Aso Tolu, Iulai 30
E se mafai eiloa o fakagata te mā fai‵pati ki mea ko oti ne lavea kae lagona ne māua.—Galu. 4:20.
E mafai o fakaakoako tatou ki soko konei mai te tumau i te talai faitalia loa me fakatonu mai a tino pule o malo ke taofi. E mafai o loto tali‵tonu tatou me ka fesoasoani mai a Ieova ke fakaoti faka‵lei a te ‵tou galuega talai. Tela la ke ‵talo atu tatou ke maua te loto toa mo te poto kae penā ki a Ieova ke fesoasoani mai ke kufaki tatou i ‵tou fakalavelave. E tokouke tatou e logo‵mae i se masaki io me ko mea tau lagonaga, te galo atu o se tino pele, se fakalavelave i te kāiga, fakasauaga, io me se isi fakalavelave aka. Kae e fai ne vaegā fakalavelave pelā mo famai ‵pisi mo taua ke na faigata aka eiloa o kufaki i tulaga penā. ‵Ligi atu ki tua a mea i tou loto ki a Ieova. Fakaasi atu ki a ia tou tulaga e pelā eiloa me fakaasi atu ne koe ki sou taugasoa pili. Ke loto talitonu me ka “gasuesue a [Ieova] mō koe.” (Sala. 37:3, 5) A te tumau faeloa i te ‵talo ka fesoasoani mai ke “kufaki i puapuaga.” (Loma 12:12) E iloa ne Ieova a mea e fe‵paki mo ana tino tapuaki—“e lagona ne ia te lotou ‵tagi mō se fesoasoani.”—Sala. 145:18, 19. w23.05 5-6 ¶12-15
Aso Fa, Iulai 31
Ke fakamautinoa aka faeloa ne koutou a mea kolā e talia ne te Aliki.—Efe. 5:10.
Kafai e isi ne fakaikuga tāua e ‵tau o fai, se mea ‵lei ke ‵sala tatou “me se a te loto o Ieova” ko gasue‵sue ei tatou e ‵tusa mo tena loto. (Efe. 5:17) Kafai e maua ne tatou a fakatakitakiga i te Tusi Tapu kolā e fetaui mo ‵tou fakanofonofoga, e fakamaoni mai ei me e ‵sala eiloa tatou ki mafaufauga o Ieova e uiga ki te mea tenā. Kae kafai ko fakagalue ne tatou ana fakatakitakiga, ka mafai eiloa o fai ne tatou a fakaikuga ‵lei. E manako a te “tino masei” telā ko te ‵tou fili ko Satani o fai tatou ke fakalave‵lave i mea o te lalolagi tenei, ko seai ei ne ‵tou taimi mō te galuega a te Atua. (1 Ioa. 5:19) Tenā ko faigofie ei ki se Kelisiano ke fakamuamua ne ia te ‵sala atu ki tupe e uke, kausaki ki akoakoga ma‵luga, io me ko tena galuega ‵togi i lō te tavini atu ki a Ieova. Kafai ko tupu te mea tenā, ko fakaasi mai me ko maua ne ia a mafaufauga o te lalolagi. E tonu, e se ma‵sei a mea konei, kae ke mo a fua ma fakamuamua ne tatou i ‵tou olaga. w24.03 24 ¶16-17
Aso Lima, Aokuso 1
E uke a fakalavelave faiga‵ta o te tino amiotonu, kae e fakasao ne Ieova a ia mai i mea katoa konā—Sala. 34:19.
Mafau‵fau ki manatu tāua e lua i te salamo tenei mai luga: (1) E fe‵paki a tino amio‵tonu mo fakalavelave. (2) E faka‵sao ne Ieova tatou mai ‵tou fakalavelave. E faka‵sao pefea ne Ieova tatou? Te auala e tasi, e fesoasoani mai a ia ke maua ne tatou se kilokiloga tonu e uiga ki te olaga i te lalolagi tenei. E tiga eiloa e tauto mai a Ieova me ka maua ne tatou a te fiafia i te tavini atu ki a ia, e seki tauto mai a ia me ka seai eiloa ne fakalavelave e fe‵paki mo tatou i te taimi nei. (Isa. 66:14) E fakamalosi mai a ia ke ‵saga tonu atu tatou ki aso mai mua—te taimi ka maua i ei ne tatou a te olaga telā e manako a ia ke maua ne tatou, te ola se-gata-mai. (2 Koli. 4:16-18) I te taimi nei, e fesoasoani mai a ia ke tumau tatou i te tavini atu ki a ia i aso takitasi. (Tagi. 3:22-24) Ne a akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai tino tapuaki fakamaoni a Ieova i aso o te Tusi Tapu mo ‵tou aso nei? E mafai o fe‵paki tatou mo fakalavelave seki fakamoemoegina. Kae kafai e faka‵na tatou ki a Ieova, ka tausi mai faeloa a ia ki a tatou.—Sala. 55:22. w23.04 14-15 ¶3-4