Momo Lie Okolelela kueci o Tava?
ONDAKA oku tava ya lomboluiwa okuti “oku tava kocili, ondaka yimue ya lipua, ale ya kolisiwa.” Esapulo limue liolo Nações Unidas litukuiwa okuti Declaração Universal dos Direitos Humanos li teyuila omanu vosi kueci catiamẽla “komoko yelisanjo liovisimilo, liolondunge vioku tepisa eci civi leci ciwa kuenda elisanjo liatiamẽla ketavo.” Vomoko yaco mua kongela elisanjo “liomanu oku nõla etavo liaye ale ceci atava,” nda oco a yongola oku linga.
MOMO lie omunu umue a yonguila oku silapo etavo liaye ale ceci a tava? Kua siata oku vanguiwa okuti, “Ame nuẽte ovina viange muẽle okuti ovio ndi tava, kuenda nda vi sanjukila.” Valua va sima okuti ndaño muẽle ceci ci taviwa okuti haciliko, ci nenavo ovitangi vimue komunu lomunu. Ndeci, omunu umue o tava okuti ongongo ya tapika, pamue ka cu vala eye muẽle ale omunu umue wiñi. Vamue va vangula hati, “Etu tu kuete oku tava ño oco ka tu ka lihoise.” Anga eci ci lekisa muẽle olondunge olonjanja viosi? Ci tava hẽ okuti yimue ondotolo yi tava kondotolo yi kuavo oco kava ka lihoise, nda u ndeti wamamako loku tava okuti oku tunda vonjo yoku yeka ovivimbi loku vi tata ka ci lingi cimue vonjanja yaco oku enda oku ka tata olombeyi vosipitali?
Catiamẽla ketavo, ovisimilo vioku tava eci cesanda via sia ovitangi viocili vesapulo. Sokolola ovitangi via kãla vieyilila kueci asongui vatavo va vetiyiwa lombili ka ya sungulukile Yakristão oco va linge ungangala” vokuenda kuotembo yimue ya kala yuyaki u tukuiwa kongelesi okuti Holy Crusades of the Middle Ages wa kala uyaki umue u kola. Ale sokolola “Akrsitão” votembo yilo okuti asualãli vuyaki woku ponda omanu ka va kuete ovimalẽho ndava va kala “asualãli vo votembo yosiahulu va kala lolonduko violosandu vovilalo violosipata viavo, kuenda oku pateka alitalatu a Maria ina ya Yesu kovota avo.” Omanu vaco vosi ava vakuambili va simile okuti ovo va kuete esunga. Omo liaco, ocili okuti ovoyaki atavo vaco a ndeti kuenda ovitangi vikuavo ca kala cimue okuti ka ca sungulukile.
Momo lie ku kasilili ovitangi kuenda ovoyaki alua? Embimbiliya lieca etambululo liokuti cosi eci ci kasiko mekonda lia Satana Eliapu “endaenda oku kemba oluali luosi.” (Esituluilo 12:9; 2 Va Korindo 4:4; 11:3) Upostolo Paulu wa lungula hati ci sumuisa okuti, omanu valua vatavo “va pisiwa vekunduko” omo okuti ovo va kembiwa la Satana u “o linga ovikomo kuenda eci ci komohisa ci lingiwila oku kemba omanu.” Paulu wa vangula hati omanu vaco “ka va tavele kocisola condaka yocili ha va popelua” kuenje va ‘yapukila koku tava eci haciliko.’ (2 Va Tesalonike 2:9–12) Ndamupi o pondola oku tepulula otembo yoku tava kueci haciliko esunga lie o tavela ndomo?
Anga hẽ wa Kula Loku Tava Caco Eci?
Ci tava okuti pamue wa kula leci ca tava epata liove. Pamue ocina caco cimue ciwa. Suku o yongola okuti olonjali vi longisa omãla vavo. (Esinumuilo 6:4–9; 11:18–21) Ndeci umalẽhe Timoteo wopa esilivilo lialua poku yevelela inaye kuenda inakulu yaye. (2 Timoteo 1:5; 3:14, 15) Ovisonehua vi vetiya oku kuatela esumbilo kueci olonjali va tava. (Olosapo 1:8; Va Efeso 6:1) Anga hẽ, Ululiki wove oku yonguila okuti o tava ño kovina viosi mekonda olonjali viove vi ci tavavo? Oku tava lika kueci omanu va tava tunde osimbu leci va linga, ocili okuti ci kuete ohele.—Osamo 78:8; Amosi 2:4.
Ukãi u Samária wa vangula la Yesu Kristu wa kula loku tava ketavo liaye lioko Samaria. (Yoano 4:20) Yesu wa kala lesumbilo lielisanjo liaye lioku nõla eci eye a yongola oku tava, pole eye wa lomboluilavo ukãi waco hati: “Ene vu fendela eci ka wa kulihili.” Ocili okuti, calua ca taviwa vetavo liaye ka cakale ocili kuenda Yesu wa vangula laye oco a linge apongoloko eci eye a tava nda eye o yongola oku fendela Suku ndomo mutaviwa okuti ‘vespiritu kuenda locili.’ Ndaño okuti eye wa solele calua eci eye atava, vokuenda kuotembo eye kuenda vakuavo veya oku “tava” kocili ca situlula Yesu Kristu.—Yoano 4:21–24, 39–41; Ovilinga 6:7.
Wa Pindisiwa hẽ Oco o ci Tave?
Alongisi valua kuenda akuenje velombe okuti va kuete ovoloño añi añi va sesamẽla esumbilo lialua. Kuenje, asapulo eyuka longangu yalongisi vana okuti va lueyele muẽle pe. Ndeci, catiamẽla kalivulu amue avali a vangula uloño, a sonehiwa lu Helasi ukuoloño wesanda Aristóteles, ukuesapulo Bertrand Russell va lombolola hati, “ca tila calua oku sanga valivulu aco olondaka vi likuata luloño wotembo yilo”. Ndaño muẽle koloneke vilo akuenje velombe olonjanja vialua va linga akulueya alua. Yimue onoño yoko Grã–Bretanya Lord Kelvin kunyamo wo 1895 ya vangula lekolelo hati, “olomakina vipalãla vilema calua okuti ofela ci sule ocina cimue ka ci pondola oku kalako.” Omo liaco, omunu o kuete olondunge ka tava ndomeke kocina cimue ño omo okuti umue ulongisi o kuete unene walua oco a vangula.—Osamo 146:3.
Utate waco owu u sukiliwavo kueci catiamẽla kelongiso lietavo. Upostolo Paulu wa longisiwilevo lasongui vetavo liaye kuenda eye wa kuatelele ‘ombili yalua kovisila violonjali viaye.’ Omo liaco, ombili yaye yoku tava koviholo viava kukululu yaye yo kokelele ovitangi. Eci co tuala koku ‘kangisa ca piãla ekongelo lia Suku kuenda okuseteka oku li nyõla.’ (Va Galatia 1:13, 14; Yoano 16:2, 3) Handi vali, vokuenda kuotembo, Paulu wa mamako “oku tasuila kolosongo” poku tamalãla kevetiyo li pondola oku u tuala koku tava ku Yesu Kristu. Ceya oku sukila emole?ho li komohisa lia Yesu oco a vetiye Paulu oku pongolola ovisimilo viaye viatiame?la kueci a tava.—Ovilinga 9:1–6; 26:14.
Wa Vetiyiwa hẽ Lovingungu Viasapulo?
Pamue ovingungu viesapulu viu ku vetiya calua kueci o tava. Omanu valua va pandula omo okuti kuli elisanjo lioku vanguila vovingungu viesapulo okuti li va iha asapulo a pondola oku vakuatisa. Omo liaco, kuli ongusu ya velapo okuti olonjanja vialua ya siata oku pengisa esapulo liovingungu. Eci olonjanja vialua ku vanguiwa, esapulo limue okuti haliociliko ci pondola oku vetiya ovisimilo viove lonjila yimue ka ya sungulukile okuti ku ci limbuka.
Handi vali, poku vangula ale poku vetiya olonjeveleli vialua, ovingungu viesapulo via siata oku yevalisa eci ci komohisa haico ka ca kulihiwilue lomanu vosi. Eci okuti kanyamo apita ca tilile calua oku ci vangula ale oku ci soneha valivulu cilo ca linga ocina cimue okuti ci kasi kolonepa viosi. Levando, pole kumosi loku amamako, etumbiko liovihandeleko viatiamẽla kovituwa vi kasi oku nyõleha kuenda oku tepuluka. Ovisimilo viomanu via pengisiwa kamue kamue. Ovo va fetika oku tava okuti ‘civi Ciwa, kuenda va tukula ciwa vati, Civi.’—Isaya 5:20; 1 Va Korindo 6:9, 10.
Limbuka Ono Yesi o Tava
Oku pamisa ovisimilo kuenda uloño waño womanu ca lisoka loku tundila veseke. (Mateo 7:26; 1 Va Korindo 1:19, 20) Oco hẽ, pi ove o pondola oku sanga ono yeci o tava lekolelo? Omo okuti Suku wa kuavela epondolo liuloño woku konomuisa oluali lua ku ñuala, kuenda oku linga apulilo atiamẽla kovina viespiritu, eci hẽ ka ci kuetevo esilivilo okuti eye oko iha onjila yelomboloko yatambululo asuapo apulilo ove? (1Yoano 5:20) Ocili okuti, eye o pondola! Oco hẽ, ndamupi ove o pondola oku limbuka eci cocili, ondaka yimue ya lipua, ale ya kolisiwa yatiamẽla konepa yefendelo? Etu ka tu kuete atatahãi oku vangula okuti Ondaka ya Suku, Embimbiliya, olio lika lieca ono yoku linga eci catiamẽla kefendelo.—Yoano 17:17; 2 Timoteo 3:16, 17.
“Pole kevelela,” ci tava okuti omunu umue oka ku vanguisa okuti, “omanu vana va kuete Embimbiliya havoko hẽ va siata oku linga ovoyaki alua kuenda atatamiso vovitangi violuali? Oco muẽle, ocili okuti asongui vatavo esanda vakuakuvangula okuti va kapako Embimbiliya va koka ombuanja yalua kuenda ovisimilo vi nena ovitangi. Eci ci kasililiko omo okuti eci ovo va tava ka ca sevetiwile Vembimbiliya. Upostolo Petulu wa vangula eci catiamẽla kokuavo hati, “ovaprofeto vesanda” kuenda “alongisi vesanda” vana va sovola “uyombeki ovilongua.” Petulu wa vangula eci ceyilila kovilinga viavo hati, “onjila yocili yi[ka] sepuiwa.” (2 Petulu 2:1, 2) Noke, Petulu wa soneha hati, “ondaka yovaprofeto ya kolisua vali kokuetu londaka ya yevala komunda. Ciwa nda vu limbuka owanji waco wovaprofeto okuti wa linga ocinyi ci tuila owelema.”—2 Petulu 1:19; Osamo 119:105.
Embimbiliya li tu vetiya oku konomuisa eci tua tava leci olio lilongisa. (1 Yoano 4:1) Olohuluwa viomanu vakuakutanga orevista yilo va pondola oku limbuka okuti oku linga ndoco ci vokiya ocimãho kuenda oku kolapo kuovimuenyo viava. Ndeci ca kala va Berea okuti va sungulukile. Osimbu handi kua nõlele eci o tava ‘oloneke viosi, konomuisa lutate ovisonehua.’ (Ovilinga 1711) Olombangi via Yehova vika kuata esanju lioku ku kuatisa kolonepa viosi ovo va pondola oku ci linga. Ocili okuti, ove, ove okuete oku nõla eci o yongola oku tava. Omo liaco, lekisa uloño woku kulihisa okuti ovisimilo viove vieci o tava, via sunguluka okuti ka viatiamẽlele kuloño lokolonjongole viomanu, pole, viatiamẽla Kondaka yocili ya Suku.—1 Va Tesalonike 2:13; 5:21.
[Alitalatu kemela 6]
Ove o pondola oku kolela eci o tava okuti ci kuete ono Vembimbiliya