Se Faka‵saoga e Manakogina!
NE ‵SOKO fakavave te lua fatu kalā i te fia miliona o kalone vai i tafa o Pittsburgh, Pennsylvania, U.S.A. E tokoiva a tino ga‵lue ne maleigina i loto i se tamā koga malō e 240 futu te ‵mao ki lalo i te laukele. E tolu aso mai tua ifo i ei, kae ‵to aka latou ki luga, kae ne ‵lei fua a latou katoa. Ne faka‵sao aka pefea latou?
Mai te fesoasoani mai mape o te lua tenā mo te mea fakatonutonu o kogā koga o te lalolagi (GPS), ne keli i ei se pu e 30 inisi te lauefa kae tukutuku ifo ei se mea pelā me se faga loa ki te koga telā e ‵nofo fakakutu‵kutu ei a tino ga‵lue konā. Ne avaka takitokotasi a latou ki luga i te faga tenā mai te koga telā ne mafai o fai mo fai te lotou tanuga. Ne pelā aka eiloa a tino konei, ne fia‵fia kae fakafetai mō te lotou faka‵saoga.
Kāti ka se mafai o maleigina te tokoukega o tatou i lalo i te laukele e pelā mo tino ga‵lue e tokoiva konei io me e fakafesagai atu tatou ki te mate i se fakalavelave lasi. E tiga te feitu tenā, e ma‵nako a tatou katoa ke faka‵sao tatou, ona ko te mea e se mafai o ‵sao tatou mai i ikuga ma‵sei o masaki mo te tulaga matua kae maise mai ei ko te mate. “A tatou katoa ne fa‵nau mai e vāivāi kae seai se mea e mafai o fai. E ola katoa tatou i te olaga toetoe tenei, kae ‵fonu i fakalavelave,” ko pati a te toeaina fakamaoni ko Iopu. “A tatou e ‵tupu ake, kae toe ‵mage atu e pelā me ne pula lakau; a tatou e ‵galo atu fua e pelā me ne ata.” (Iopu 14:1, 2) Koi tumau eiloa te ‵tonu o pati konā ke oko mai ki te aso nei, telā se 3,500 tausaga talu mai te taimi tenā, me e seki ai eiloa se tino i a tatou ne mafai o sao mai i te ikuga matagā o te olaga tenei—ko te mate? Faitalia te koga e ‵nofo ei tatou io me ko te ‵lei o te tausiga o ‵tou ola, e manakogina eiloa ke faka‵sao tatou mai i logo‵maega, te tulaga matua, mo te mate.
E ga‵lue malosi a saienitisi mo nisi tino ke fakaloa atu te ola ke loa atu i lō te loa masani telā e iloa ne tino. E fai mai se fakapotopotoga e tasi me e “taumafai latou o fakatakavale te mate” kae ke “fesoasoani atu ki ana tino ke manuia i olotou taumafaiga ke maua ne tino te ola faka-te-foitino ki te se-gata-mai.” Kae e ui i ei, ke oko mai ki te taimi tenei, ne seki mafai ne te poto maluga o te saienisi mo te malosi o te manakoga o tino ke manuia latou i te fakaloaatuga o te ola ke loa malosi atu i te 70 io me ko te 80 tausaga telā ne fakaasi mai ne Mose i tausaga e 3,500 ko ‵teka.—Salamo 90:10.
Faitalia me e talia ne koe a pati a Iopu e uiga ki te ola mo te mate io me ikai, se mea mautinoa me e solo tausaga kae ‘ka tele keatea foki koe e pelā me se ata,’ ke ‵mao keatea mai i ou taugasoa, tou kāiga, tou fale, mo mea katoa a koe ne fai—ki te mate. “E tonu, e iloa ne tino ola i a latou e ‵mate, ka ko tino ‵mate e seai se mea a latou e iloa,” ko pati a te tupu poto o Isalaelu i aso mua ko Solomona. “E seai aka foki eiloa se mea ‵lei e maua ne latou me ko se toe manatua latou.”—Failauga 9:5.
E pelā mo pati i te Tusi Tapu, se mea fakafanoanoa, me e “pule te mate i luga i tino katoa” e pelā me se tupu amio fakasauā. E tonu, a te mate ko te fili fakaoti telā e ‵tau o faka‵sao mai i ei a te kau kāiga o tino. (Loma 5:14; 1 Kolinito 15:26) E se mafai o maua ne koe se faka‵saoga tumau mai i toe tino masani kae toka olotou mea i taimi o fakalavelave ‵tupu fakafuasei i te lalolagi nei. Kae ko oti ne fakatoka ne te Māfuaga o tino, ko Ieova te Atua, a te faka‵saoga tenā.
[ Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 3]
Photo by Gene J. Puskar-Pool/Getty Images