A te Talitonu Katoatoa ki a Ieova e Fakamalosi Aka ei te Loto Talitonu ki a i
“Te Aliki [ko Ieova] . . . e fakalogo mai ma kalaga atu au ki a ia.”—SALAMO 4:3.
1, 2. (a) Ne a tulaga faiga‵ta ne fakafesagai atu ki ei a Tavita? (e) Ne a faisalamo ka sau‵tala tatou ki ei?
NE PULE eiloa a te tupu ko Tavita mō se vaitaimi kae nei ko fakafesagai atu a ia ki tulaga faiga‵ta. Ne manako a tena tama tagata ko Apisaloma ke fai a ia mo tupu, kae ne faimālō ne ia a Tavita ke tiakina ne ia a Ielusalema. Ne fakatogafiti foki a ia ne sena taugasoa pili, ne sasale atu a ia kae seai ne ana taka fakatasi mo nāi tino fakamaoni ki luga i te mauga o Olive mo te ‵tagi fanoanoa. E se gata i ei, ne peipei foki a Tavita ne Simei, se tino i te kāiga o te tupu ko Saulo, ki fatu mo ‵pefu kae faipati sē ‵lei atu ki a ia.—2 Samuelu 15:30, 31; 16:5-14.
2 E mata, ka aumai ne te puapuaga tenei a te fanoanoa mo te masiasi ki a Tavita? Ikai, me ne talitonu a ia ki a Ieova. E fakamaoni mai a te mea tenei i te Salamo e 3, telā ne tusi ne Tavita e uiga ki tena tele keatea mai i a Apisaloma. Ne tusi foki ne ia te Salamo e 4. E fakaasi mai i tusi konei e lua a te fakatalitonuga me e lagona kae tali mai ne te Atua a ‵talo. (Salamo 3:4; 4:3) E fakatalitonu mai ki a tatou a salamo konei me e fakatasi atu eiloa a Ieova ki ana tavini fakamaoni i ao mo po, e fakamanuia kae ‵lago atu a ia ki a latou kae tuku atu foki ne ia ki a latou a te filemu mo te puipuiga. (Salamo 3:5; 4:8) Tela la, ke na onoono nei tatou ki salamo konei kae ke lavea ne tatou a te auala e fakaosofia ei ne latou a te loto talitonu kae fakamalosi aka foki i ei te talitonu ki te Atua.
Kafai e ‘Tokouke a Tino e ‵Teke Mai ki a Tatou’
3. E pelā mo te mea ne fakaasi mai i te Salamo 3:1, 2, se a te tulaga ne oko ki ei a Tavita?
3 “A tino Isalaelu ko ‵kau ki a Apisaloma,” ko pati a se avefekau. (2 Samuelu 15:13) Mai te mafaufau ki te auala e mafai ne Apisaloma o fai a tino ke ‵lago atu ki a ia, ne ‵sili atu a Tavita, penei: “Te Aliki, ko oko eiloa i te tokouke o oku fili, e tokouke foki a latou kolā e ‵teke mai ki a au! Ne fai‵pati latou e uiga ki a au penei, ‘A te Atua ka se fesoasoani lele eiloa ki a ia.’” (Salamo 3:1, 2) E mafau‵fau a tino Isalaelu e tokouke me ka se fakasao ne Ieova a Tavita mai te puapuaga i lima o Apisaloma mo ana tino lagolago.
4, 5. (a) Se a te mea ne talitonu ki ei a Tavita? (e) Se a te uiga o pati konei e “fakafou ne koe toku loto toa”?
4 Kae e loto talitonu a Tavita me e talitonu katoatoa a ia ki te Atua. E usu mai a ia: “Ka ko koe e te Aliki, ko toku talita e malu ei au i puapuaga; e aumai ne koe te manumalo ki a au kae toe fakafou ne koe toku loto toa.” (Salamo 3:3) E mautinoa i a Tavita me ka puipui ne Ieova a ia e pelā eiloa me se sotia telā e puipui ne se talita. Ao, ne tele keatea te tupu telā ko matua, kae ne ufi tena ulu kae punou ifo ki lalo mo te masiasi. Kae ka ‵fuli ne te Atua Maluga a te tulaga o Tavita ki se tulaga fakaaloalo. Ka fai ne Ieova ke mafai ne ia o tu kae toe fakamaluga aka a ia. Ne ‵talo atu a Tavita mo te loto talitonu me ka tali mai te Atua ki a ia. E mata, e fakaasi atu ne koe se vaegā loto talitonu penā ki a Ieova?
5 Mai i ana pati e “fakafou ne koe toku loto toa,” ne fakaasi atu faka‵lei ne Tavita me ka maua eiloa ne ia te fesoasoani mai i a Ieova. E fai mai se fakamatalaga e tasi me kafai e fakafou ne te Atua a te loto toa, e tuku atu ne ia te fakamoemoega mo te loto talitonu. I te taimi ne faimālō ei ke tuku ifo a ia ki lalo mo te nofogaaliki o Isalaelu, e isi eiloa se pogai ke fanoanoa ei a Tavita. Kae mai i ana pati konei ne iku atu ei ki te fakafouga o tena loto toa, tena loto talitonu mo te talitonu katoatoa ki te Atua.
‘Ka Tali Mai a Ieova!’
6. Kaia ne fakasino atu ei a Tavita ki ana ‵talo ke tali mai i luga i te mauga tapu o Ieova?
6 Mai te talitonu ki a Ieova mo te ‵fonu i te loto talitonu, e toe fai mai a Tavita, penei: “E kalaga atu au ki te Aliki [ko Ieova] mō se fesoasoani, kae tali mai a ia ki a au mai i tena mauga tapu.” (Salamo 3:4) Mai te tausi ki fakatonuga a Tavita, ne ave eiloa te pusa o te feagaiga, telā e fakaata mai ei te fakatasi mai o te Atua, ki luga i te Mauga o Siona. (Faitau te 2 Samuelu 15:23-25.) Kae e mautinoa eiloa me e fakasino atu a Tavita ki ana ‵talo kolā ne tali mai i luga i te mauga tapu o Ieova.
7. Kaia e seki mataku ei a Tavita?
7 E mautinoa eiloa me ka aoga te ‵talo tenā ki te Atua, ne seki mataku ei a Tavita. Kae e usu atu a ia, penei: “E takato au ki lalo o moe, kae i te po kātoa, ne puipui au ne te Aliki.” (Salamo 3:5) Kafai ko oko mai a mea fakama‵taku i te po, e se mataku eiloa a Tavita ma fano o moe. E mautinoa eiloa me ka ala mai a ia, ona ko mea ne ‵tupu ki a ia i taimi mua e fai ei ke talitonu katoatoa a ia ki te ‵lago atu o te Atua ki a ia. Tela la, e mafai ne tatou o fai penā māfai e faka‵logo tatou ki “tulafono a te Aliki” ko Ieova kae ke mo a ma ‵fuli keatea mai i a ia.—Faitau te 2 Samuelu 22:21, 22.
8. E fakaasi mai pefea i te Salamo 27:1-4 me ne talitonu a Tavita ki te Atua?
8 A te loto talitonu mo te talitonu katoatoa o Tavita ki te Atua e fakamaoni mai i nisi faisalamo, e tasi e maua i ei a pati fakaosofia konei: “A te Aliki ko toku mainaga mo toku fakaolataga; e seai se tino e mataku au ki ei. A te Aliki e puipui ne ia a au mai mea faiga‵ta katoa; ka se mataku lele eiloa a au . . . E ‵tusa eiloa me nikoi au ne se kautau lasi, au se mataku lele eiloa . . . E tasi faeloa te mea ne fakatagi atu ei au ki te Aliki; e tasi foki eiloa te mea e manako au ki ei: Ke nofo au i te fale o te Aliki i toku olaga kātoa, ko te mea ke ofo au i te ‵lei katoatoa o te Aliki, kae fakatagi atu ki tena takitakiga.” (Salamo 27:1-4) Kafai e fakaasi atu ou lagonaga konā, e ‵tusa mo ou fakanofonofoga, ka ‵kau fakatasi faeloa koe mo tino tapuaki ki a Ieova.—Epelu 10:23-25.
9, 10. Faitalia me ne a pati i te Salamo 3:6, 7, kaia e fai atu ei koe me e seki ai se uiga faka‵mae loto i a Tavita?
9 E tiga eiloa ne fakafesagai atu a Tavita ki te faitogafiti o Apisaloma mo te sē fakamaoni o nisi tino e tokouke, e usu mai a ia, penei: “E se mataku au ki te fia afe o oku fili kolā e nikoi mai ne latou au. Te Aliki, vau! Toku Atua, fakasao mai au! Ne fakasala ne koe oku fili katoa, ko seai ei se lotou malosi o ta au.”—Salamo 3:6, 7.
10 E seai eiloa se uiga faka‵mae loto i a Tavita. Ko te Atua ka fakasala ne ia ana fili. Ne tusi eiloa ne te tupu ko Tavita a te Tulafono kae e iloa ne ia me i loto i te tusi tenā, e folafola mai a Ieova, penei: “A te Aliki [ko Ieova] ka taui ne ia te lotou mea ne fai, o fakasala latou.” (Teutelonome 17:14, 15, 18; 32:35) E pule foki te Atua ke fai ne ia oku fili “ke seai se lotou malosi o ta au.” E iloa ne Ieova a tino ma‵sei me i a ia e “kilo ki te loto o te tino.” (1 Samuelu 16:7) E fia‵fia eiloa tatou me e tuku mai ne te Atua ki a tatou a te fakatuanaki mo te malosi ke ‵tu ‵mautakitaki o ‵teke atu a te ‵toe tino masei ko Satani, telā ko pili o saisai e pelā me se leona fekai e seai ne ana nifo telā ko pili o fakaseai atu!—1 Petelu 5:8, 9; Fakaasiga 20:1, 2, 7-10.
“A te Manumalo e Mai te Aliki”
11. Kaia e ‵tau ei o ‵talo atu tatou mō ‵tou taina tali‵tonu?
11 E iloa ne Tavita me ko Ieova fua tokotasi e mafai o aumai ne ia te fakaolataga telā ne manako malosi a ia ki ei. Kae ne seki mafaufau fua te faisalamo ki a ia eiloa. Kae e a tino kolā ne talia ne Ieova? Se mea tonu me ne fakaoti ne Tavita ana pati fakaosofia kolā ne tusi ki lalo, penei: “A te manumalo e mai te Aliki [ko Ieova], ke fakamanuia ne ia ona tino!” (Salamo 3:8) E tonu, ne fepaki a Tavita mo se fakalavelave lasi, kae ne masaua ne ia a tino o Ieova kae mautinoa eiloa me ka fakamanuia ne te Atua latou. E mata, e se ‵tau foki o masaua ne tatou a ‵tou taina tali‵tonu? Ke masaua ne tatou a latou i ‵tou ‵talo, mai te fakamolemole atu ki a Ieova ke tuku atu ki a latou a tena agaga tapu ko te mea ke loto ‵toa latou kae ke gasue‵sue mo te loto tali‵tonu o folafola atu te tala ‵lei.—Efeso 6:17-20.
12, 13. Se a te mea ne tupu ki a Apisaloma, kae e pefea a lagonaga o Tavita e uiga ki ei?
12 Ne iku atu a te ola o Apisaloma ki te masiasi—se fakailoaga ki a latou katoa kolā e fakamasei ne latou a nisi tino, maise loa a tino fakaekegina o te Atua, e pelā mo Tavita. (Faitau te Faataoto 3:31-35.) Ne tupu se taua, kae ne takavale a te kautau a Apisaloma. Ne tele keatea a Apisaloma i se miula kae ne lave tena ulu i se kaula malalo o se lakau lasi. Ne tautau a ia i te lakau e aunoa mo se tino ke fesoasoani ki ei—ke oko eiloa ki te taimi ne velo ei ana fatafata ne Ioapo ki tao e tolu telā ne mate ei a ia.—2 Samuelu 18:6-17.
13 E mata, ne fiafia a Tavita i te iloaga ne ia a te mea ne tupu ki tena tama tagata? Ikai. I lō te fai penā, ne sasale atu a ia mo te fanoanoa kae tagi, penei: “Oi aue taku tama! Taku tama ko Apisaloma! Apisaloma e, taku tama! E sili te ‵lei moi ne mate au kae se ko koe taku tama! Apisaloma e, taku tama!” (2 Samuelu 18:24-33) Ne ave keatea ne Ioapo a te fanoanoa lasi o Tavita e auala i ana pati. Ko oko eiloa i te fakafanoanoa te mea ne iku atu ki a Apisaloma, telā ne fakamalosi aka ne tena uiga kaimanako ke taua atu a ia ki tena tamana—te tino telā ne fakaekegina ne Ieova—kae aumai ne ia te puapuaga ki luga i a ia eiloa!—2 Samuelu 19:1-8; Faataoto 12:21; 24:21, 22.
Ko Fakaasi Atu Foki ne Tavita a te Loto Talitonu ki te Atua
14. Se a te mea e mafai o fai atu e uiga ki te tusiga o te Salamo e 4?
14 E pelā mo te Salamo e 3, e fakaasi mai eiloa i te Salamo e 4 a te ‵talo mo te loto finafinau o Tavita telā e fakamaoni atu ei a tena talitonu katoatoa ki a Ieova. (Salamo 3:4; 4:3) Kāti ne ‵fatu ne Tavita a te pese tenei ke fakaasi atu ei tena loto fakafetai ki te Atua mo te fakamafanafanaga i te taimi ne takavale ei a te kau a Apisaloma. Io me kāti ne tusi foki ne ia mo te mafaufau ki te kau usu pese Levi. I feitu konei e lua, a te mafaufau ‵loto ki ei e mafai o fakamalosi ne ia ‵tou tali‵tonu ki a Ieova.
15. Kaia e mafai ei o ‵talo atu tatou mo te loto tali‵tonu ki a Ieova e auala i tena Tama?
15 Ne fakaasi atu foki ne Tavita a te talitonu katoatoa ki te Atua kae fakaasi atu ne ia mo te mautinoa me e lagona kae tali mai ne te Atua ana ‵talo. Ne usu mai a ia, penei: “Te Atua toku lafiga [io me amiotonu] tali mai ki taku ‵talo! Au ne puapuagatia, kae ne fesoasoani mai koe. A koe ke alofa mai kae tali mai ki taku ‵talo.” (Salamo 4:1) E mafai o penā ‵tou loto tali‵tonu māfai e amio‵tonu tatou. Mai te iloa atu me i a Ieova te “Atua” amiotonu, e fakamanuia ne ia ana tino fakamaoni, e mafai ne tatou o ‵talo atu ki a ia mo te loto tali‵tonu e auala i tena Tama kae fakatuanaki ki te taulaga togiola a Iesu. (Ioane 3:16, 36) E aumai eiloa ne te mea tenei a te filemu ki a tatou!
16. Kaia ne mafai ei o loto vāivāi a Tavita?
16 I nisi taimi, e mafai o fakafesagai atu tatou ki te loto vāivāi telā e ave keatea i ei te loto tali‵tonu o tatou. Ne oko foki ki a Tavita a te lagonaga tenei, me ne usu mai a ia, penei: “Ka pefea a te leva ka muna masei i ei koutou ki a au? Ka pefea a te leva ka fia‵fia i ei a koutou ki te mea telā e seai se aoga kae tau‵tali i tua o te mea telā e se tonu?” (Salamo 4:2, Tusi Tapu Tauloto) A te tugapati “koutou” e fakasino tonu atu ki tino kolā e maua ne latou a kilokiloga sē ‵lei. Ne fia‵fia a fili o Tavita ki ‘mea sē aoga.’ Ne ‵fuli ne te New International Version, penei: “E pefea te leva ka fia‵fia ei koutou ki mafaufauga ‵loi kae ‵sala atu ki atua ‵se?” Kafai foki loa e loto vāi‵vai tatou ona ko mea e fai ne nisi tino, ke tumau tatou i te ‵talo atu mo te loto finafinau kae fakaasi atu a te talitonu katoatoa ki te Atua tonu e tokotasi.
17. Fakamatala mai a te auala e mafai ei o ola tatou e ‵tusa mo pati i te Salamo 4:3.
17 E manino ‵lei eiloa me e talitonu a Tavita ki te Atua mai i ana pati, konei: “Ke masaua me ko oti ne filifilia ne te Aliki mō ia a tino amio‵tonu [io me fakamaoni], e fakalogo mai ma kalaga atu au ki a ia.” (Salamo 4:3) E manakogina a te loto toa mo te talitonu katoatoa ki a Ieova ko te mea ke tumau i te fakamaoni ki a ia. E pelā me se fakaakoakoga, e ‵tau o maua ne se kāiga Kelisiano a uiga konei māfai ko fakatea se tino i te kāiga. E fakamanuia ne te Atua a latou kolā e fakamaoni ki a ia mo ana auala. E se gata i ei, a te fakamaoni mo te talitonu katoatoa ki a Ieova ka momea aka i ei a te fia‵fia o ana tino.—Salamo 84:11, 12.
18. E ‵tusa mo pati i te Salamo 4:4, ne a mea e ‵tau o fai ne tatou māfai e fai mai ne tino a pati mo faifaiga sē atafai ki a tatou?
18 Kae e a māfai e fai mai ne se tino a pati io me se mea telā e fakafanoanoa ei tatou? E mafai o tumau te ‵tou fia‵fia māfai e fai ne tatou a mea e ‵tusa mo pati a Tavita, konei: “Ke ma‵taku koutou ki te Aliki kae fakagata te otou fai agasala; ke mafaufau ‵mafa koutou ki te mea nei, manafai e ta‵kato koutou i otou moega.” (Salamo 4:4) Kafai ko oti ne lagona ne tatou a pati mo faifaiga sē atafai, ke mo a ma agasala tatou mai te taui atu. (Loma 12:17-19) E mafai o fakaasi atu ‵tou lagonaga e uiga ki te mea tenā e auala i se ‵talo a koi tuai o ‵moe tatou. Kafai e ‵talo atu tatou e uiga ki te mea tenā, ka mafai o ‵fuli ‵tou kilokiloga e uiga ki ei kae fai ei ke gasue‵sue tatou o fakamagalo ona ko te alofa. (1 Petelu 4:8) E tāua ‵ki eiloa te polopolokiga a te apositolo ko Paulo i te feitu tenei, telā ne fakavae ki pati i te Salamo 4:4: “Kafai koe e kaitaua, ke se takitaki koe ne tou kaitaua ki te agasala; kae sa nofo mo tou kaitaua i te aso kātoa. Sa tukugina se avanoa mō te Tiapolo.”—Efeso 4:26, 27.
19. E mafai pefea o fesoasoani mai a te Salamo 4:5 e uiga ki ‵tou taulaga faka-te-agaga?
19 Mai te faka‵mafa atu o te manakoga ke tali‵tonu ki te Atua, ne usu atu a Tavita, penei: “E ‵tau mo koutou o tuku atu ki te Aliki te taulaga tonu, kae fakatuanaki mo te loto katoatoa ki a ia.” (Salamo 4:5) A taulaga kolā ne ofo atu ne te kau Isalaelu ne aoga fua moi fai ne maua ne latou se lagonaga ‵lei. (Isaia 1:11-17) Ko te mea ke talia ‵tou tapuakiga ki te Atua, e ‵tau o maua ne tatou a lagonaga ‵lei kae tali‵tonu katoatoa ki a ia.—Faitau te Faataoto 3:5, 6; Epelu 13:15, 16.
20. Se a te mea ne fakauiga ki ei a te ‘kilo alofa mai o Ieova’?
20 Ne toe fai mai a Tavita: “E tokouke tino e ‵talo penei, ‘Te Aliki, tuku mai te fakamanuiaga lasi ki a matou, kae kilo alofa mai foki ki a matou!’ ” (Salamo 4:6) A te ‘kilo alofa mai o Ieova’ se fakailoga o te taliaga a te Atua. (Salamo 89:15) Tela la i te taimi ne ‵talo atu ei a Tavita, penei: “Kilo alofa mai foki ki a matou,” e fakauiga eiloa a ia ke ‘fakaasi atu me talia ne ia matou.’ Ona ko te tali‵tonu o tatou ki a Ieova, e maua ne tatou tena taliaga mo te fiafia i te taimi e fai ei ne tatou tena loto.
21. Se a te mea ne fakatalitonu mai ki a tatou māfai e fai ei ne tatou a te galuega ko te katigā saito faka-te-agaga i aso nei?
21 Mai te fakamoemoe ki te fiafia mai te Atua telā e sili atu i te fiafia e maua ne tino ‵kati saito, ne usu atu a Tavita ki a Ieova, penei: “A te fiafia ne tuku mai ne koe ki a au, e sili atu i te fiafia ka maua ne latou kolā e uke olotou saito mo uaina.” (Salamo 4:7) Ka mautinoa eiloa me ka maua ne tatou te fiafia māfai e ‵kau katoatoa atu tatou ki te galuega ko te ‵katiga o saito i te feitu faka-te-agaga. (Luka 10:2) Fakatasi mo “latou” kolā ne fakaekegina ke fai ne latou te takitakiga, ko fia‵fia nei tatou me e fanaka eiloa te aofaki o ‘tino ga‵lue’ i te ‵katiga o saito. (Isaia 9:3) E mata, e aofia koe i te galuega fakafiafia tenei?
Ke Tumau te Gasolo ki Mua i te Tali‵tonu Katoatoa ki te Atua
22. Mai te tausi ki pati i te Salamo 4:8, ne mafai pefea o fakagalue aka ne tino Isalaelu a mea konā i te taimi ne tausi ei ne latou a Tulafono a te Atua?
22 Ne fakaoti penei a pati a Tavita i te faisalamo tenei: “Kafai e takato au ki lalo, e moe au mo te filemu.” (Salamo 4:8) I te taimi ne tausi ei ne tino Isalaelu a tulafono a Ieova, ne maua ne latou te filemu mo te tokagamalie. E pelā me se fakaakoakoga, ne maua ne ‘tino Iuta mo Isalaelu a te saogalemu’ i aso o te pulega a Solomona. (1 Tupu 4:25) Ne maua ne tino kolā ne tali‵tonu ki te Atua a te filemu faitalia me e ma‵sei a fenua i lotou tafa. E pelā mo Tavita, e ‵moe filemu tatou me e puipui eiloa ne te Atua tatou.
23. Ne a mea ka maua ne tatou māfai e tali‵tonu katoatoa tatou ki te Atua?
23 Ke na tumau tatou i te ga‵solo ki mua mo te loto tali‵tonu i te taviniga ki a Ieova. Ke ‵talo foki tatou i te fakatuanaki kae ke maua ne tatou “te filemu o te Atua, telā e sili atu i mea e iloa ne tatou.” (Filipi 4:6, 7) Ko tafaga la te fiafia e maua ne tatou! Kae e mautinoa eiloa me e mafai o fakafesagai atu tatou ki aso mai mua mo te loto tali‵tonu māfai e tumau tatou i te tali‵tonu katoatoa ki a Ieova.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Ne a fakalavelave ne fakafesagai atu ki ei a Tavita ona ko Apisaloma?
• E fakaosofia pefea ne te Salamo e 3 a te loto talitonu?
• Ne a auala e mafai o fakamalosi aka ne te Salamo e 4 a te ‵tou tali‵tonu ki a Ieova?
• E mafai pefea o maua ne tatou a mea aoga mai te tali‵tonu katoatoa ki te Atua?
[Te Ata
E tiga eiloa ne tele keatea a ia ona ko Apisaloma, ne talitonu a Tavita ki a Ieova
E mata, e fakatāua ne koe a te talitonu katoatoa ki a Ieova?