Se a te Malo o te Atua?
“A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo . . . ”—MATAIO 24:14.
I TENA lauga takutakua i luga i te Mauga, ne tuku atu ne Iesu se ‵talo fakaakoako, telā e aofia i ei a te fakamolemole ki te Atua: “Ke oko mai tou Malo.” Ne tauloto eiloa ne te fia miliona o tino a te ‵talo tenā kae fai faeloa ne latou. I pati i se encyclopedia e tasi, a te mea tenei ko te “‵talo fakavae telā ne fakaaoga ne Kelisiano katoa i tapuakiga masani.” Kae e se iloa ne tino e tokouke kolā e tauloto ki ei me se a te Malo io me ne a mea ka fai māfai ko oko mai.—Mataio 6:9, 10.
E se ‵poi tatou i te mea tenā. E fai atu ne takitaki o Lotu Kelisiano ‵Se a fakamatalaga faka‵numi kae faiga‵ta e uiga ki te Malo tenei. E tusi mai se tagata e tokotasi me i te Malo o te Atua se “mea sē lavea, . . . se fesokotakiga sē lavea mo te Atua . . . , se iloaga e uiga ki te Atua telā e maua ne tagata mo fafine e uiga ki te fakaolataga.” E fakamatala mai ne te suā tino a te tala ‵lei o te Malo ki se “fakatonuga e uiga ki te lotu.” Kae e fai mai te Tusi Fakatonutonu a te Lotu Katolika, penei: “A te malo o te Atua [e] amiotonu kae filemu kae fiafia i te Agaga Tapu.”
Ka maua ne koe se fakamatalaga manino i te itulau e 2 o te mekesini tenei. E faitau penei: “A te Malo o te Atua, telā se pulega tonu i te lagi, ko pili o aumai ne ia te gataga ki mea ma‵sei katoa kae ‵fuli a te lalolagi ki se palataiso.” Ke onoono aka tatou ki te auala e ‵lago atu ei te Tusi Tapu ki te malamalama tenā.
Pule o te Lalolagi Kātoa i Aso Mai Mua
A te malo se pulega telā ne pule ne se tupu. A te Tupu o te Malo o te Atua ko Iesu Keliso telā ko oti ne toetu aka. A tena nofogaaliki i te lagi ne fakamatala mai i se fakaasiga telā ne tuku atu ki te pelofeta ko Tanielu, telā ne tusi mai, penei: “I te fakaasiga tenā i te po tenā, ne lavea ne au se mea pelā me se tino ola [Iesu]. Ko lavea atu ne au a ia e fakatamilo ne kaumana, kae ne fanatu ki a ia [Ieova te Atua] telā e ola ki te se gata mai, tenā ne ‵taki atu ei ki ona mua. Ne avatu ki a ia te pule, te fakaaloalo, mo te ‵malu fakatupu, ko te mea ke tavini atu ki a ia a tino katoa o malo katoa mo ‵gana kese‵kese. A tena pule ka tumau ki te se gata mai, mo tena malo ka se toe gata mai.”—Tanielu 7:13, 14.
E fakaasi mai foki i te tusi o te Tusi Tapu ko Tanielu me ne fakatu aka te Malo tenā ne te Atua, telā ka fakaseai i ei a malo katoa o tagata, kae ka se toe fakatakavale eiloa te Malo tenei. E fakamatala mai i te mataupu e lua a te moemiti o te tupu o Papelonia, telā ne lavea ne ia se tupua lasi, telā e fakamatala mai i ei a taumafaiga a malo o te lalolagi. Ne fakamaoni mai ne te pelofeta ko Tanielu a te moemiti tenā. “I aso fakamuli” ne tusi mai a ia, “ka fakatu ne te Atua o te lagi a te malo telā ka se toe gata mai. Ka se toe mafai o takavale a te malo tenā. Ka fakatakavale ne ia a malo katoa konā, kae ka tumau ki te se gata mai.”—Tanielu 2:28, 44.
Ka se pule tokotasi mai fua a te Tupu i te Malo o te Atua. I tena galuega talai i te lalolagi, ne fakatalitonu atu a Iesu ki ana soko fakamaoni me ka toe faka‵tu aka latou, fakatasi mo nisi tino ki te lagi kae ka saga‵saga latou i nofogaaliki. (Luka 22:28-30) E seki fakauiga a ia ki nofogaaliki ‵tonu, me e pelā mo te mea ne faka‵mafa mai ne Iesu, a te Malo tenei ka fakatu aka i te lagi. E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a pule lagolago konei e pelā me au‵mai mai “fenua katoa, matakāiga takitasi, mo ‵gana kese‵kese.” Ka fai latou e pelā mo “malo o faitaulaga e tavini atu ki te ‵tou Atua; kae ka pule latou i te lalolagi.”—Fakaasiga 5:9, 10.
Te Pogai e ‵Lei ei a te Tala Tenei o te Malo
E lavea ne tatou me ne tuku atu ne Keliso Iesu a te pulega ki luga i “tino katoa o malo katoa mo ‵gana kese‵kese” a ko latou kolā e ‵kau fakatasi mo ia ka “pule latou i te lalolagi.” Kae, ko oi la ka ‵nofo mai lalo i te Malo tenei? Ko latou kolā e ‵saga tonu atu ki te tala ‵lei telā ko talai atu i aso nei. E aofia i tino konā a latou kolā ka toe‵tu aka ki te ola i te lalolagi nei mo latou kolā ka maua ne latou a te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai.
E fakamatala manino mai i te Tusi Tapu a fakamanuiaga ka maua ne tino mai lalo i te Malo tenā. Konei la a nāi fakamanuiaga:
“E fakagata ne ia a taua i te lalolagi kātoa; e fatifati ne ia a kausana, e fakamasei ne ia a tao, kae ‵sunu ne ia a talita ki te afi.”—Salamo 46:9.
“A tino ka faite olotou fale ko ‵nofo ei i ei - ka se toe fakaaoga eiloa ne nisi tino fakaa‵tea. Ka ‵toki olotou togāvine kae inu fia‵fia i te uaina mai i olotou togāvine konā, ka se toe inu ne nisi tino fakaa‵tea. A oku tino ka ola leva e pelā me ne lakau. Ka fakaaoga faka‵lei eiloa ne latou mo te fiafia a fua o olotou galuega.”—Isaia 65:21, 22.
“Ka se toe iai ne loimata i olotou mata. Ka se toe iai se mate, se fanoanoa, se ‵tagi io me se ‵mae. Ko palele atu a mea mua.”—Fakaasiga 21:3, 4.
“A tino ‵kivi ka lavea ne latou a mea, mo tino taliga ‵tuli ka lagona ne latou a mea. A tino vae ma‵sei ka eva ki luga kae ‵saka, ka ko tino gū‵gu ka ka‵laga mo te fia‵fia.”—Isaia 35:5, 6.
“Ko oko mai eiloa te taimi e lagona ei a tena [Iesu] leo ne latou katoa kolā e i loto i tanuga, kae ka ulu mai ei latou ki tua. Ko latou kolā ne amio ‵lei, e toe‵tu i te ola; ka ko latou kolā ne amio ma‵sei, e toe‵tu i te fakasalaga.”—Ioane 5:28, 29.
“Ka ko latou kolā e loto malalo, ka fai mo latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.”—Salamo 37:11.
E mautinoa eiloa me se tala ‵lei tenā! E se gata i ei, e fakaasi mai i valoaga kolā ko oti ne fakataunu me ko pili mai te taimi ka fakaoko mai ei te pulega amiotonu tenā ki luga i te lalolagi kātoa.