Ocipama 2
Kemanya Yehova Omo Okuti Eye Lika Suku Yocili
1. Suku umosi lika wocili helie?
EMBIMBILIYA li popia okuti ndaño kuli olosuku vialua, “kuli Suku umosi lika, eye Isietu.” (1 Va Korindo 8:5, 6) “Suku umosi lika” eye Yehova Ululiki wovina viosi. (Esinumuĩlo 6:4; Esituluilo 4:11) Yesu wo tukula hati: “Suku yange kuenda Suku yene NW.” (Yoano 20:17) Eye wa tava kueci Mose a popele kefetikilo hati: “Yehova eye Suku yocili, ukuavo ka kuli te lika eye NW.” (Esinumuĩlo 4:35) Yehova wa velapo okuti ovina vimue vifendeliwa, ndeci oviteka, omanu va kemãla ale unyali waye Satana Eliapu “osuku yoluali lulo”, ci sule. (2 Va Korindo 4:3, 4) Yehova wa litepa lovina viosi evi, kuenje ndomo Yesu o tukula, eye “lika Suku yocili.”—Yoano 17:3.
2. Osimbu tu lilongisa eci catiamẽla ku Suku, ci tu vetiya oku linga nye vomuenyo wetu?
2 Omanu vana okuti va siata oku lilongisa ovituwa viwa via Suku, levi eye a siata oku linga kuenda evi aka tu lingila, va siata oku amẽla kokuaye. Osimbu ocisola cavo va kuetele Yehova ci livokiya, ovo va vetiyiwa oku u kemanya. Ndamupi? Yimue pokati kolonjila evi, oku vangula lava kuavo catiamẽla kokuaye. Kelivulu lia Va Roma 10:10 kua popia hati: “Eci omunu a kolela lutima waye, oco a tendiwa ndukuesunga, leci a likekembela akandu aye lomẽla, oco a popeliwa.” Onjila yikuavo, poku U setukula volondaka kuenda kovilinga. Kelivulu lia Va Efesio 5:1 kua popia hati: “Setukuli Suku ndomãla va soliwa.” Oco tu U setukule lutima wosi, tu sukila oku kũlĩha ciwa ekalo liaye.
3. Vipi ovituwa via velapo via Suku?
3 Vembimbiliya muli ovovangi alua a lekisa ovituwa vi letiwe via Suku. Ovituwa viaye via velapo via tukuiwa, vievi: uloño, esunga, unene kuenda ocisola. ‘Ukuoloño NW.’ ( Yovi 12:13) “Olonjila viaye viosi viesunguluko.” (Esinumuĩlo 32:4) Eye ‘ukuonene wa piãla.’ (Isaya 40:26) “Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:8) Pole, pokati kovituwa vikuãla via velapo via Yehova, ocituwa cipi ca tukuiwapo vali okuti oco ci limbukisa ekalo liaye?
“Suku Eye Ocisola”
4. Ocituwa cipi ca Suku ca velapo okuti oco co vetiya oku lulika oluali lovina viosi?
4 Kũlĩhĩsa eci ca vetiya Yehova oku lulika oluali, omanu kuenda angelo. Uloño waye ale unene waye? Hacoko. Ndaño okuti Suku wa kala lovituwa evi, pole eye ka vo kisikile oku lulika. Esunga liaye ka lio kisikile oku eca ombanjaile yomuenyo. Puãi, ocisola calua, Suku oco co vetiya oku eca esanju kovilulikilo vikuavo. Ocisola co vetiya oku tumbika onjongole yokuti omanu vakuepokolo vaka kala hũ Vofeka Yelau. (Efetikilo 1:28; 2:15) Ocisola co vetiyavo oku linga eliangiliyo liokupako episo liekandu lia Adama lia sambukila omanu.
5. Ndomo ca popiwa Vembimbiliya ocituwa ci pi ci situlula Yehova, kuenda momo lie?
5 Pokati kovituwa via Suku, ocituwa ca velapo vali ocisola caye. Ocisola oco ekalo liaye. Ndaño okuti uloño, esunga kuenda unene, vi kuete esilivilo, Embimbiliya lalimue eteke lia popele hati Yehova eye umue pokati kovituwa evi. Pole, olio li popia hati Suku eye ocisola. Ocili, Yehova eye ocindekaise cocisola. Ocisola caco cendisiwa lolonumbi. Ocisola ca Suku ci vialiwa lolonumbi viocili haivio viesunga. Eyi oyo onepa ya velapo yocisola ndomo ca lekisiwa la muẽle Yehova Suku. Ocisola caco ci lekisiwa lohenda kuenda lovilinga viwa.
6. Ndaño okuti Suku wa tu velapo, nye ci tu kuatisa oku U setukula?
6 Ocituwa eci cocisola ci tu loñoluisa oku setukula Suku yaco. Omo liekambo lioku lipua, etu pamue tu sima okuti lalimue eteke tu pondola oku setukula Suku. Pole, kuli ongangu yikuavo yocisola ca Yehova: Eye wa kũlĩha olongave vietu, omo liaco ka tu kisika oku lipua. Eye wa kũlĩha okuti etu cilo tu kasi ocipãla loku lipua. (Osamo 51:5) Momo elivulu Liosamo 130:3, 4 lia popia hati: “A Yehova nda ove o patekela olongole, helie o talama, a Yehova? Kokuove puãi ku li ongecelo.” Ocili muẽle, Yehova eye “Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua.” (Etundilo 34:6) “A Yehova, wa sunguluka haive wukuakuecela.” (Osamo 86:5) Helembelekokuolio! Kuenda hesanjukuolio lioku vumba o Suku eyi yi komohĩsa loku kũlĩha oku tata kuaye locisola!
7. Ndamupi Ocisola ca Yehova ci pondola oku muiwila vovina eye a lulika?
7 Ocisola ca Yehova ci tava okuti ci muĩwilavo kovina a lulika. Sokolola kovina vialua viwa eye a siata oku tu ĩha kuwa wetu, ndeci olomunda via fina, asisi, oviva kuenda okalunga. Eye wa siata oku tu ĩha okulia kualua ku pepa, oco tu li tekule. Yehova wa siatavo oku tu ĩha olonẽlẽho vialua haivio vi lẽha ciwa kuenda ovinyama vi komohĩsa. Eye wa lulika ovina vialua vieca esanju komanu, okuti ovina viaco ka vi lulikile oco viusanjuise eye muẽle. Ocili okuti, omo tu kasi voluali lulo lũvi, lekambo lietu lioku lipua, ka tu pondola okupa esilivilo liosi kovina a lulika. (Va Roma 8:22) Pole sokolola ño handi eci Yehova aka tu lingila Vofeka Yelau! Ukualosamo wa soneha hati: “O nyanyumũla eka liove, kuenje o kutisa viosi vi kasi lomuenyo.”—Osamo 145:16.
8. Yipi ongangu ya tukuiwa vali yocisola Yehova a tu lekisila?
8 Yipi ongangu ya tukuiwa vali yocisola Yehova a kuatela omanu? Embimbiliya li lombolola hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puai o mola omuenyo ko pui.” ( Yoano 3:16) Anga hẽ Yehova wa ci lingila omo liesunga liomunu? Elivulu lia Va Roma 5:8 lieca etambululo hati: “Suku wa tu muisa ocisola caye okuti, osimbu tua kala vakuakandu oco Kristu a tu fila.” Ocili okuti, Suku wa tuma Omõlaye wa lipua palo posi oco a ece omuenyo waye ndocisembi coku tu yovola kepiso liekandu kuenda lioku fa. (Mateo 20:28) Eci ca yikuila onjila omanu va sole Suku oku kuata omuenyo ko pui. Ocisola ca Suku ca lisanduila komanu vosi va linga ocipango caye momo Embimbiliya li popia hati: “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.”— Ovilinga 10:34, 35.
9. Ocili cokuti Yehova wa eca omõlaye kokuetu ndocisembi, ci kuete oku tu vetiya oku linga nye?
9 Ocili okuti Yehova wa eca omõlaye ndocisembi oco a tu yuluile onjila yomuenyo ko pui. Eci hẽ, ci tu vetiya ndati oku endisa ciwa omuenyo wetu cilo? Ocili, eci ci kuete oku vokiya ocisola tu kuetele Suku yocili, Yehova. Olonjanja vialua ci kuete oku tu vetiya oku kuatela ombili yoku yevelela Yesu, omo okuti eye ocindekaise ca Suku. “[ Yesu] wa fila vosi okuti, ava va kasi lomuenyo ka va kasilili lawo ovo muẽle, te oku vumba u wa va fila haeye wa va pinduiwila.” (2 Va Korindo 5:15) Hesanjukuolio lioku kuama olomãhi via Yesu wa kala ongangu koku setukula ocisola ca Suku kuenda ohenda! Eci ca lekisiwa leci Yesu a popia kambombe hati: “Enjui kokuange, vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi. Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene, momo okanga yange ya sunguluka, locitele cange ca leluka.”— Mateo 11:28-30.
Lekisa Ocisola ku Vakuene
10. Ndamupi tu pondola oku lekisa ocisola ku vamanjetu Akristão?
10 Ndamupi tu pondola oku lekisa ku vamanjetu Akristão okuti tu kuete ocisola ndocisola Yehova la Yesu va tu lekisila? Kũlĩhĩsa olonjila vialua tu pondola oku ci linga: “Ocisola ci pandakaisa; ci lingainga ohenda. Ocisola ka ci kuete onya, ocisola ka ci lipandiya; ka ci litambela’ ka ci lingi akutisasõi; ka ci lisandela ovina viaco muẽle; ka ci temisua; ka ci patekela onyeño; ka ci yolela evi ka via sungulukile, ci yolaila puãi evi viesunga; cecaila, ci vanjiliya uwa womanu; ci lavoka ño-o eci ciwa; epandi liaco ka li pui. Ocisola lalimue eteke ci tokoka.”—1 Va Korindo 13:4-8; 1 Yoano 3:14-18; 4:7-12.
11. Kulie tu pondola vali oku lekisa ocisola kuenda ndamupi?
11 Kulie tu pondolavo oku lekisa vali ocisola kuenda ndamupi? Yesu hati: “Oco kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:19, 20) Omu mua kongela oku kundila ava handi okuti Hakristãoko olondaka viwa viatiamẽla Kofeka Yelau ya Suku yi kasi loku iya. Yesu wa lekisa ciwa okuti ocisola cetu ka ci kuete oku sulila lika kuava tu kasi lavo vetavo limuamue, poku popia hati: “Nda vu sola [lika] ava vo soli, vu kuata onima ye? Vakuakutambula elisimu hẽ, ka va ci lingaingavo? Nda vu lama vakuẽle lika, wa lingi nye ca velapo? Vakualofeka hẽ, ka va ci lingaingavo?”—Mateo 5:46, 47; 24:14; Va Galatia 6:10.
“Endela Vonduko ya Yehova”
12. Momo lie onduko ya Suku yi kapiwako lika kokuaye?
12 Onjila yikuavo yi kuete esilivilo lialua koku kemanya Suku yocili, oku kũlĩha onduko yaye Yehova, oku enda layo kuenda oku yi longisa vakuetu. Ukualosamo wa ci popia lutima waye wosi hati: “Oco va limbuka okuti ove, onduko yove Yehova, ove lika wove, Tõlo koluali luosi.” (Osamo 83:18) Onduko Yehova, yi lomboloka okuti “Eye o Tẽlisa Ovipango Viaye.” Eye, eye wa Velapo koku tumbika Ovipango okuti olonjanja viosi o vi tẽlisa muẽle. Omo liaco, Suku yocili eye lika o pondola oku kuata onduko eyi, momo omanu lalimue eteke va tẽlele oku kũlĩhĩsa okuti alikolisilo avo aka litunda ciwa. (Tiago 4:13, 14) Yehova eye lika o pondola oku popia okuti ondaka yaye ‘yi linga ndeci a panga’ kueci a yi tumĩla. (Isaya 55:11) Omanu valua va komõha eci va mõla onduko ya Suku Vambimbiliya avo loku kũlĩha elomboloko liaco. (Etundilo 6:3) Pole, ovo vaka kuatisiwa lika lukũlĩhĩso owu nda ovo va ‘endela vonduko ya Yehova otembo ka yi pui’—Mika 4:5.
13. Voku “kũlĩha” onduko Yehova loku ‘endela vonduko yaye’ mua kongela nye?
13 Catiamẽla konduko ya Suku, Osamo 9:10 ya popia hati: “Ava va kũlĩha onduko yove va ku kolela.” Omu mua kongela vali ovina vialua okuti hakukũlĩhako lika onduko Yehova loku yi kolela. Oku “kũlĩha” Onduko ya Suku ci lomboloka oku sola ocituwa ca Suku okuti Yehova, oku sumbila uviali waye, oku pokola kovihandeleko viaye loku u kolela kovina viosi. (Olosapo 3:5, 6) Cimuamue haico, ‘oku endela vonduko ya Yehova’ ci lomboloka oku litumbika kokuaye loku li lekisa nda umue ukuefendelo liaye, oku enda lomuenyo wetu ndomo mu litava locipango ca Suku. (Luka 10:27) O kasi hẽ oku ci linga?
14. Nda tuka vumba Yehova oloneke ka vi pui, nye ci sukiliwa vali?
14 Nda tuka vumba Yehova otembo ka yi pui, tu kuete oku vetiyiwa oku ci linga, halekisikako. Upostolo Paulu wa vetiya Timoteo, una wa vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua hati: “Lipindisa oku tuwa nda Suku.” (1 Timoteo 4:7) Esumbilo li tunda vutima, kuenje li vetiyiwa lonjongole komunu una lia suñamisiwila. “Oku sumbila Suku” ku lekisa oku fendela Yehova. Esumbilo liaco li lekisiwa koku U kuatela ocisola, omo lioku eca olopandu kokuaye kuenda kovituwa viaye. Citu vetiya oku kuata onjongole yoku sumbila onduko yaye ya velapo. Nda tu yongola oku endela vonduko ya Yehova, Suku umosi lika wocili oloneke ka vi pui, tu kuete oku U sumbila.—Osamo 37:4; 2 Petulu 3:11.
15. Ndamupi tu pondola oku eca lika efendelo lietu ku Suku?
15 Oco tu vumbe Suku ndomo mu taviwa, tu kuete oku wĩha efendelo liosi, omo okuti eye, ‘o Suku yimue yi kisika okuti efendelo lieciwa lika kokuaye.’ (Etundilo 20:5) Etu ka tu pondola oku sola Suku kuenda vonjanja yaco oku sola oluali lũvi okuti Satana eye suku yaco. (Tiago 4:4; 1 Yoano 2:15-17) Yehova wa kũlĩha ciwa ekalo omunu lomunu a likolisilako oku kuata. (Yeremiya 17:10) Nda okuti tu sole muẽle esunga, eye o tu lete kuenda oka tu kuatisa koku liyaka kuetu lasipato eteke leteke. O tu kuatisa lunene wespiritu sandu liaye, kuenda o tu loñoluisa oku yula evĩho li kasiko voluali lulo. (2 Va Korindo 4:7) Eye oka tu kuatisa oku pama kelavoko lietu liomuenyo ko pui vofeka yelau palo posi. Helavokokuolio li komohĩsa! Tu kuete oku ci sola lutima wetu wosi. Tu vumbi locili Suku yocili Yehova una wa lingisa okuti kuka kala muẽle omuenyo ko pui.
16. Nye o kuete oku linga kumue lolohuluwa viomanu vakuavo?
16 Olohuluwa vialua viomanu voluali luosi va siata oku tava lesanju lialua kelaleko ukualosamo a linga eci a soneha hati: “Va kemainye Yehova kumuamue lame. Tu pandiyili pamosi onduko yave.” (Osamo 34:3) Yehova o kasi oku ku laleka oco o kale powiñi walua wolofeka viosi u kasi loku kemanya loku U tumbangiya.
Apulilo Voku Pitulula
• Ovituwa vipi Yehova a kuete? Ndamupi tu kuatisiwa poku kuata elomboloko liwa liovituwa viaco?
• Ndamupi tu pondola oku kuatisa omanu oku lilongisa ocili catiamẽla ku Suku?
• Nye hẽ ca kongeliwamo voku kũlĩha Yehova loku endela vonduko yaye?
[Elitalatu kemẽla 14]
Yehova kocisola caye calua, ‘oka nyanyumula eka liaye kuenje o kutisa viosi vi kasi lomuenyo’