te selefoni, e 53 minute i te meli iti kae 22 minute i te aveavega o fekau i selefoni.” A te aofaki kātoa e lasi fakalua atu i te aofaki o itula e fakaaoga ne paenia lagolago i te galuega talai i aso katoa! E pefea te uke o taimi e fakamāumāu ne koe ki te faiga o mea konei?
Ne fakaeteete eiloa a Ernst mo Hildegard Seliger ki te fakaaogaga o lā taimi. Ne fakamāumāu ne laua a tausaga e 40 i falepuipui a te kau Nasi mo te kau Kominisi. I te taimi ne fakasaoloto mai ei, ne tavini atu laua e pelā me ne paenia ke oko ki te taimi ne palele atu ei te lā galuega i te lalolagi nei.
E tokouke a tino ne fia ave tusi mo laua. Ne mafai fua ne te tauavaga konei o fakaaoga a te ukega o lā taimi ke fai‵tau kae tali a tusi a tino. Kae ne fakamuamua eiloa ne laua a mea faka-te-agaga i te lā olaga.
E tonu, e fakatāua kae fia‵fia eiloa tatou māfai e fesokotaki mai a ‵tou tino pele ki a tatou, kae e sē se mea masei a te mea tenā. E aoga foki a tamā fakama‵fuliga e fai ki mea masani e fai ne tatou i aso takitasi. Kae se mea poto ke matapula‵pula ki mea sē aoga kolā e fakamāumāu i ei a taimi e uke i te taimi tenei e talai atu ei te tala ‵lei.
Talai Fakamaea Atu te Tala ‵Lei
Se fakamanuiaga gali eiloa ke ola tatou i ‘te aso o te tala fakafiafia.’ Ke mo a eiloa ma galo i a tatou a te ‵toe mea tāua e pelā mo te mea ne tupu ki lepela e tokofa. Masaua la me ne fai fakamuli ifo latou, penei: “Ko oko eiloa i te sē ‵lei o te mea tenei e fai ne tatou!” E penā foki tatou, e se ‵tau o talia ne tatou a te kausaki atu ki mea totino io me ko mea sē aoga kolā e fakamāumāu taimi ke taofi ei tatou mai te ‵kau katoatoa atu ki te faiga o te galuega talai.
I te feitu tenei, e isi se fakaakoakoga ‵lei ke tau‵tali atu tatou ki ei. Kafai e toe mafaufau ki tausaga e 20 muamua o tena galuega, ne tusi mai a te apositolo ko Paulo: “Ne folafola katoatoa . . . ne au a te Tala ‵Lei a Keliso.” (Loma 15:19) Ne seki talia eiloa ne Paulo se mea ke fakavāivāi ei tena loto finafinau. Ke na loto finafinau eiloa tatou e pelā mo ia i te taimi e folafola atu ei ne tatou a te fekau o te Malo i ‘te aso o te tala fakafiafia’ tenei.
[Ata i te itulau e 28]
Ne seki talia ne Blessing a nisi mea totino ke fakalavelave atu ei ki tena taviniga tumau
[Ata i te itulau e 29]
Ne fakaeteete a Ernst mo Hildegard Seliger i te fakaaogaga o lā taimi