Omoko Yove Yoku Tava
Ci tava okuti pamue o sole calua omoko yove yoku tava kocina cosi o yongola oku tava. Omanu vosi va kapako calua omoko yavo yoku tava eci ovo va yongola oku tava. Omo lioku kuata omoko yaco, ci soka olohuluwa epandu viomanu va siata oku tava kovisimilo viñi viñi. Ndeci. Oku litepa kuavala, kuokutuwa, kuetungiwo liovina, kuepepo, kuelamba kuenda kuovileñi, oku litepa kuokutava kuaco olonjanja vialua ku vokiya onjongole, onjolela kuenda esanju liomuenyo. Handi vali, oku litepa kuaco ku pondola oku eca uwa kuenda esanju komuenyo.—Osamo 104:24.
POLE, kuli sukila lioku lunguka. Ovisimilo vimue vi taviwa ka via litepele ño, pole, vi kokavo ohele. Ndeci, kefetikilo liocita 20, omanu valua veya oku tava okuti va Yudea kuenda Vakuavisoko Viuyombeki va kala lovisimilo vioku “nyola ekalo liwa Liakristão oco va tunge ekalo lioluali vemẽhi liusoma woku likongela pamosi.” Yimue ono yeci ci taviwa ya kala ohongele yo ant–semita okuti yatiamẽla kuoku suvuka omanu vakuakova añi añi, ca piãla vali ene va Yudea, ndomo ca sonehiwa kongelesi vocicapa citi: Protocols of the Learned Elders of Zion. Ohongele yaco ya kuatele ovimãho ndeci oku kongelamo oku teyuila ofeto yalua yelisimu, ekemanyo liovisimilo vioku panga ovota, oku vetiya oku kala ocisoko cimosi ci lavulula olomilu viosi vi lingiwa oco ukuasi wa ‘Vakualofeka ovingendeleyi u takisiwe vocipakulo ciso.’ Volondaka viaco evi mua kongelavo oku nganala onjila yelilongiso ndeci ‘oku pongolola ovisimilo via Vakualofeka ovingendeleyi ndovinyama ka vi kuete olondunge vioku sokolola,’ kuenda oku tunga onjila yomboyo posi oco yi tokeke alupale a velapo. Lonjila yaco eyi, va Yudea vana okuti akulu vendamba nda ca tava ‘oku malako anyali vavo, okuti ka va kalako vali.’
Ocili okuti, eci ca kala uhembi umue wocimãho coku vetiya ovisimilo vioku suvuka va Yudea. Mark Jones ukuanjo yoku soleka ovina viosi viosimbu wa vangula hati, ‘Ocisimilo eci ka ci kuete ndeti esilivilo, ca sandekiwilua kolonepa viosi vio Russia’ okuti oko ca molehẽla onjanja yatete vocipama cukanda wesapulo wunyamo wo 1903. Ca pitila toke vesapulo lioko Londres litukuiwa okuti The Times veteke 8 kosãi ya Kupemba wo 1920. Eci papita vali unyamo umue esapulo The Times lia tukulula uhembi wukanda waco owu wesanda. Vokatembo kaco katito uhembi waco haico wa li sandula. Jones wa popia hati ‘uhembi ndowu, wa tila calua oku u malako.’ Eci omanu va tava kuhembi waco, ci va nenela oku kuata kovisimilo ka via sungulukile, vi koka ohele haivio vi kuete owule okuti olonjanja vialua kuiyilila epese ndeci ca siata oku lekisiwa vesapulo liocita 20.—Olosapo 6:1619.
Ceci ci Taviwa Okuti ca Litepa Locili
Ocili okuti, ka tu tava kocisimilo Cimue hacociliko pamue camamako ndaño muẽle okuti uhembi waco ka u lingiwilua ocipango. Vokuenda kuotembo, etu tu kuata elomboloko ka lia sungulukile. Omanu vañami vafa selo omo lioku linga cimue ovo va tava okuti ca sunguluka? Handi vali, olonjanja vimue tu tava kocina cimue citito omo ño okuti tu yongola oku ci tava. Umue ulongisi wa popia hati ndaño muẽle olonoño olonjanja vialua vi sanjukila calua ovopange avo.” Eci ovo va tava ka ci va iha epondolo lioku konomuisa ciwa lonjila yimue okuti ka kuiyilila ovitangi. Handi vali, valua va pesela otembo yavo komuenyo mekonda liokueca ekuatiso kovina vi taviwa, okuti haviociliko.—Yeremiya 17:9.
Cimuamue haico ca siata oku pitavo leci ci taviwa vatavo ana okuti muli atepiso alua atiamẽla kovina vi taviwa. (1 Timoteo 4:1; 2 Timote 4:3, 4) Ulume umue, o kuetele ekolelo liocili Suku. Kuenje, ukuavo wa popia hati omanu “ka va lingi lacimue ci lekisa okuti vamamako oku pamisa ekolelo liavo ku Suku.” Ukuavo wamamako loku teyuila okuti omanu va kuete ocilelembia ka cifi okuti camamako oku kala lomuenyo noke yoku fa. Vakuavo va tava okuti eci ove o fa kolonepa viosi ku kalako vali. Ocili okuti, ovina vi taviwa via litepa ndevi, ka vi pondola viosi oku kala viocili. Omo liaco, halondungeko hẽ, oku kulihisa ciwa okuti eci ove o tava cilo ocili kuenda hacimueko ove o yongola lika oku tava? (Olosapo 1:5) Ndamupi ove o pondola oku ci linga? Ocipama ci kuamamo cika konomuisa sapulo eli.
[Elitalatu kemela 3]
1921 kua tukuluiwa esapulo litukuiwa okuti “Protocols of the Learnede Elders of Zion”