Ocipama 11
‘Vanjiliya Tete Usoma wa Suku’
1. (a) Momo lie Yesu a vetiyila olonjeveleli viaye oco vi vanjiliye tete Usoma wa Suku?(b) Epulilo lipi tu pondola oku li pula etu muẽle?
PAPITA ale eci ci soka 1.900 kanyamo, tunde eci Yesu a vetiya olonjeveleli viaye lohundo a lingila ko Galilea, hati: ‘Tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye.’ Oco hẽ momo lie ca sukilile onjanga yalua? Anga otembo ya Kristu yoku tambula unene Wusoma ka ya kaile hẽ kovaso okuti nda pa pita ovita vialua vianyamo? Ocili okuti oco. Pole Usoma wa Mesiya owo wa kala onjila yimue Yehova nda a teyuila layo omoko yaye yoku viala kuenda oku tẽlisa ocipango caye ca velapo catiamẽla kongongo. Omo liaco, wosi una wa limbukile esilivilo liaco, wa sukilile oku pitisa kovaso tete Usoma wa Suku komuenyo waye. Kocita catete, nda ondaka eyi ya kuatele esilivilo liocili, koloneke vilo ondaka eyi yi kuete vali esilivilo lialua momo Kristu wa vialekiwa Ndosoma! Omo liaco, epulilo lieli: Ekalo liomuenyo wange li lekisa hẽ okuti ame ñasi loku vanjiliya tete Usoma wa Suku?—Mateo 6:33.
2. Ovina vipi omanu va siata oku sakalala lavio?
2 Koloneke vilo, olohuluwa viomanu valua voluali, va siata oku vanjiliya tete Usoma wa Suku. Ovo va kasi loku ci lekisila poku kuatisa ombiali Yusoma wavo omo lioku litumbika kuavo muẽle koku linga ocipango ca Yehova. Pole onepa yalua yomanu va tiamisila onjongole yavo koku vanjiliya ovina violuali. Omanu va sakalala calua loku sanda ukuasi kuenda ovina vikuavo vi landiwa lolombongo. Pamue ovo va likolisilako oku pesela ongusu yavo koku linga ovopange avo muẽle. Ekalo liomuenyo wavo li lekisa okuti va sakalala lolonjongole viavo muẽle vioku kuata ovokuasi kuenda ayele. Ndaño va popia hati va tava ku Suku, pole Suku vo kapa pomangu yavali komuenyo wavo.—Mateo 6:31, 32.
3. (a) Ukuasi upi Yesu a vetiya olondonge viaye oku vanjiliya, kuenda momo lie?(b) Momo lie ka ci sukila oku sakalala calua leci catiamẽla kovina vi sukiliwa?
3 Catiamẽla kolondonge viaye, Yesu wa eca elungulo eci a popia hati: ‘Ko ka lisiliyili ukuasi kilu lieve,’ omo okuti ovina viaco evi ka vi kala osimbu yalua. ‘Kuenje,’ wamisako vali hati: ‘Puãi lisiliyili ukuasi kilu,’ poku vumba Yehova. Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi ‘lavulule’ poku amamako lutate kuenda oku likolisilako oku linga ocipango ca Suku. Eye wa va sapuila hati: ‘Ko tẽla oku vumba Suku kuenda ukuasi.’ Oco hẽ, nye ci popiwa catiamẽla koku kuata ovina vi sukiliwa, ndeci okulia, uwalo kuenda onjo? Yesu wa lungula hati, ‘Ko ka kali lohele yomuenyo wene.’ Eye wa va vetiya oco va sokolole lutate olonjila okuti Suku eye o vitekula. Yesu wa vetiya olondonge viaye oku lilongisila kolonelẽho vio vusenge okuti Suku ovi walisa. Ene hẽ umanu va Yehova, ka wa velelipo calua okuti ovina evi vi sule? Omo liaco, Yesu wa va sapuila hati: “Puãi tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.” (Mateo 6:19-34) Ovituwa viove vi lekisa hẽ okuti o ci tava?
Ku ka Ecelele Okuti Ocili Cusoma ci Totomisiwa
4. Nda omunu wa velisapo enene ovokuasi, nye ciyililako?
4 Ocili okuti ca siata oku sakalaisa leci catiamẽla koku sandiliya ovina vi sukiliwa, kuenda olonjongole viepata. Pole, nda omunu o sakalala ño enene lo vokuasi, esulilo liaco li pondola oku kala liesumuo. Ndaño okuti eye o limolẽhisa nda umue o kuetele onjongole kovina Viusoma, nda vutima waye o sanda oku pitisa enene kovaso ovina vikuavo, ocili Cusoma cika totomela. (Mateo 13:18-22) Ndeci vepuluvi limue ukuenje umue ohuasi wa pula Yesu hati: “Ndinga nye okuti ñuata omuenyo ko pui?” Etambululo kepulilo liaye, lia lekisa okuti eye wambatele omuenyo umue wa sunguluka kuenda wa tataile ciwa vakuavo, pole wa kakatelele vali enene kukuasi waye. Eye, ka silepo ovina viaye oco a kale ondonge ya Kristu. Omo liaco, eye wa pumba epuluvi lioku panga onepa kumue la Kristu Vusoma wokilu. Kuenje, ndomo Yesu a ci popia: “Ca tĩla ca lua ohuasi oku inĩla vusoma wa Suku!”— Marko 10:17-23.
5. (a) Kovina vipi upostolo Paulu a vetiya Timoteo oku sanjuka lavio kuenda momo lie? (b) Ndamupi Satana a vetiya “ocisola coku sola olombongo” ndonjanjo?”
5 Eci pa pita anyamo amue, upostolo Paulo wa sonehela Timoteo, una wa kala kolupale luo Efeso kuna va lingalaile olomĩlu vialua. Upostolo Paulu wa ivaluisa Timoteo hati: “Momo ka tua nenele cimue voluali, kuenje, oku ambata cimue eci tu tunda, ka tu ci tẽla. Nda tu kuete okulia leci tu lisikĩlila ci tu tẽla kuenje tu sanjuka laco.” Oku talavaya oco tu kuate “eteku leci tu lisikilĩla” etu muẽle kuenda epata lietu [ca sunguluka]. Pole upostolo Paulu wa lungula hati: “Puãi ava va yongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, vafa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha.” Satana ukuatutu. Kefetikilo pamue eye o seteka omunu lovina vitito. Noke kuiyilila oseteko yoku sanda ekemãlo ale upange umue wa velapo u feta vali olombongo vialua okuti u pesela otembo tua sesamẽlele oku pesila kovina viespiritu. Nda ka tua lavuluile, “ocisola coku sola olombongo” ci pondola oku totomisa olonjongole via velapo Viusoma. Upostolo Paulu wa popia hati: “Vamue oku pindamua laco va yapuka vekolelo kuenje va litoma lohali ya lua.”— 1 Timoteo 6:7-10.
6. (a) Oco tu yuvule ekalo lioku yapuisiwa lukuasi, nye tu sukila oku linga? (b) Ekolelo lipi tu pondola oku kuata poku kũlĩhĩsa ovitangi viekalo liasiliya oluali koloneke vilo?
6 Upostolo Paulu omo liocisola caye a kuatela vamanji Akristão, wa vetiya Timoteo hati: “Yuvula ovina evi viosi,” kuenda “yaka uyaki uwa wekolelo.” (1Timoteo 6:11, 12) Ci sukila elikolisilo liocili nda tu yongola oku yuvula ocituwa coku sakalala lukuasi womuenyo voluali lulo lua tu ñuala. Pole, nda tua likolisilako lekolelo lietu, Yehova lalimue eteke aka tu yanduluka. Omo liaco, ndaño okuti ovina via tĩla calua kuenda omanu ka va kuete apa va talavaya oco va sange eteku, Yehova oka tu kuatisa oco tu sange ovina tu sukila. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ko ka kali locipululu colombongo. Tẽli lovina vu kuete, momo eye muẽle wa linga hati, ‘ame lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku kusia.’ Oco tu tẽlela oku popia lutõi tuti, ‘Yehova eye oñuatisi yange, si kuata usumba. Omunu hẽ, o ndinga nye?” ( Va Heveru 13:5, 6) Kuenda Soma Daviti wa soneha hati: “Nda kaile umalehe, cilo nda kuka, haimo lumue sia la mola ondingesunga ya yandulukiwa, pamue ombuto yaye yi lomba lomba okulia.”— Osamo 37:25.
Olondonge Viatete Vieca Ongangu
7. Alongiso api atiamẽla kupange woku kunda ondaka ya Suku Yesu a eca kovapostolo vaye, kuenda momo lie ca sungulukile?
7 Eci Yesu a longisa ovapostolo vaye, noke wa va tuma ko Isareli oku kunda olondaka viwa loku popia hati: “Usoma wokilu u kasi ocipepi.” Huvangikuowo u vetiya! Yesu Kristu haeye Soma Mesiya, wa kala pokati kavo. Tunde eci ovapostolo va litumbika kupange wa Suku, Yesu wa va vetiya oco va kuate ekolelo okuti Suku o pondola oku va tata. Kuenje wa va sapuila hati: “Ungende wene ko ka ambati cimue, ndaño ombueti, pamue ocipete, pamue okulia, pamue olombongo, pamue olombinja vivali. Kuenda vali, vonjo yosi vu singa omo vu kala, haimo vu tunda.” (Mateo 10:5-10; Luka 9:1-6) Yehova wa kũlĩhĩle asukila avo okuti nda a tatiwa lava Isareli, omo okuti pokati kava Isareli pa kala vamue va kala locituwa coku yekisa akombe.
8. (a) Osimbu handi Yesu ka file, momo lie a ecela olonumbi viokaliye viatiamẽla kupange woku kunda? (b) Ocina cipi olondonge via Yesu via kapeleko tete vomuenyo wavo?
8 Osimbu handi Yesu ka file, eye wa lungula ovapostolo vaye okuti koloneke vikeya kovaso ekalo lika pongoloka. Omo lioku suvukiwa kupange wavo woku kunda, ocituwa coku yekisa akombe pamue ka cika lekisiwa vali pokati ka va Isareli. Kuenje, ovo nda va kundilavo olondaka viwa Viusoma ku vakualofeka. Kaliye, ovo va sukilile okuti vambata ‘opatolonya’ kuenda ‘ocipete cokulia’. Pole, va vanjiliya tete Usoma wa Yehova kuenda esunga liaye, loku kolela okuti Suku o pondola oku sumũlũisa alikolisilo avo oku sanga eci ci sukiliwa catiamẽla keteku kuenda ovina vioku wala.— Luka 22:35-37.
9. Ndamupi upostolo Paulu a vanjiliya tete Usoma wa Suku vomuenyo waye osimbu a kala loku tata asukila etimba liaye? Kuenda catiamẽla konepa eyi, elungulo lipi eye a eca?
9 Upostolo Paulu wa kale ongangu yimue yiwa momo wa kapeleko elungulo lia Yesu. Paulu wa tiamisile omuenyo waye kupange woku kunda. (Ovilinga 20:24, 25) Eci eye a endaile kovikanjo vimue kupange woku kunda, eye wa enda loku tata ciwa asukila aye, momo wa kala utungi wolombalaka. Eye kala tava okuti vakuavo ovo vo lingilako upange waye. (Ovilinga 18:1-4; 1 Va Tesalonike 2:9) Pole, wa tava lolopandu vialua koku yekisiwa kuenda kombanjaile eci vakuavo va lekisa ocisola cavo lonjila eyi. (Ovilinga 16:15, 34; Va Filipoi 4:15-17) Paulu wa vetiya Akristão, oco ka vaka siepo ovikele viavo vioku tata epata omo lioku kunda olondaka viwa, pole te va sokisa ciwa ovikele viavo. Eye wa va vetiya oco va talavaye loku sola epata liavo, kuenda oku lingila kumosi upange. (Va Efesio 4:28; Va 2 Tesalonike 3:7-12) Kuenda wa vetiyavo okuti Akristão ka va sesamẽla oku kolela kukuasi pole va sukila oku kolela ku Suku, kuenda oku kala lomuenyo umue u lekisa okuti va kuete elomboloko liovina via velapo vali komuenyo. Velinaliso lalilongiso a Yesu, eci ca lombolokele oku vanjiliya tete Usoma wa Suku kuenda esunga liaye.— Va Filipoi 1:9-11.
Vanjiliya Tete Usoma wa Suku Vomuenyo Wove
10. Nye ci lomboloka oku ‘vanjiliya tete Usoma’?
10 Ndamupi tua siata oku kunda olondaka viwa Viusoma la va kuetu? Konepa yimue, eci catiamẽla kekalo lietu kuenda konjongole tu kuetele upange woku kunda. Ivaluka okuti Yesu ka popele hati: ‘Vanjiliya Usoma nda ku kuete vali cimue coku linga.’ Omo lioku kũlĩha ciwa esilivilo Liusoma wa Suku, eye wa lombolola ocipango ca Isiaye, loku popia hati: ‘Sandiliya Usoma waye.’ (Luka 12:31, NW) Ndaño okuti pokati ketu valua tua siata oku talavaya oco tu tate asukila etu kuenda apata etu, nda tu kuete ekolelo, tuka tiamĩsila omuenyo wetu kupange woku kunda Usoma wa Suku okuti owo Suku a tu handeleka oku linga. Kuenje olonjanja viosi tuka tata ovikele viepata lietu.— 1Va Timoteo 5:8.
11. (a) Ndamupi Yesu a lekisa volusapo luaye okuti havosiko va pondola oku linga eci ca lisoka poku sandeka olondaka viwa Viusoma? (b) Asunga api a sukiliwa oku kapiwako, ndeci omunu a pondola oku linga?
11 Vamue pokati ketu va kuate vali otembo yalua yoku kunda olondaka viwa Viusoma okuti vakuavo ci sule. Pole, volusapo lua Yesu luatiamẽla kosi ya litepa, eye wa lekisa okuti vosi vana vakuotima wa lisetahãla losi yiwa, vaka lekisa onjongole yocili kondaka ya Suku. Oco hẽ ndamupi ci kasi loku lingiwa? Akalo omanu a litepa. Olonjanja vimue omanu va siata oku tatekiwa lovitangi ndeci, oku kuka, ekambo liuhayele, kuenda ovikele viepata. Pole, nda omunu o kuetele ombili kupange woku kunda, o pondola oku likolisilako oku linga upange waco.— Mateo 13:23.
12. Ovimãho vipi viwa viespiritu amalẽhe va vetiyiwa vali oco va vi kapeko?
12 Ciwa okuti tu kuata ovimãho vika tu kuatisa oku kuata onepa kupange woku kunda Usoma. Amalẽhe va pondola oku sokolola locili, eci catiamẽla kongangu yiwa yombili yumalẽhe Ukristão Timoteo. (Va Filipoi 2:19-22) Kuli hẽ eci ciwa kokuavo nda hakuliecako olumue kupange wotembo yosi, noke yoku malusula elilongiso liavo kosikola? Akulu lavovo va kopako esilivilo liovimãho viespiritu.
13. (a) Helie o nõla eci tu pondola oku linga kupange Wusoma? (b) Nda tu vanjiliya tete Usoma wa Suku, eci cika lekaisa hẽ nye?
13 Handi vali, ka tuka sepuli vana okuti ekalo liavo nda li va ecelela oku talavaya calua kupange wa Yehova. Pole tu vetiyiwa lekolelo kuenda oku likolisiliko okuti tu loñoloha oco tu vumbe Suku ndomo ekalo lietu li tu ecelela. (Va Roma 14:10-12; Va Galatia 6:4, 5) Ndomo ca lekisiwa kueci catiamẽla ku Yovi, Satana wa popia hati onjongole yetu yoku kuata lika ukuasi, lomuenyo umue wa suapo, kuenda oku kuata ekalo limue liwa. Handi vali wa popiavo hati oku vumba kuetu Suku kua tiamisiwila kocipululu. Pole nda tu vanjiliya tete Usoma wa Suku, tuka lekisa okuti Eliapu ohembi. Tu kasi oku eca ocindekaise cokuti eci tua kapako tete vomuenyo wetu oku vumba Suku. Lolondaka vietu kuenda ovituwa vietu, tu pondola oku lekisa ocisola tu kuetele Yehova, loku pokola kuviali waye wa velapo kuenda oku lekisa ocisola cetu ku vakuetu. — Yovi 1:9-11; 2:4, 5; Olosapo 27:11.
14. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo oku sokiya ocipama cupange woku kunda? (b) Ndamupi Olombangi vialua via Yehova vi kasi loku linga onepa kupange woku kunda?
14 Oku liangiliya, ku pondola oku tu kuatisa oku linga vali ciwa okuti pamue nda tua ci linga vonepa yimue yikuavo. Yehova o kuete ‘otembo yaye ya sokiyiwa’ oco a tẽlise ocipango caye. (Etundilo 9:5; Marko 1:15) Nda okuti ekalo lietu li tu ecelela, ciwa okuti tu kuata otembo yoku enda kupange woku kunda onjanja yimosi ale olonjanja viosi ndomo ca sokiyiwa vocipama cosemana losemana. Olohũlũkãi Violombangi via Yehova voluali luosi, va litumbika ndakundi vasokamo kuenje va siata oku pesela eci ci soka olowola vivali veteke kupange woku kunda olondaka viwa. Olohũlũkãi Violombangi vikuavo via Yehova va kasi loku talavaya ndakundi votembo yosi, loku pesela eci ci soka olowola vivali lomeyu veteke koku kunda olondaka viwa Viusoma. Akundi valikasi kuenda olomisionariu va pesela vali otembo yalua kupange woku kunda. Etu tu pondolavo oku sandiliya apuluvi oku linga onepa yoku vangula eci catiamẽla kelavoko Liusoma la una oka tu yevelela. (Yoano 4:7-15) Onjongole yetu, yoku linga vali calua kupange woku kunda nda ekalo lietu liecelela, ndomo ca popiwa la Yesu hati: “Kuenje olondaka evi viwa viusoma vi kundilua kuoha koluali, ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”— Mateo 24:14; Va Efeso 5:15-17.
15. Catiamẽla kupange wetu woku kunda, momo lie o simila okuti elungulo ko 1 Va Korindo 15:58, li kuete esilivilo kokuetu?
15 Olombangi via Yehova kolonepa viosi violuali, va li kuete omunga kuenda ka va kuete olonepele kolofeka oku va kasi. Kuenje va kasi loku amamako oku kuata onepa kepuluvi eli liupange woku kunda. Ovo va kapako evetiyo Liembimbiliya lia popia hati: “Lingi vakuepandi haivo vatuamela. Olonjanja viosi lingi vakuambili yupange wa Ñala. Omo wa kũlĩhi okuti vu kasi vu Ñala oco upange wene ko lingi wolivova.”—1 Va Korindo 15:58.
Apulilo Voku Pitulula
• Eci Yesu a popia hati ‘vanjiliyi tete Usoma wa Suku,’ nye eye a lekisa okuti oco ci kapiwako noke?
• Ocisimĩlo ce tu pondola oku kuata catiamẽla koku tata asukila etu o ketimba kuenda epata lietu? Ekuatiso lipi Suku aka tu ĩha?
• Konepa yipi yupange Wusoma tu pondola oku linga?
[Elitalatu kemẽla 107]
Kolonepa viosi violuali, osimbu handi esulilo ka lieyile, Olombangi via Yehova koloneke vilo vi kasi loku kunda olondaka viwa Viusoma