Ke Loto Finafinau Mō Te Tapuakiga Tonu
“Ko oko eiloa i te lasi o te saito e fia ‵kati, ka ko tino ga‵lue i te saito e se tokouke!”—MATAIO 9:37.
1. E fakamatala mai pefea ne koe a te fakavave?
E ISI sau mataupu telā e ‵tau o saga fakavave atu ki ei se tino a koi tuai o oti atu a te aso. Ne a au mea ka fai? E tusi atu ne koe te fakailoga tenei “FAKAVAVE!” Ko fanatu nei koe i tou auala ki se fono tāua, kae ko talimuli koe. Ne a au mea ka fai? E fai atu koe ki te tino fakateletele, “Fakamolemole ke vave; me se mea FAKAVAVE!” E tonu, kafai e isi sau galuega telā e ‵tau o fai fakavave kae ko se lava te taimi, e manavase kae tulituli katoa au mea e fai. Ko gasolo o tuki tou fatu, kae ko momea aka tou vave i te faiga o au galuega. Ko oko eiloa i te tāua o te mea tenā!
2. Se a te ‵toe galuega telā e ‵tau o fai fakavave ne Kelisiano ‵tonu i aso nei?
2 Mō Kelisiano ‵tonu i aso nei, e seai aka foki se mea e sili atu i te tāua i lō te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo kae fai a tino mo soko i atufenua katoa. (Mataio 24:14; 28:19, 20) I te sikimaiga o pati a Iesu, ne tusi mai a te soko ko Maleko me i te galuega tenei e ‵tau o fai “muamua,” ko tena uiga, a koi tuai o oko mai te gataga. (Maleko 13:10) E tonu, tenā eiloa te mea e ‵tau o fai. Ne fai mai a Iesu: “Ko oko eiloa i te lasi o te saito e fia ‵kati, ka ko tino ga‵lue i te saito e se tokouke!” E se mafai o faka‵tali a te ‵katiga o saito; e ‵tau eiloa o ‵kati a koi tuai o palele atu a te taukai.—Mataio 9:37.
3. Ne ‵saga atu pefea a tino e tokouke ki te manakoga ke fai fakavave te galuega talai?
3 Ona ko te mea e tāua malosi a te galuega talai ki a tatou, e ‵tau o fakamāumāu ki ei a ‵tou taimi, malosi, mo ‵tou mafaufau. E fakamālō atu eiloa me e tokouke a taina mo tuagane e fai eiloa penā. Ko oti ne fakafaigofie aka ne nisi tino a olotou olaga ko te mea ke ‵kau atu latou ki te taviniga tumau e pelā me ne paenia io me ne misionale io me ke tavini atu i se fale Peteli e tasi i te lalolagi kātoa. Ko oko eiloa i te lotou fakalave‵lave. Ne talia ne latou a mea faiga‵ta e uke, kae ne uke foki a fakalavelave ne fe‵paki mo latou. Kae ne fakamanuia eiloa latou ne Ieova i se auala lasi ‵ki. Ko oko eiloa i te fia‵fia o tatou mō latou. (Faitau te Luka 18:28-30.) E tiga eiloa e se mafai ne nisi tino o aofia e pelā me ne tino tumau i te folafola atu, e tuku atu ne latou a taimi e uke ki te galuega fakaola tino tenei, telā e aofia i ei a te fesoasoani atu ki ‵tou tama‵liki ke ‵sao.—Teutelonome 6:6, 7.
4. Kaia ne galo atu ei i nisi tino a te lagonaga ke fakavave a te faiga o te galuega talai?
4 E pelā mo te mea e lavea atu ne tatou, a te fakavave e masani o isi sena sokoga ki se taimi fakaoti, se fakaotiga, se gataga. Ko ola nei tatou i te taimi o te gataga, kae ko uke ‵ki a fakamaoniga—mai i te Tusi Tapu mo tala fakasolopito—ke fakamaoni aka ei a te mea tenā. (Mataio 24:3, 33; 2 Timoteo 3:1-5) Kae e seai se tino e iloa ne ia a te taimi tonu ka oko mai ei a te gataga. I te taimi ne tuku atu ei a fakamatalaga e uiga ki “te fakailoga” telā ka fakamailoga ki ei te vaitaimi o “te gataga,” ne fai ‵tonu mai a Iesu: “E seai se tino i te lalolagi io me se agelu i te lagi e iloa ne ia a te aso tenā mo te itula tenā. E penā foki a te Tama, kae na ko te Tamana fua e tokotasi e iloa ne ia.” (Mataio 24:36) Ona ko te mea tenā, e mafai o faigata ki nisi tino ke fakatumau ne latou a te lagonaga fakava‵vave i tausaga katoa, maise eiloa māfai ko oti ne fai latou penā mō se taimi leva ‵ki. (Faataoto 13:12) E mata, e penā eiloa ou lagonaga i nisi taimi? Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke ati aka io me ke fakatumau ne tatou se lagonaga fakava‵vave mō te galuega telā e ma‵nako a Ieova te Atua mo Iesu Keliso ke fai ne tatou i aso nei?
Mafaufau ki te ‵Tou Fakaakoakoga Sili, ko Iesu
5. Ne a auala ne fakaasi atu ei ne Iesu a te fakavave o tena galuega talai?
5 Mai i tino katoa kolā ne fakaasi atu olotou lagonaga fakava‵vave i te lotou taviniga ki te Atua, a Iesu Keliso ko te ‵toe fakaakoakoga sili. A te pogai e tasi mō tena fakava‵vave ona ko te uke o mea e ‵tau o fai ne ia i tausaga fua e tolu mo te āfa. E tiga eiloa te feitu tenā, ne fai ne Iesu a mea e uke atu mō te tapuakiga tonu i lō mea ne fai ne so se tino. Ne fakailoa atu ne ia a te igoa mo te fuafuaga a tena Tamana, ne talai atu te tala ‵lei o te Malo, ne fakaasi faka‵sau atu a amioga ‵loi mo akoakoga ‵se a takitaki lotu, kae ne fakamaluga foki ne ia a te pulega sili a Ieova ke oko eiloa ki te mate. Ne tuku katoatoa atu a ia i ana taumafaiga o sasale atu i te fenua kātoa—o akoako, fesoasoani, kae faka‵lei a ma‵saki o tino. (Mataio 9:35) E seai eiloa se tino e mafai o fai ne ia a mea e uke i se taimi toetoe fua. Ne galue malosi atu a Iesu i lō so se tino.—Ioane 18:37.
6. Se a te mea ne saga tonu atu ki ei a Iesu i tena olaga?
6 Se a te mea ne fakamalosi aka ei a Iesu ke galue malosi e aunoa mo se fi‵ta i tena taviniga kātoa? Mai i te valoaga a Tanielu, ne mafai o iloa ne Iesu a te leva o te taimi e ‵tau ei o fai tena galuega e ‵tusa mo te fakasologa o taimi a Ieova. (Tanielu 9:27) Tela la, e pelā mo te mea ne lavea atu, ne ‵tau o gata atu tena taviniga i te lalolagi nei i “te āfa o te taimi tenā,” io me mai tua o te tolu mo te āfa tausaga. Mai tua malie ifo eiloa o tena uluatuga mo te manumalo ki Ielusalema i te ‵tau mafanafana i te 33 T.A., ne fai atu a Iesu: “Ko oko mai te taimi e tuku ei te ‵malu lasi ki te Tama a te Tagata.” (Ioane 12:23) E tiga eiloa ne iloa ne Iesu me ko pili mai tena mate, ne seki saga faeloa a ia ki te mea tenā i tena olaga, ke fai mo fai te pogai tāua mō tena galue malosi. I lō te fai penā, ne saga tonu eiloa a ia ki te fakaaogaga o so se avanoaga ke fai te loto o tena Tamana kae ke fakaasi atu foki a te alofa ki tino. A te alofa tenā ne fakamalosi aka ei a ia ke fakamaopoopo kae fakamasani a soko, mai i te ugaatuga o latou i malaga talai. Ne fai ne ia a te mea tenā ko te mea ke fai ne latou a te galuega telā ne kamata ne ia kae ke fai foki ne latou a galuega e sili atu i ana mea ne fai.—Faitau te Ioane 14:12.
7, 8. Ne ‵saga atu pefea a soko ki te ‵fulu faka‵maga ne Iesu a te faletapu, kae kaia ne gasuesue ei a Iesu i te auala tenā?
7 E tasi te mea ne tupu i te olaga o Iesu telā ne fakaasi faka‵lei mai i ei a te lasi o tena loto finafinau. I te kamataga o tena galuega, i te vaitaimi o te Paseka i te 30 T.A. ne olo atu a Iesu mo ana soko ki Ielusalema kae ne lavea ne latou i te faletapu “a tino e ‵togi pulumakau, mamoe mo lupe, mo tino ei kolā e faka‵liu tupe e ‵nofo mai i olotou laulau.” Ne saga atu pefea a Iesu ki ei, kae se a te kilokiloga a soko ki te mea tenei?—Faitau te Ioane 2:13-17.
8 A mea ne fai ne Iesu mo ana pati i te taimi tenā e fetaui eiloa mo mea ne masaua ne soko e uiga ki pati fakapelofeta a te salamo e tasi telā ne ‵fatu ne Tavita: “A toku fia tapuaki i tou Faletapu ko ‵ka i toku loto e pelā mo se afi.” (Salamo 69:9) Kaia? Ona ko mea ne fai ne Iesu e aofia i ei a mea faiga‵ta mo mea fakama‵taku. Kae ko tino pulepule i te faletapu—ko faitaulaga, faiakoga o te tulafono, mo nisi tino—ne fakamalosi aka ne latou a te faiga o pisinisi amio ‵pelo i konā. Ke fakaasi faka‵sau atu kae ke fakagata foki olotou amioga faitogafiti, ne fai ei ne Iesu a ia eiloa mo fai se fili o takitaki lotu i te taimi tenā. E pelā eiloa mo te iloilo ‵tonu aka ne soko a te tulaga tenā, ‘a te loto finafinau mō te fale o te Atua’ io me ko te loto finafinau mō te tapuakiga tonu, ne lavea faka‵lei atu eiloa i ei. Kae se a te loto finafinau? E mata, e ‵kese mai i te fakavave?
Te Fakatusatusaga o te Fakavave mo te Loto Finafinau
9. Ne fakamatala atu pefea a te loto finafinau?
9 E fakamatala mai ne se tikisionale e tasi a te “loto finafinau” e pelā me ko te “loto fiafia mo te naunau o kausaki atu ki se mea,” kae e tuku mai i ei a vaegā pati tai ‵pau e pelā mo te fiafai ki ei, te taofi ‵mau ki ei, te loto fiafia, mo te loto naunau. E mautinoa eiloa me e mafai o fakaaoga a tugapati katoa konei ke fakamatala mai i ei a te galuega talai a Iesu. Tela la, e ‵fuli ne te Today’s English Version, penei: “A toku loto ki tou fale, e te Atua, ko ‵ka eiloa e pelā me se afi.” Se mea gali, me i te ‵gana i nisi fenua o Asia, a te tugapati ko te “loto finafinau” e aofia i ei a vaega e lua kolā e fakauiga ki te “loto” mo te “‵vela,” e pelā me e ‵ka a te loto. E se tioa eiloa o masaua ne soko a pati a Tavita i te taimi ne lavea ei ne latou a mea ne fai ne Iesu i te faletapu. Kae se a te mea ne ‵ka ei te loto o Iesu i te afi i se auala fakatusa kae fakamalosi aka ei ke gasuesue a ia i te auala tenā?
10. Se a te uiga o te “loto finafinau” e pelā mo te fakaaogaga i te Tusi Tapu?
10 A te pati “loto finafinau” i te salamo a Tavita ne maua mai i se pati Epelu telā e masani o ‵fuli ki te “loto masei” io me ko te “masalosalo” i nisi vaega o te Tusi Tapu. E ‵fuli ne te New World Translation a te pati tenā ki te “tapuakiga telā e katoatoa.” (Faitau te Esoto 20:5; 34:14; Iosua 24:19) E fai mai te tikisionale faka-te-Tusi Tapu e tasi e uiga ki te tugapati tenei: “E masani o fakaaoga i fesokotakiga i te fakaipoipoga . . . E pelā eiloa mo te masalosalo ‵tau i te tauavaga telā e fakaasi atu i ei a te malosi o te la aiā, tela la, e fakaasi mai foki ne te Atua Tena pulega, kae e fakamaluga ne ia, i tino kolā e a Ia.” Tela la, a te loto finafinau i te fakauigaga i te Tusi Tapu e sili atu i te loto fiafia io me ko te naunau ki se mea mautinoa telā e kausaki ki ei, e pelā mo te mea e fakaasi mai ne tino e tokouke mō tafaoga kolā e fia‵fia malosi latou ki ei. A te loto finafinau o Tavita ko te masalosalo ‵tau, me ne seki mafai o talia ne ia a fakamaseiga io me se manakoga malosi ke puipui ei se igoa ‵lei io me ke faka‵lei aka ei se pakiaga.
11. Se a te mea ne fakamalosi aka ei a Iesu ke galue malosi mo te loto finafinau?
11 Ne ‵tonu eiloa a soko o Iesu i te fakafetaui aka ne latou a pati a Tavita mo mea ne lavea ne latou e fai ne Iesu i te faletapu. Ne seki gasuesue malosi a Iesu ona ko te mea e isi se gataga o tena galuega kae ona ko tena loto finafinau—io me ko te masalosalo ‵tau—mō te igoa o tena Tamana mo te tapuakiga tonu. I te taimi ne lavea ei ne ia a te taku fakamaseiga mo mea ma‵sei ne fai i te igoa o te Atua, ne tonu eiloa tena loto finafinau, io me ko te masalosalo, kae ne gasuesue a ia o faka‵tonu aka te tulaga tenā. I te taimi ne lavea ei ne Iesu a tino ma‵lalo ko fakasaua kae fai valevale ne takitaki lotu, ne fakagasuesue ei a ia ne tena loto finafinau ke tuku atu a fakatapūga ki tino e pelā foki mo te pati ‵toko atu ki takitaki lotu.—Mataio 9:36; 23:2, 4, 27, 28, 33.
Ke Loto Finafinau mō te Tapuakiga Tonu
12, 13. Ne a mea ne fai ne takitaki lotu o Lotu Kelisiano ‵Se i aso nei e uiga ki (a) te igoa o te Atua? (e) te Malo o te Atua?
12 A kilokiloga mo faifaiga fakalotu i aso nei, e ‵pau eiloa—io me e sili atu te lotou masei—i lō takitaki lotu i aso o Iesu. E pelā mo te mea muamua ne akoako ne Iesu ana soko ke ‵talo atu e uiga ki te igoa o te Atua: “Ke tapu tou igoa.” (Mataio 6:9) E mata, e lavea ne tatou a takitaki lotu, maise eiloa a faifeau o Lotu Kelisiano ‵Se, e akoako atu ne latou a tino ke iloa te igoa o te Atua kae fakatapu, io me e fakaaloalo atu ki te igoa tenā? E ‵kese mai i ei, ko oti ne fakamatala ‵se atu ne latou a te Atua e auala i vaegā akoakoga ‵se e pelā mo te Tolutasi, te agaga telā e se mafai o tamate, mo te afi i seoli, telā e fai ei a te Atua e pelā me se tino faigata ke malamalama i ei, e amio fakasaua, kae uiga kaitaua foki. Ko oti foki ne taku fakamasei ne latou a te Atua ona ko olotou faifaiga matagā kae ‵loi. (Faitau te Loma 2:21-24.) E se gata i ei, ko oti ne fai ne latou a mea e mafai o fai ne latou ke ‵funa aka ei a te igoa totino o te Atua, ke oko foki eiloa ki te tapalega keatea mai i olotou ‵fuliga o te Tusi Tapu. Ko taofi ei ne latou a tino mai i te fakapilipili atu ki te Atua kae ati aka ei se fesokotakiga ‵pili mo ia.—Iakopo 4:7.
13 Ne akoako foki ne Iesu ana soko ke ‵talo atu mō te Malo o te Atua: “Ke oko mai tou Malo, ke fai te mea e loto koe ki ei i lalo nei, e pelā mo te faiga i te lagi.” (Mataio 6:10) E tiga eiloa e fakafokifoki sāle ne takitaki lotu i Lotu Kelisiano ‵Se a te ‵talo tenā, ne fakamalosi atu faeloa latou ki tino ke ‵lago atu ki malo fakapolitiki mo nisi fakapotopotoga a tino. E se gata i ei, e fakamasei ne latou a tino kolā e taumafai o talai kae molimau atu ki te Malo tenei. Ne iku atu i ei ki te sē toe fia fai‵pati io me fakatuanaki ki te Malo o te Atua a tino e tokouke kolā e fai mai i a latou ne Kelisiano.
14. Ne fakamatala fakamāmā atu pefea ne faifeau o Lotu Kelisiano ‵Se a te Muna a te Atua?
14 I tena ‵talo ki te Atua, ne fai faka‵lei atu a Iesu: “I tau muna se munatonu.” (Ioane 17:17) Kae koi tuai o tiakina ne ia te lalolagi, ne fakaasi atu ne Iesu me ka fili ne ia a “te tavini fakamaoni kae poto” ke fakasoa mai ne ia a mea‵kai faka-te-agaga mō ana tino. (Mataio 24:45) E tiga eiloa ne fai fakavave atu latou me i a latou ko te situati o te Muna a te Atua, e mata, ne fakatalitonu atu ne faifeau o Lotu Kelisiano ‵Se a te lotou fakamaoni ke talitonu ki ei te Pule? Ikai. Ko oti ne fai atu latou me i mea kolā e fakaasi mai i te Tusi Tapu ne tala ‵kai fua. I lō te fagaiga o te lotou lafu ki mea‵kai faka-te-agaga, telā e fakamafanafana kae fakamalosi atu, ko oti eiloa ne fai ne faifeau ke fia fakalogo‵logo olotou tino tali‵tonu ki mataupu silisili a tino. E se gata i ei, ko oti ne fakamāmā ne latou a tulaga o te Atua i mea tau amioga ko te mea ke fakafiafia atu ki olotou soko.—2 Timoteo 4:3, 4.
15. E pefea ou lagonaga e uiga ki mea katoa ne fai ne faifeau i te igoa o te Atua?
15 Ona ko mea katoa konā ko oti ne fai—kāti i te igoa o te Atua o te Tusi Tapu—ko oti eiloa ne fanoa‵noa io me ne galo katoatoa atu a te fakatuanaki o nisi tino ki te Atua mo te Tusi Tapu. Ko oti eiloa ne ‵lave latou i malei a Satani mo tena lalolagi masei tenei. Kafai e lavea kae lagona ne koe a mea penā e ‵tupu i aso katoa, e pefea ou lagonaga ki ei? E pelā me se tavini a Ieova, kafai e lavea ne koe a fakamaseiga mo pati ma‵sei ne fai atu ki te igoa o te Atua, e mata, e se fakamalosi aka ei koe ke fai te ‵toe mea e mafai o fai ke faka‵tonu aka te mea ‵se tenā? Kafai e lavea ne koe a tino loto fakamaoni ko faka‵segina kae fakaloiloigina foki, e a, e se fakamalosi aka ei koe ke tuku atu se fakamafanafanaga ki tino loto fanoa‵noa? I te taimi ne lavea ei ne Iesu a tino i ana aso “ko pelā mo mamoe e seai se lotou tino tausi,” ne seki alofa fua a ia ki a latou. Ne “kamata ei a ia o akoako atu ki a latou i mea e uke.” (Mataio 9:36; Maleko 6:34) E maua ne tatou a pogai katoa ke loto finafinau mō te tapuakiga tonu, e pelā mo te mea ne fai ne Iesu.
16, 17. (a) Se a te mea e ‵tau o fakamalosi aka ei tatou ke ga‵lue malosi i te galuega talai? (e) Se a te mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te suā mataupu?
16 Kafai e ‵kilo atu tatou ki te ‵tou galuega talai i te auala tenā, ka maua eiloa ne tatou a te uiga tonu o pati a te apositolo ko Paulo i te 1 Timoteo 2:3, 4. (Faitau.) E se ga‵lue malosi fua tatou i te galuega talai ona ko te mea ko ‵nofo tatou i aso fakaoti kae ona ko te iloa atu foki me ko te loto eiloa o te Atua. E manako a ia ke iloa ne tino a te munatonu ko te mea ke fakamasani foki latou o tapuaki kae tavini atu ki a ia kae ke fakamanuiagina foki latou. E taumafai eiloa tatou o ga‵lue malosi i te galuega talai, e se ona ko te mea ko toetoe fua te taimi, kae ona ko te mea e ma‵nako tatou ke fakaaloalo atu ki te igoa o te Atua kae fesoasoani atu ke iloa ne tino tena loto. E loto finafinau eiloa tatou mō te tapuakiga tonu.—1 Timoteo 4:16.
17 E pelā me ko tino o Ieova, ko oti eiloa ne fakamanuiagina tatou ki te iloaga o te munatonu e uiga ki te fuafuaga a te Atua mō tino, penā foki loa mo te lalolagi. E iloa ne tatou a auala ke fesoasoani atu ki tino ke maua a te fiafia mo te fakamoemoega tonu mō aso mai mua. E mafai o fakasino atu tatou ki te auala e maua ei te puipuiga māfai ko oko mai a te fakamaseiga ki te lalolagi a Satani. (2 Tesalonia 1:7-9) I lō te fanoanoa io me ko te loto vāivāi ona ko te mea e foliga mai me e tuai te aso o Ieova, e ‵tau o fia‵fia tatou me koi isi eiloa se taimi e ‵toe mō tatou ke loto finafinau mō te tapuakiga tonu. (Mika 7:7; Sapakuka 2:3) E mafai pefea o fakamalosi aka ne tatou a te vaegā loto finafinau tenā? Ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu telā e ‵soko mai ki ei.
E Mafai ne Koe o Fakamatala Mai?
• Se a te mea ne fakamalosi aka ei a Iesu ke se ‵fiu i tena taviniga kātoa?
• Se a te uiga o te “loto finafinau” e pelā mo te fakaaogaga i te Tusi Tapu?
• Se a te mea e lavea ne tatou i aso nei telā e ‵tau o fakamalosi aka ei tatou ke loto finafinau mō te tapuakiga tonu?
[Ata i te itulau e 10]
Ne saga tonu atu a Iesu ki te faiga o te loto o tena Tamana mo te fakaasiatuga o te alofa ki tino
[Ata i te itulau e 12]
E maua ne tatou a pogai katoa ke loto finafinau mō te tapuakiga tonu