Te Auala e Maua ei te Fiafia i Pati a Iesu
“Fanake ei a [Iesu] ki te mauga; . . . o‵mai ei ona soko ki a ia, faipati atu ei a ia o akoako atu ki a latou.”—MATAIO 5:1, 2.
1, 2. (a) Ne a fakanofonofoga ne fai ei ne Iesu a tena Lauga i luga i te mauga? (e) Ne kamata pefea ne Iesu a tena lauga?
ATE tausaga ko te 31 T.A. Ne taofi malie ne Iesu tena galuega talai i Kalilaia ke fakamanatu ne ia te Paseka i Ielusalema. (Ioane 5:1) I tena fokiatuga ki Kalilaia, ne ‵talo a ia i te po kātoa ke maua ne ia te takitakiga a te Atua i te filifiliga o apositolo e toko 12. I te suā aso, ne ualolo atu se potukau o onoono ki a Iesu e faka‵lei ne ia tino ma‵saki. Ne saga‵saga ifo a ia mo ana soko fakatasi mo nisi tino aka, i te feitu o te mauga kae kamata o akoako atu.—Mataio 4:23–5:2; Luka 6:12-19.
2 Ne kamata ne Iesu tena lauga—te Lauga i luga i te mauga—mai te fakaasi atu o te fiafia telā e iku mai i te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo te Atua. (Faitau te Mataio 5:1-12.)a A te fiafia e fakauiga loa ki ‘se tulaga ‵lei o te olaga mo te fiafia telā e māfua tonu mai te ‵kanoloto.’ A mea fakafiafia e iva kolā ne faipati ki ei a Iesu e faka‵mafa mai i ei a pogai e fia‵fia ei a Kelisiano, kae koi aoga eiloa a pati konā i aso nei e pelā mo te lotou aoga i se 2,000 tausaga ko ‵teka. Ke na onoono nei tatou ki vaega takitasi o muna konei.
“Tino Kolā e Mafau‵fau Faeloa ki Olotou Manakoga Faka-te-Agaga”
3. Se a te uiga o te mafaufau faeloa ki ‵tou manakoga faka-te-agaga?
3 “E fia‵fia a tino kolā e mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga me ka fai mō latou a te malo faka-te-lagi.” (Mataio 5:3, NW) “A tino kolā e mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga” e iloa ne latou me e ma‵tiva eiloa latou i te feitu faka-te-agaga kae e ma‵nako latou ki te takitakiga mo te alofa fakamagalo o te Atua.
4, 5. (a) Kaia e fia‵fia ei a tino kolā e mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga? (e) E mafai pefea o fakama‵lie aka ne tatou a ‵tou manakoga faka-te-agaga?
4 E fia‵fia eiloa a tino kolā e mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga, “me ka fai mō latou a te malo faka-te-lagi.” A te talia ne latou a Iesu e pelā me ko te Mesia ne ‵tala atu i ei te avanoaga ki soko muamua ke pule fakatasi mo ia i te Malo faka-te-lagi o te Atua. (Luka 22:28-30) Faitalia me fakamoe‵moe tatou ke pule fakatasi mo Keliso i te lagi io me olioli tatou ki te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso mai lalo i te pulega a te Malo, e mafai eiloa o fia‵fia tatou māfai e mafau‵fau faeloa ki ‵tou manakoga faka-te-agaga kae iloa ne tatou me ‵tau o fakalago‵lago faeloa tatou ki te Atua.
5 E se ko tino katoa e fakatāua ne latou olotou manakoga faka-te-agaga, me tokouke a tino e se fakatāua ne latou a mea tāua. (2 Tesalonia 3:1, 2; Epelu 12:16) A te sukesuke faka‵lei ki te Tusi Tapu, te loto finafinau i te galuega ko te faiga o soko, mo te kau faeloa ki fakatasiga faka-Kelisiano ko auala kolā e fakama‵lie aka ei ‵tou manakoga faka-te-agaga.—Mataio 28:19, 20; Epelu 10:23-25.
Tino ‵Tagi Fanoanoa Kolā e “Fia‵fia”
6. Ko oi a tino kolā e “fanoa‵noa,” kae kaia e “fia‵fia” ei latou?
6 “Amutia a latou kolā e fanoa‵noa: me fakamafanafanagina latou.” (Mataio 5:4) “A latou kolā e fanoa‵noa” e ‵pau eiloa mo tino kolā e “mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga.” E se fanoa‵noa latou ona ko te tulaga o olotou olaga. E fanoa‵noa latou ona ko te lotou tulaga agasala e pelā foki mo mea e ‵tupu i te olaga nei kolā e māfua mai i te tulaga se ‵lei katoatoa o tino. Kaia e “fia‵fia” ei a tino fanoa‵noa konei? Me e fakagalue ne latou te lotou fakatuanaki ki te Atua mo Keliso, kae ko te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo Ieova e fai pelā me se fakamafanafanaga ki a latou.—Ioane 3:36.
7. E ‵tau o fai pefea ‵tou lagonaga ki te lalolagi a Satani?
7 E mata, e fanoa‵noa tatou taki tokotasi ona ko te salalau o faifaiga sē ‵tonu i te lalolagi a Satani? Ne a lagonaga ‵tonu o tatou ki mea kolā e ofo mai ne te lalolagi tenei? Ne tusi mai te apositolo ko Ioane: “Konei katoa a mea e taku ko mea faka te lalolagi: ko manakoga agasala, ko mea e matea ne tino kae ma‵nako ki ei, mo mea katoa i te lalolagi nei kolā e fakamata‵mata ki ei a tino. E seai eiloa se mea o mea konei e mafua mai i te Tamana.” (1 Ioane 2:16) Kae pefea la māfai ko iloa ne tatou me ko pokotia te ‵tou tapuakiga ki a Ieova i “te agaga o te lalolagi,” ko te malosi telā e pule atu ki tino kolā ne ‵vae kea‵tea mai te Atua? Tela la, e ‵tau mo tatou o ‵talo malosi, sukesuke ki te Muna a te Atua, kae ‵sala ki te fesoasoani mai i toeaina. Kafai e fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova, ka maua ne tatou a “fakamafanafanaga” faitalia a fakalavelave e fe‵paki mo tatou.—1 Kolinito 2:12; Salamo 119:52; Iakopo 5:14, 15.
E Fia‵fia “a Tino Loto Mau‵lalo”!
8, 9. Se a te uiga o te loto maulalo, kae kaia e fia‵fia ei a tino loto mau‵lalo?
8 “E fia‵fia a tino loto maulalo me ka fai mō latou a te lalolagi.” (Mataio 5:5, NW) “A te loto maulalo,” io me ko te agamalu e se fakauiga i ei me e seva io me e filemu fakaloiloi se tino. (1 Timoteo 6:11) Kafai tatou e loto maulalo, ka fakaasi atu i ei ne tatou a te agamalu mai te faiga o te loto o Ieova kae talia a tena takitakiga. E mafai o matea atu a te loto maulalo i ‵tou faifaiga ki taina tali‵tonu mo nisi tino. E fetaui ‵lei a te vaegā loto maulalo tenā mo pati polopoloki a te apositolo ko Paulo.—Faitau te Loma 12:17-19.
9 Kaia e fia‵fia i ei a tino loto maulalo? Ne fai mai a Iesu telā e loto maulalo me ka “fai mō latou a te lalolagi.” Ko ia te tino telā ka Pule atu ki te lalolagi. (Salamo 2:8; Mataio 11:29; Epelu 2:8, 9) Kae ko tino loto maulalo ka pule “fakatasi [latou] mo Keliso” kae ka fai foki mō latou te lalolagi. (Loma 8:16, 17) I te lalolagi telā ka pule atu ki ei a te Malo o Iesu, ka maua i ei ne nisi tino loto maulalo e tokouke a te ola se gata mai.—Salamo 37:10, 11.
10. E pokotia pefea ‵tou tauliaga i te taviniga, pelā foki mo ‵tou fesokotakiga mo nisi tino māfai e seai se loto maulalo i a tatou?
10 E pelā mo Iesu, e ‵tau mo tatou o loto maulalo. Kae e a la māfai e lauiloa tatou e pelā me ne tino loto make‵ke? A vaegā uiga penā e fai ei ke ‵kalo kea‵tea a tino mai i a tatou. Kafai e isi ne taina e kausaki atu ki nisi tauliaga i te fakapotopotoga, e se mafai o maua ne latou a tauliaga konā māfai e isi se uiga loto makeke i a latou. (1 Timoteo 3:1, 3) Ne fai atu a Paulo ki a Tito ke tumau i te fakamasaua atu ki Kelisiano i Keleta “ke mo a e fakamasei ne latou so se tino, ka ke filemu kae fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo ki tino katoa.” (Tito 3:1, 2) Se fakamanuiaga eiloa ki nisi tino a te vaegā loto maulalo penā!
E Fia ‵Kai Latou ki te “Amiotonu”
11-13. (a) Se a te uiga o te fia kai mo te fia inu ki te amiotonu? (e) I se auala fea e “ma‵kona” ei a tino kolā e fia ‵kai kae fia inu ki te amiotonu?
11 “Amutia a latou kolā e fia ‵kai kae fia inu i te amiotonu: me ma‵kona latou.” (Mataio 5:6) A te “amiotonu” telā ne mafaufau ki ei a Iesu ko te kausaki malosi atu ki te faiga o te mea tonu mai te fakafetaui aka ki te loto o te Atua mo ana tulafono. Ne fai mai te faisalamo me “ko fatifati toku loto i te manako malosi” ki tulaga amio‵tonu o te Atua. (Salamo 119:20) E mata, e fakatāua malosi ne tatou a te amiotonu e pelā me se mea e fia ‵kai kae fia inu tatou ki ei?
12 Ne fai mai a Iesu me i tino kolā e fia ‵kai kae fia inu ki te amiotonu ka fia‵fia me ka “ma‵kona” ‵lei latou. Ne fakataunu te mea tenei mai tua ifo o te Penitekoso i te 33 T.A. me ne kamata i ei o fakamaoni atu ne te agaga tapu o Ieova a “te amiotonu . . . a te Atua” ki te lalolagi. (Ioane 16:8) E auala i te agaga tapu, ne fakaosofia ne te Atua a tagata ke tusi ne latou te Tusi Tapu Faka-Eleni, telā e aoga “ki te akoakoga o te mea tonu.” (2 Timoteo 3:16) E fakamalosi mai foki a te agaga o te Atua ki a tatou ke “pei ki te foitino fou, telā ne faite i foliga o te Atua i te amiotonu mo te ‵malu.” (Efeso 4:24) E mata, e se se mea fakamafanafana ke iloa atu me i tino kolā e ‵sala atu mo te loto salamō tonu ke fakamagalo olotou agasala e auala i te taulaga togiola a Iesu, e mafai o maua ne latou se tulaga amiotonu i mua o te Atua?—Faitau te Loma 3:23, 24.
13 Ka mafai eiloa o ma‵kona ‵lei a te tokoukega o tatou kolā e fia ‵kai kae fia inu ki te amiotonu māfai ko maua ne tatou a te ola se-gata-mai mai lalo i tulaga amio‵tonu i te lalolagi. Ke oko atu ki te taimi tenā, ke na taumafai malosi eiloa tatou o ola i se olaga telā e fetaui ‵lei mo tulaga o Ieova. Ne fai mai a Iesu: “Ke mua koutou o ‵sala tena Malo mo [te] amiotonu [o te Atua].” (Mataio 6:33) A te faiga o te mea tenā ka fai ei ke uke ‵tou galuega ‵lei e fai i te tapuakiga a te Atua kae fai foki i ei tatou ke fia‵fia.—1 Kolinito 15:58.
Te Pogai e Fia‵fia ei a Tino “A‵lofa Fakamagalo”
14, 15. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou a te alofa fakamagalo, kae kaia e fia‵fia ei a “tino loto malalo?”
14 “Amutia a latou kolā e a‵lofa [“a‵lofa fakamagalo,” NW] me ka fakamagalogina latou.” (Mataio 5:7) E ga‵sue a tino “a‵lofa fakamagalo” ona ko te lotou loto a‵lofa mo te a‵lofa atafai ki nisi tino. Ne faka‵lei fakavavega ne Iesu a logo‵maega o tino e tokouke ona ko tena alofa mō latou. (Mataio 14:14) E lavea atu a te alofa fakamagalo o se tino māfai ko fakamagalo ne ia a mea ‵se ne fai ki a ia, e pelā eiloa mo Ieova e fakamagalo ne ia a tino salamō ‵tonu. (Esoto 34:6, 7; Salamo 103:10) E mafai ne tatou o fakaasi atu a te alofa fakamagalo i te auala tenā e pelā foki mo ‵tou pati mo ‵tou faifaiga a‵lofa kolā e fakamafanafana atu ki tino fakaa‵lofa. A te auala ‵lei ke fakaasi atu ei te alofa fakamagalo ko te fakailoa atu o muna‵tonu mai te Tusi Tapu ki nisi tino. Ona ko te otia o tena loto i te kilo atu ki te vaitino, ne “kamata ei a [Iesu] o akoako atu ki a latou i mea e uke.”—Maleko 6:34.
15 E uke a pogai e ‵tau ei o fia‵fia tatou ki pati a Iesu: ‘Amutia a latou kolā e a‵lofa fakamagalo me ka fakamagalogina latou.’ Kafai e a‵lofa fakamagalo tatou ki nisi tino, kāti ka fai foki latou penā ki a tatou. Kafai ne a‵lofa fakamagalo tatou kāti ka mafai o fesoasoani mai a te mea tenā māfai ko fakamasino tatou ne te Atua. (Iakopo 2:13) A te fakamagaloga o agasala mo te ola se-gata-mai e maua fua ne tino kolā e a‵lofa fakamagalo.—Mataio 6:15.
Te Pogai e Fia‵fia ei a Latou “Kolā e Loto ‵Ma”
16. Se a te uiga o te “loto ‵ma,” kae e mafai pefea ne tino kolā e maua ne latou te uiga tenā o “lavea ne latou te Atua”?
16 “Amutia a latou kolā e loto ‵ma: me lavea ne latou te Atua.” (Mataio 5:8) Kafai tatou e “loto ‵ma” e matea atu a te mea tenā i ‵tou fesokotakiga mo nisi tino, manakoga, mo fakamoemoega. Ka fakaasi atu ne tatou a “te alofa telā e maua mai i te loto ‵ma.” (1 Timoteo 1:5) Kafai e ‵ma ‵tou ‵kanoloto, ka “lavea ne [tatou] te Atua.” E se fakauiga i ei me ka lavea tonu ne tatou a te Atua, “me e seai se tino e lavea ne ia [te Atua] kae ola.” (Esoto 33:20) Ona ko te mea ne lavea katoatoa atu i a Iesu a uiga o te Atua, ne mafai ei o fai mai a ia: “Ko te tino ko kilo ki a au, ko kilo foki ki te Tamana.” (Ioane 14:7-9) E pelā me ne tino tapuaki a te Atua i te lalolagi, e mafai o “lavea ne [tatou] te Atua” i ana mea e fai mō tatou. (Iopu 42:5) E mafai fua o lavea ne Kelisiano fakaekegina a te Atua māfai ko toe faka‵tu aka latou ki te ola faka-te-agaga kae ‵kilo ‵tonu atu ki te lotou Tamana faka-te-lagi.—1 Ioane 3:2.
17. E pokotia pefea tatou ona ko te loto ‵ma?
17 Ona ko te tino loto ‵ma e ‵ma i mea tau amioga e pelā foki mo te feitu faka-te-agaga, e se fia saga atu a ia ki mea kolā e se ‵ma i te kilokiloga a Ieova. (1 Nofoaiga Tupu 28:9; Isaia 52:11) Kafai e loto ‵ma tatou, ka ‵ma foki ‵tou pati mo ‵tou faifaiga kae ka se fai fakaloiloi ne tatou te ‵tou taviniga ki a Ieova.
A Tino Kolā e “Fakatupu te Filemu” ko Tama a te Atua
18, 19. Ne a faifaiga e fai ne tino kolā e “fakatupu te filemu”?
18 “Amutia a latou kolā e fakatupu te filemu: me taku latou ko tama a te Atua.” (Mataio 5:9) A tino kolā e “fakatupu te filemu” e iloa i mea e fai ne latou mo mea e se fai ne latou. Kafai tatou ko vaegā tino kolā ne mafaufau a Iesu ki ei, a tatou ne tino e fakatupu te filemu, kae e se ‘taui atu te masei ki te masei.’ I lō te fai penā, e taumafai malosi tatou o ‘fai a mea ‵lei ki nisi tino.’—1 Tesalonia 5:15.
19 Ke fai tatou e pelā me ne tino fakatupu te filemu, e ‵tau o fakamalosi aka ne tatou a faifaiga kolā e maua i ei te filemu. A tino fakatupu filemu e se fai ne latou a mea kolā e ‘ofa ei a va ‵lei o taugasoa.’ (Faataoto 16:28) E pelā me ne tino “fakatupu te filemu,” e ga‵lue malosi tatou “ke ola filemu [tatou] mo tino katoa.”—Epelu 12:14.
20. Ko oi a tino kolā ko taku nei e pelā me ne “tama a te Atua,” kae ko oi foki ka fai pelā me ne fanau a te Atua?
20 E fia‵fia a tino kolā e fakatupu te filemu me “ka taku latou ko tama a te Atua.” Ko oti ne fai ne Ieova a Kelisiano fakaekegina kae fakamaoni e pelā me ne ana tama puke kae ko taku latou ko “tama a te Atua.” Ko maua ne latou se fesokotakiga pili mo Ieova e pelā me ne ana tama‵liki me ne fakagalue ne latou te lotou fakatuanaki i a Keliso kae tapuaki atu mo te loto kātoa ki “te Atua o te alofa mo te filemu.” (2 Kolinito 13:11; Ioane 1:12) Kae pefea la a ‘nisi mamoe’ filemu a Iesu? Ka fai a Iesu e pelā me ko te lotou “Tamana ki te se gata mai” i tena Pulega i te Afe Tausaga, kae ka tuku atu ne ia a ia eiloa ki a Ieova i te fakaotiga kae ka fai latou mo tama a te Atua i se auala ‵lei katoatoa.—Ioane 10:16; Isaia 9:6; Loma 8:21; 1 Kolinito 15:27, 28.
21. Ka fai pefea ‵tou faifaiga māfai e “ola tatou i te agaga”?
21 Kafai e “ola tatou i te agaga,” ka laveagofie ne nisi tino me ia tatou ne tino uiga filemu. Ka se fai eiloa ne tatou se mea ke “fakaitaita te sua tino ki te sua tino.” (Kalatia 5:22-26) I lō te fai penā, e taumafai malosi eiloa tatou “ke maua te olaga filemu i te va o [tatou] mo nisi tino.”—Loma 12:18.
E Fia‵fia Faitalia a Fakasauaga!
22-24. (a) Ne a pogai e fia‵fia ei a tino kolā e fakasauagina ona ko te amiotonu? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i mataupu e lua kolā e ‵soko mai?
22 “Amutia a latou kolā e fakasauagina i te amiotonu: me e o latou te Malo o te lagi.” (Mataio 5:10) Ne toe fai mai a Iesu: “Amutia a koutou kolā e muna maseigina kae fakasauagina ne tino, kae ‵ti atu a mea ma‵sei katoa ki a koutou ona ko au. Ke ‵lifu kae ke fia‵fia foki koutou: me i te otou taui lasi e i te lagi; i te mea ne penā foki eiloa latou o fakasaua ki pelofeta kolā ne muamua i a koutou.”—Mataio 5:11, 12.
23 E pelā mo pelofeta mua a te Atua, e ‵tau o iloa ne Kelisiano me ka muna maseigina, fakasauagina, kae ka ‵ti atu a mea ma‵sei katoa ki a latou—ona ko “te amiotonu.” Kae ko te ‵tou fakamaoni mo te kufaki i vaegā tofotofoga penei, e maua i ei ne tatou te lotomalie me e fakafiafia kae faka‵malu ne tatou a Ieova. (1 Petelu 2:19-21) E se mafai ne logo‵maega kolā e fe‵paki mo tatou o fakafoliki ifo te ‵tou fiafia ki te taviniga ki a Ieova i aso nei e pelā foki mo aso mai mua. E se mafai foki ne te mea tenā o fakafoliki ifo te fiafia e maua māfai ko pule fakatasi mo Keliso i te Malo faka-te-lagi io me ko te fiafia ke fai mo fai se tino telā ka maua ne ia te ola se-gata-mai i te lalolagi nei mai lalo i te malo tenā. A vaegā fakamanuiaga penā e fakamaoni mai i ei a te taliaga a te Atua, tena alofa atafai, mo tena alofa kaimalie.
24 E uke ‵ki a mea e mafai o tauloto mai te Lauga i luga i te mauga. Ka sau‵tala tatou ki nisi akoakoga kese‵kese i nisi mataupu mō sukesukega e lua kolā e ‵soko mai. Ke onoono aka tatou me ka fakagalue pefea ne tatou a akoakoga a Iesu Keliso.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Kaia e fia‵fia ei a “tino kolā e mafau‵fau faeloa ki olotou manakoga faka-te-agaga”?
• Kaia e fia‵fia ei a tino ‘loto maulalo’?
• Kaia e fia‵fia ei a nisi Kelisiano faitalia me fakasauagina latou?
• Se a te mea fakafiafia ne fakaasi mai ne Iesu ne fiafia malosi koe ki ei?
[Fakamatalaga mai lalo]
a A te pati Eleni telā ne fakaaoga i konei e fakauiga ki te “fiafia.”
[Ata i te itulau e 7]
A mea fakafia‵fia e iva kolā ne faka‵mafa mai ne Iesu koi aoga eiloa mō tatou i aso nei e pelā eiloa mo te lotou aoga i aso mua
[Ata i te itulau e 8]
A te auala ‵lei e tasi ke fakaasi atu ei te alofa fakamagalo ko te fakailoa atu o muna‵tonu mai te Tusi Tapu ki nisi tino