Ko Oi E Mafai O Faka‵sao Ne Ia A Tino Kolā E Ka‵laga Atu Mō Se Fesoasoani?
“Te Atua, akoako te Tupu ke fakamasino ne ia tino ki tau amiotonu . . . E faka‵sao ne ia a tino . . . kolā e ka‵laga ki a ia.”—SALAMO 72:1, 12.
1. Se a te mea e tauloto ne tatou i te tala o Tavita e uiga ki te alofa fakamagalo o te Atua?
KO OKO eiloa i te fakamafanafana loto a pati konei ne tusi ne te tupu mua o Isalaelu ko Tavita! I tausaga mai mua o tusi a pati konei, ne salamō a ia mai tua o te taimi ne mulilua ei a ia mo Patisepa. I te taimi tenā, ne fakamolemole atu a Tavita ki te Atua: “‵Solo keatea aku agasala e pelā mo te lasi o tou alofa ‵nau! . . . E iloa faeloa . . . ne au aku agasala. . . . Ne amio masei au talu taku fanaumaiga; ne agasala foki au mai te fanaumaiga.” (Salamo 51:1-5) Ona ko te alofa fakamagalo, e iloa ne Ieova a ‵tou tulaga agasala.
2. E mafai pefea o fesoasoani mai ki a tatou a te Salamo 72?
2 E malamalama a Ieova i ‵tou tulaga fakafanoanoa. Kae e pelā mo te mea ne ‵valo mai, a te Tupu telā ne fakaeke ne te Atua ka “faka‵sao ne ia a tino . . . kolā e ka‵laga ki a ia, mo latou foki kolā e puapuagatia kae se amanaia ne tino. E alofa a ia ki tino vāi‵vai mo tino ma‵tiva; e faka‵sao foki ne ia a olotou ola.” (Salamo 72:12, 13) Ka fai pefea a te faka‵saoga tenā? E fakaasi mai i te Salamo 72 a te auala ke fai penā. E tuku mai i te pese telā ne ‵fatu e uiga ki te nofoaiga tupu a te tama a Tavita ko Solomona, se ata e uiga ki te auala ka pule mai ei te Tama a te Atua, ko Iesu Keliso telā ka fakaseai ne ia a logo‵maega katoa o tino.
Se Fakaasiga e Uiga ki te Pulega a Keliso
3. Se a te fakamolemole a Solomona, kae se a te mea ne tuku atu ne te Atua ki a ia?
3 I te otiga o te fakailoaga i a Solomona ko fai mo tupu, ne tuku atu ei ne te toeaina ko Tavita a fakatakitakiga kolā e ‵tau o fai ne Solomona mo te fakamaoni. (1 Tupu 1:32-35; 2:1-3) Ne fakasae fakamuli atu a Ieova ki a Solomona i se moemiti kae fai atu: “Fakamolemole mai ki te mea telā e ‵tau o tuku atu ne au ki a koe.” E tasi eiloa te akai ne fai atu ne Solomona: “Tuku mai te poto ki a au ke mafai ne au o takitaki tou fenua i te mea tonu kae ke mafai foki ne au o iloa te mea ‵lei mo te mea masei.” Ne iku atu a te fakamolemole a Solomona mo te loto maulalo ki te tukuatuga ne te Atua a mea ne manako a ia ki ei.—1 Tupu 3:5, 9-13.
4. Ne fakamatala mai pefea ne se tino pule i taimi konā a te pulega a Solomona?
4 Ona ko fakamanuiaga a Ieova, ne iku atu a te pulega a Solomona i te vaitaimi gali tenā ki te filemu mo te maumea telā ne seki maua aka eiloa ne se malo i te lalolagi. (1 Tupu 4:25) E aofia i tino kolā ne fia lavea ne latou a te auala e pule ei a Solomona ko te tupu fafine o Seepa, fakatasi mo ana tino lagolago e tokouke. Ne fai atu a ia ki a Solomona: “A te tala ne lagona ne au i toku fenua e . . . tonu eiloa! . . . A te mea ne lagona ne au e se ko te āfa foki o te mea tenei ko matea faka‵lei atu ne au; a tou poto mo tou takutakua e tafasili atu i te mea ne lagona ne au.” (1 Tupu 10:1, 6, 7) Kae, e sili atu fakafia a te poto ne fakaasi mai ne Iesu, telā ne fai tonu mai a ia, penei: “Kiloke, au e fai atu ki a koutou, e isi se tino i konei e sili atu i a Solomona.”—Mataio 12:42.
Te Faka‵saoga Mai Lalo i te Solomona Sili
5. Se a te mea e fakaasi mai i te Salamo 72, kae se a te mea e fakaata mai i ei?
5 Ke na onoono aka tatou ki vaega o te Salamo 72 fakatasi mo te kilokiloga e uiga ki fakamanuiaga mai lalo i te pulega a Iesu Keliso, te Solomona Sili. (Faitau te Salamo 72:1-4.) E fakaasi mai i te salamo tenei a lagonaga o Ieova e uiga ki te ‘pulega fakatupu’ a tena Tama, te “Pelenise o te Filemu,” ko Iesu Keliso. (Isaia 9:6, 7) Mai lalo i te takitakiga a te Atua, ka puipui faka‵lei ne te Solomona Sili ‘a tino loto mafatia kae faka‵sao a tama‵liki a tino ma‵tiva.’ A tena pulega e filemu kae amiotonu. I tena nofoga i te lalolagi, ne tuku mai ne Iesu se ata foliki o mea kolā ka fakataunu i tena Pulega i te Afe Tausaga.—Fakaasiga 20:4.
6. Se a te fakaasiga foliki ne tuku mai ne Iesu e uiga ki fakamanuiaga mai lalo i te pulega a te Malo?
6 Mafaufau ki nisi galuega a Iesu Keliso kolā e tuku mai i ei se fakaasiga foliki fua o mea ka fai ne ia mō tino katoa ke fakataunu ei a pati i te Salamo 72. E lavea ‵lei ne tatou a te lasi o tena atafai ki tino kolā e logo‵mae. (Mataio 9:35, 36; 15:29-31) E pelā me se fakaakoakoga, ne fakapilipili atu se tagata lepela ki a Iesu kae fakatagi atu: “E mafai ne koe o faka‵ma mai au, māfai e loto koe ki ei.” Ne tali atu a Iesu: “Au e loto ke ‵ma koe.” Kae ne ‵lei eiloa te masaki o te tagata tenā! (Maleko 1:40-42) Fakamuli ifo, ne fetaui a Iesu mo se fafine ko mate tena avaga kae ko mate foki tena tama eiloa e tokotasi. Ona ko tena “alofa,” fai atu ei a Iesu, “Tu ki luga!” mea loa ko tu tena tama ki luga. Ne toe ola mai eiloa a te tamaliki tenā.—Luka 7:11-15.
7, 8. Ne a nisi mea e fakaasi mai i te ‵mana o Iesu ke faka‵lei a masaki?
7 Ne tuku atu ne Ieova a te malosi ki a Iesu ke fai a vavega. Ne fakaasi mai a te mea tenei i te tala o se “fafine i konā e ‵tafe tena sua i tausaga e sefulu lua.” E tiga eiloa “e uke a mea ne fi‵ta ei a ia i tokita, palele ana koloa ne fakamāumāu,” ne gasolo aka eiloa o masei tena masaki. Ne fanatu a te fafine i se vaitino kae ne patele atu ki a Iesu—telā ko soli ne ia te Tulafono e uiga ki se tino telā “e masaki i te masaki o fafine.” (Levitiko 15:19, 25) Ne lagona ne Iesu me ko fano keatea a te ‵mana mai i a ia, telā ne ‵sili atu ei a ia me ko oi te tino ne fakapatele atu ki a ia. Ne “polepole” eiloa te fafine i te mataku telā ne “fakapakū ifo ei ki vae o Iesu kae fakaasi tonu atu me ko ia.” I te iloaga ne ia me ne faka‵lei ne Ieova a te fafine, ne atafai a Iesu ki tou fafine kae fai atu: “Taku tama, ko tou fakatuanaki ko ola ei koe. Na fano la mo te manuia, i a koe ko ‵lei.”—Maleko 5:25-27, 30, 33, 34.
8 A te malosi o Iesu telā ne aumai ne te Atua ke faka‵lei ei a masaki ne ‵tau foki o pokotia i ei a tino kolā ne lavea ne latou. E pelā me se fakaakoakoga, ne mautinoa eiloa me ne fia‵fia a tino e tokouke i te laveaga ne latou a Iesu e faka‵lei ne ia a tino mai mua o fai tena Lauga i te Mauga. (Luka 6:17-19) I te taimi ne uga ei ne Ioane te Papatiso a avefekau e tokolua ke fakamaoni aka me i a Iesu ko te Mesia, ne maua atu ne lāua a Ia e ‘faka‵lei olotou masaki mo masaki ma‵sei, mo agaga ma‵sei, kae ne faka‵pula foki ne ia a mata o tino ‵kivi e tokouke.’ Kae ne fai atu a Iesu ki a lāua: “‵Foki kae tala atu ki a Ioane a mea ko oti ne lavea ne koulua, mo mea foki ko oti ne lagona ne koulua; a tino ‵kivi ko ‵pula olotou mata, a tino ‵pili ko mafai o sasale, a lepela ko ‵lei olotou masaki, a tino ‵tuli ko ‵logo olotou taliga, a tino ‵mate ko toe ola, mo te Tala ‵Lei ko folafola atu ki tino ma‵tiva.” (Luka 7:19-22) Ko oko eiloa i te fakamalosi atu o te fekau tenā ki a Ioane!
9. Se a te mea ne fakaata mai ne vavega a Iesu?
9 E tonu, a te faka‵saoga mai logo‵maega telā ne tuku mai ne Iesu i tena nofoga i te lalolagi nei ne aoga fua mō se vaitaimi toetoe. A tino kolā ne faka‵lei io me ne faka‵tu aka ne ia ne toe ‵mate atu fakamuli. Kae ko vavega kolā ne fai ne Iesu i te lalolagi ne ata fo‵liki fua o te faka‵saoga se-gata-mai telā ka maua ne tino mai lalo i tena pulega faka-Mesia.
Se Lalolagi Palataiso i Aso Mai Mua
10, 11. (a) E pefea te leva ka maua ei a fakamanuiaga mai i te Malo kae e pefea la te pulega a Iesu? (e) Ko oi ka fakatasi mo Keliso i te Palataiso, kae ka ola pefea a ia ki te se-gata-mai?
10 Mafaufau ki te olaga i loto i te lalolagi Palataiso. (Faitau te Salamo 72:5-9.) Ka maua ne tino tapuaki o te Atua tonu e tokotasi se olaga fiafia i te Palataiso e pelā eiloa mo te la mo te masina kolā e ‵sae aka faeloa ke oko ki te se-gata-mai! Ka fakamaoni mai a te gali o te Tupu ko Iesu Keliso e pelā mo te “vaiua e ‵to ifo ki fatoaga, ke pelā foki mo motigaua e ‵to ifo ki te laukele.”
11 I te taimi e fakaataata ei ne koe a te fakataunuga o te salamo tenei, e mata, e se fakamalosi aka tou loto ne te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i se lalolagi palataiso? E mautinoa eiloa me ne fiafia a te pagota masei i te taimi ne fai atu ei a Iesu: ‘Ka fakatasi tāua i te Palataiso.’ (Luka 23:43) I te Pulega a Iesu i te Afe Tausaga, ka toe fakatu mai a te tagata tenā ki te ola. Kafai e fakalogo a ia ki te pulega a Keliso, ka mafai o ola a ia i te lalolagi ki te se-gata-mai i te ola ‵lei katoatoa mo te fiafia.
12. I te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga, se a te avanoaga ka ‵tala atu ki tino sē ‵lei kolā ka toe‵tu mai?
12 Mai lalo i te pulega a te Solomona Sili, “ka tupu olaola te amiotonu” a Iesu Keliso, ko tena uiga, ka manuia eiloa. (Salamo 72:7) Ka ‵fonu te lalolagi i te alofa mo te atafai o Keliso, e pelā eiloa mo tena nofoga i te lalolagi. I te lalolagi fou telā ne folafola mai ne te Atua, ka tuku atu foki ki “tino sē ‵lei” kolā e faka‵tu aka se avanoaga alofa ke faka‵logo ki tulaga o Ieova kae ola e ‵tusa mo mea konā. (Galuega 24:15) E tonu, a latou kolā e se ma‵nako o ola e tusa mo fakatakitakiga a te Atua, ka se talia ke ola kae fakamasei ne latou a te filemu i te lalolagi fou.
13. E pefea te lasi o te pulega a te Malo, kae kaia ka se mafai ei o fakamasei a te filemu i te taimi tenā?
13 A te pulega a te Solomona Sili i te lalolagi kātoa ne fakaata mai i pati konei: “A tena malo e oko atu ki feitu katoa o te lalolagi, mai te vaitafe o Eufilate ke oko atu ki kapakapalagi. A tino i te toafa ka ifo atu i ona mua, ka ko ona fili ka tafola valevale i luga i te laukele.” (Salamo 72:8, 9) Ao, ka pule mai a Iesu Keliso ki te lalolagi kātoa. (Sakalia 9:9, 10) A tino kolā e talia ne latou tena pulega mo ana fakamanuiaga ka “ifo atu i ona mua” mo te faka‵logo. I te suā feitu, ka ave keatea a tino agasala kolā e sē sala‵mo, ke oko eiloa “ki te taki selau” o tausaga. (Isaia 65:20) Ka “tafola valevale i luga i te laukele.”
Te Atafai o Iesu ki a Tatou
14, 15. E iloa pefea ne tatou me e malamalama a Iesu i lagonaga o tino kae “ka faka‵sao ne ia a tino ma‵tiva kolā e ka‵laga ki a ia”?
14 Ko ‵tu atu nei a tino agasala i se tulaga fakafanoanoa kae e manakogina ne latou se fesoasoani. Kae e isi se fakamoemoega mō tatou. (Faitau te Salamo 72:12-14.) E atafai mai a Iesu, te Solomona Sili ki a tatou me e iloa ne ia ‵tou tulaga agasala. E se gata i ei, ne puapuaga a Iesu ona ko te amiotonu, kae ne talia ne te Atua ke fakafesagai atu a ia ki ei. Ne logo‵mae malosi a Iesu telā ne ‵sali “tona tauta e pelā mo te motimotiga toto, e salisali ifo ki te laukele.” (Luka 22:44) Fakamuli ifo i luga i te sataulo, ne kalaga atu a Iesu mo te leo lasi, penei: “Toku Atua, toku Atua, se a te mea ko tiaki mai ei ne koe au?” (Mataio 27:45, 46) Faitalia ana logo‵maega, mo taumafaiga katoa a Satani ne fai ke fuli keatea a ia mai i a Ieova, ne fakamaoni eiloa a Iesu ki a Ieova te Atua.
15 E tali‵tonu tatou me e lavea ne Iesu a ‵tou logo‵maega kae ka “faka‵sao ne ia a tino ma‵tiva kolā e ka‵laga ki a ia, mo latou foki kolā e puapuagatia kae se amanaia ne tino.” E pelā mo te atafai o tena Tamana, ka ‘fakalogologo a Iesu ki tino ma‵tiva’ kae ka ‘faka‵lei ne ia a tino loto mafatia, kae fusi ne ia olotou pa‵kiaga.’ (Salamo 69:33; 147:3) E mafai ne Iesu o “‵kau fakatasi mai ki o‵tou puapuaga,” me ne “fakaosoosogina e pelā eiloa mo tatou.” (Epelu 4:15) Ko oko eiloa i te gali ke iloa atu me ko pule mai nei a te Tupu ko Iesu Keliso i te lagi kae ko manako foki o faka‵sao ne ia a tino mai logo‵maega!
16. Kaia ne mafai ei ne Solomona o fakaasi atu a te alofa ki tino kolā e pule ne ia?
16 Ona ko te mea e maua ne Solomona te poto mo te malamalama, e mautinoa eiloa me ne “alofa a ia ki tino vāi‵vai.” I tafa i ei, e uke a mea fakafanoanoa kae fakalogo‵mae ne fepaki mo ia i tena olaga. Ne pukemālō ne tena taina ko Amanono a tena tuagane ko Tamala, kae ne fakatonu atu a te taina o Solomona ko Apisaloma ke tamate a Amanono. (2 Samuelu 13:1, 14, 28, 29) Ne ‵fao mālō ne Apisaloma a te nofogaaliki o Tavita, kae ne seki iku manuia olotou taumafaiga, kae ne tamate a ia ne Ioapo. (2 Samuelu 15:10, 14; 18:9, 14) Fakamuli ifo, ne taumafai a te taina o Solomona ko Atonia ke fai a ia mo tupu. Moi ne manumalo a ia, e mautinoa eiloa me ka tamate ne ia a Solomona. (1 Tupu 1:5) E mautinoa eiloa me ne malamalama a Solomona i logo‵maega o tino ona ko ana pati i tena ‵talo i te fakaulufalega o te faletapu o Ieova. E uiga ki tino kolā e ‵nofo mai lalo i a ia, ne ‵talo atu te tupu, penei: “E iloa katoa ne latou takitokotasi a olotou fakalavelave mo logo‵maega . . . Ko koe [Ieova] e ‵tau o fakamagalo ne koe latou e ‵tusa mo mea e fai ne latou.”—2 Nofoaiga Tupu 6:29, 30, Tusi Paia, Samoa.
17, 18. Ne a logo‵maega ne ‵tau o kufaki i ei a nisi tavini a te Atua, kae se a te mea ne fesoasoani atu ki a latou ke fai penā?
17 E mafai o logo‵mae tatou ona ko mea ne fai muamua ne tatou i ‵tou olaga. Ne tusi mai a Malia,a telā ne fai mo Molimau a Ieova i te taimi ko 30 ei ana tausaga: “E isi eiloa ne pogai e fiafia ei au, kae e mā kae takalialia faeloa au ki mea ne fai muamua ne au. Ne manako faeloa au o tagi, e pelā eiloa me ne ‵tupu a mea konā i te aso anafi. E ati aka faeloa ne au a mafaufauga kolā e fai ei ke ‵mau i toku mafaufau a lagonaga sē aoga kae fakamasiasi.”
18 E mafai o pokotia a tavini e tokouke a te Atua i lagonaga konei, kae se a te fesoasoani e mafai o tuku atu i ei a te malosi telā e manakogina ke kufaki latou? “E maua ne au a te fiafia mai oku taugasoa ‵tonu mo oku kāiga faka-te-agaga,” ko muna a Malia. “E taumafai foki au ke saga tonu atu ki folafolaga a Ieova mō aso mai mua, kae e talitonu au me i toku tagi atu mō se fesoasoani ka ‵fuli ki te fiafia.” (Salamo 126:5) E ‵tau o fakamoe‵moe tatou ki te fakatokaga a te Atua e uiga ki tena Tama, te Pule telā ko oti ne filifiligina. Ne ‵valo mai penei e uiga ki a ia: “E alofa a ia ki tino vāi‵vai mo tino ma‵tiva; e faka‵sao foki ne ia a olotou ola. E fakaola ne ia latou mai tino saua mo tino matamua; e tafasili te tāua o olotou ola i tena mafaufau.” (Salamo 72:13, 14) Ko oko eiloa i te fakamalosi mai o te mea tenei!
Se Lalolagi Fou e Uke a Mea i ei Telā e Fakatali‵tali Tatou ki ei
19, 20. (a) E ‵tusa mo te Salamo 72, se a te fakalavelave ka faka‵lei aka ne te Malo? (e) Ko oi te tino muamua e ‵tau o avatu ki ei a tavaega mō te pulega a Keliso, kae e pefea ou lagonaga ki mea kolā ka pili o fakataunu?
19 Taumafai ke fakaataata ne koe a te olaga o tino amio‵tonu i te lalolagi fou a te Atua mai lalo i te pulega a te Solomona Sili. Ne tauto mai ki a tatou: “Ke fakamaumea te fenua i saito; ko mauga foki ke ‵fonu i fuagalakau.” (Salamo 72:16) E tiga eiloa e se mafai o ola a saito i luga i mauga, e faka‵mafa mai i pati konei a te auala ka ola ‵lei ei a te laukele. Ka ‵fua mai a fuagalakau “e pelā mo te uke o fuagalakau i Lepanona,” se kogā koga telā ne ‵fua i ei a fuagalakau e uke i taimi o te pulega a Solomona. Mafaufau ki te mea tenei! Ka se toe ai se ogega mea‵kai, ka se toe ai se tino fiakai, io me se lava ana mea‵kai! Kae ka fiafia a tino katoa “i se ‵kaiga o mea‵kai tafasili i te gali.”—Isaia 25:6-8; 35:1, 2.
20 Ko oi te tino ka avatu ki ei a tavaega ona ko fakamanuiaga konei? E ‵tau o avatu muamua ki te Tupu o te se-gata-mai mo te Pule o te lagi mo te lalolagi, ko Ieova te Atua. A ko te tonuga loa, ka fia‵fia katoa tatou o usu atu a te fakaotiga o te fuaiupu o te pese tenei: “Ke se fakapuligina te igoa o [te Tupu ko Iesu Keliso]; a tena takutakua foki ke tumau faeloa pelā mo te la. A fenua katoa ke ‵viki ki a ia, tino katoa ke fakatagi atu ki te Atua ke fakamanuia a latou, ka ke ka‵laga foki latou ke maua ne te tupu te fiafia. Viki atu ki te Aliki te Atua o Isalaelu, me ko ia fua tokotasi ne fai ne ia galuega fakaofoofogina konei. Ke vikia tena igoa ‵malu ki te se gata mai! Ke ‵fonu te lalolagi katoa i tena ‵malu. Amene! Amene!”—Salamo 72:17-19.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a Ko oti ne ‵fuli a igoa.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Se a te mea ne ‵valo mai i te Salamo 72?
• Ko oi a te Solomona Sili, kae e pefea te lasi o tena pulega?
• Se a te mea e gali ki a koe e uiga ki fakamanuiaga kolā ne ‵valo mai i te Salamo 72?
[Ata i te itulau e 27]
Se a te mea ne fakaata mai i te manuia o te pulega a Solomona?
[Ata i te itulau e 30]
E tāua ‵ki eiloa ke maua a te ola i te Palataiso mai lalo i te pulega a te Solomona Sili