OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/1 kam. 19-27
  • Yilo Oyo Otembo Yoku Lavulula Lutate!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yilo Oyo Otembo Yoku Lavulula Lutate!
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Nyolẽha Kuofeka yo Yudea
  • Alungulo a Eciwile Lovapostolo
  • Olohuluwa Viomanu va Kasi Oku Lavulula Lutate
  • Ongangu ya Lote
  • ‘Amamiko Loku Lavulula’!
    Utala Wondavululi—2003
  • Momo Lie tu Sukilila Oku ‘Amamako Loku Lavulula’?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • “Eteke Linene Lia Yehova Li Kasi Ocipepi”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
Utala Wondavululi—2003
w03 1/1 kam. 19-27

Yilo Oyo Otembo Yoku Lavulula Lutate!

“Ka tu ka pekeli [ndomanu vamue], puãi tu lavululi loku lisuluvika.” ​—⁠1 VA TESALONIKE 5:⁠6.

1, 2. (a) Olupale luo Pompeii kuenda luo Herculaneum a kala ndamupi? (b) Omanu va kala volupale luo Pompeii kuenda luo Herculaneum va pembula elungulo lie? Kuenda nye va pita laco?

KOCITA catete, K.K., ko Roma kua kala alupale amue avali a tukuiwa hati, Pompeii kuenda Herculaneum. Alupale aco avali alisunguile Lomunda yimue yi tukuiwa hati Vesúvio. Olohuasi vio ko Roma via endaile kovitumãlo viaco oco vi ka pitisileko otembo yavo yoku puyaka kovopange. Kalupale aco kua kala ovitumãlo vimue violomapalo okuti kua enda oku kala eci ci soka ohũlũkãi yomanu. Handi vali, volupale luo Pompeii mua kalavo ocila cimue cinene okuti omanu vosi vo volupale luaco va pondola oku suamo. Olonoño via konomuisa okuti volupale luo Pompeii mua kala eci ci soka 118 kolosinge okuti pokati kolosinge viaco vimue via kala vioku lingila olomapalo vioku nganyala olombongo kuenda upuepue. Ovituwa ka via sungulukile kuenda ocipululu coku kuata ovokuasi, ovio ovina va pitisile vali enene kovaso momo ekalo liolonjo viaco li lekisa uvangi waco.

2 Kunyamo wo 79 K.K., keteke 24 kosãi Yenyenye, Omunda Vesúvio ya fetika oku totãla. Olonoño vina via siata oku konomuisa ovilemawe via popia hati, eci omunda yaco ya totãla onjanja yatete okuti mua tunda ondalu letiko lia li sanduila valupale aco avali, ci tava okuti omanu va kuatele epuluvi lioku puluka. Omo liaco, omanu vamue va puluka. Pole, omanu vana ka va tavele oku lavulula kolondimbukiso viohele yaco, ka va tilile oco va puluke. Vokati kuteke, vomunda yaco mua tunda etiko londalu, okuti lia lisanduila volupale luo Herculaneum kuenje omanu vosi va sialele volupale veya oku sukila omuenyo. Eteke likuavo kowola yomẽle, volupale luo Pompeii mua pitavo ocitangi caco okuti ca ponda omanu vosi va kala volupale. Ocili okuti omo lioku sinila kuavo olondimbukiso vielungulo veya oku pita lovitangi vialua.

Oku Nyolẽha Kuofeka yo Yudea

3. Oku lisetahãla kupi ku sangiwa pokati kenyõleho lio Yerusalãi leli lia pita volupale luo Pompeii kuenda luo Herculaneum?

3 Ocili okuti, eci o Yerusalãi ya nyõliwa lasualali vo ko Roma, kua pondiwa omanu valua, pole omanu vaco ka va sokisiwa la vana va pondiwa locilunga cina ca pita volupale luo Pompeii kuenda luo Herculaneum. Ocilunga caco ceya oku pita noke yanyamo ecea tunde eci o Yerusalãi ya nyõliwa. Ulandu watiamẽla kalupale aco avali, wa lomboluiwa okuti, ca kala “ocilunga cimue cinene vesapulo liomanu,” momo ca ponda olohuluwa vialua viomanu voko Yudea. Pole, ndeci ca pita lolupale luo Pompeii kuenda luo Herculaneum okuti tete kua kala elungulo, cimuamue haico ca pita poku nyõliwa kuo Yerusalãi momo tete omanu va tambula elungulo.

4. Ondimbukiso yipi Yesu a lomboluila kolondonge viaye yi lekisa okuti esulilo lio Yerusalãi lia kala ocipepi? Kuenda ndamupi ondimbukiso yaco ya fetika oku tẽlisiwa kocita catete?

4 Yesu Kristu wa popele eci catiamẽla koku nyõleha kuolupale luo Yerusalãi kuenda wa tukula ovitangi vika pita osimbu handi oku nyõleha kuaco ka kueyile. Eye wa tukula ovoyaki, onjala, ovilemawe, kuenda ekambo lioku pokola kovihandeleko. Yesu wa tukulavo oku tukuluka kuovaprofeto vesanda, pole olondaka viwa Viusoma wa Suku vi kundiwila kolofeka viosi violuali. (Mateo 24:​4-7, 11-14) Ndaño okuti olondaka via Yesu kosimbu via tẽlisiwile, pole cilo vi kasi oku tẽlisiwa vonepa yimue ya velapo. Ovovangi a lekisa okuti ko Yudea kua pita onjala yalua. (Ovilinga 11:28) Onoño yimue otukuiwa hati Josefo wo ko Yudea, wa lombolola ocilemawe cimue ca pita volupale luo Yerusalãi eci handi ka ya nyõliwile. Osimbu esulilo liolupale luo Yerusalãi lia kala ocipepi, kua kala ovitangi vialua ndeci: olonalavayi oku tunga ongombo yoku laña kovopange, uyaki pokati ka va Yudea vakuapulitika, kuenda umondi pokati ka va Yudea lomanu vana Vakualofeka. Ndaño lovitangi viaco via kalako, pole olondaka viwa Viusoma via ‘kala oku kundiwila komanu vosi voluali.’​—⁠Va Kolosai 1:⁠23.

5, 6. (a) Ocitumasuku cipi colondaka via Yesu via tẽlisiwa kunyamo wa 66 K.K.? (b) Momo lie kua fila omanu valua eci o Yerusalãi ya nyõliwa kunyamo wa 70 K.K.?

5 Noke, kunyamo wa 66 K.K., va Yudea veya oku lingila usuanji uviali wa va Roma. Eci umue kesongo otukuiwa hati, Céstio Galo a songuila olohoka oco vi ñuale ocingonja olupale luo Yerusalãi, olondonge via Yesu via ivaluka olondaka Yesu a popele hati: “Eci vu mola [okuti o] Yerusalãi ya ñualĩwa lovita, limbuki okuti okukunduka kuayo ku kasi ocipepi. Oco ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, lava va kasi vokati ka Yerusalãi va tundemo, lava va kasi ale kumue kuiñi ka va ka iñilemo.” (Luka 21:​20, 21) Otembo yoku tunda vo Yerusalãi ya pitililepo. Oco hẽ ndamupi? Ocili okuti, Céstio Galo kumue lolohoka viaye veya oku tiukila konyima. Omo liaco, eci ca yuluila onjila Akristão vana va kala vo Yerusalãi lovo Yudea oco va pokole kolondaka via Yesu okuti va tilila kolomunda.​—⁠Mateo 24:​15, 16.

6 Noke yanyamo akuãla kotembo yocipito co Paskoa, olohoka via va Roma via tumiwile la Kesongo Tito, vieya oku tiukila vali ko Yerusalãi kuenje eye wa tuma oku ponda va Yudea vosi vakuesino vana ka va pokuile kelungulo. Olohoka viaye vieya oku ñuala o Yerusalãi ocingonja kuenje via “sitika kolonele viosi olumbo,” okuti lomue o pondola oku tila. (Luka 19:​43, 44) Ndaño okuti kua kala ohele yuyaki, pole owiñi wa va Yudea vana va kala Vofeka yo Roma va endele ko Yerusalãi kocipito co Paskoa. Omo liaco, ovo veya oku wila vonjanjo. Ndomo onoño Josefo a ci lombolola, ungende waco woku enda ko Yerusalãi kocipito co Paskoa, wa kala wuveke momo ceya oku ecelela va Roma oku sanga epuluvi lioku va ñuala ocinjonja.a Eci o Yerusalãi ya nyõliwa, olohũlũkãi vialua via va Yudea veya oku pondiwa Luviali wa va Roma. Oku nyõliwa kuo Yerusalãi kumue lonembele yaco, kua lombolokele esulilo liuviali wa va Yudea kuenda etavo liaco lina liatiamẽlele Kocihandeleko ca Mose.b​—⁠Marko 13:​1, 2.

7. Momo lie Akristão vana vakuekolelo va pulukila kenyõleho lio Yerusalãi?

7 Kunyamo wo 70 K.K., ci tava okuti Akristão vo ko Yudea nda va pondiwila kumosi lomanu vakuavo vo ko Yerusalãi ale oku ambatiwa kumandekua. Pole, ndomo esapulo li lombolola, ovo va pokuile kelungulo lina Yesu a va sapuilile osimbu handi pa kambele 37 kanyamo. Ovo va tunda volupale kuenda ka va tiukililemo vali.

Alungulo a Eciwile Lovapostolo

8. Esakalalo lipi upostolo Petulu a kala lalio kuenda olondaka vipi via Yesu eye a kũlĩhĩle?

8 Koloneke vilo, tu kasi oku lavoka enyõleho limue li komohĩsa okuti lika nena esulilo lioluali luosi. Osimbu handi o Yerusalãi ka ya nyõliwile okuti otembo yaco handi pa kambele anyamo epandu, upostolo Paulu wa eca elungulo limue lionjanga okuti li kuete esilivilo Kakristão vo koloneke vilo. Elungulo liaco liatiamẽla koku Lavulula. Upostolo Petulu wa limbuka esilivilo lioku ‘vetiya ovitima’ Viakristão oco ka vaka pembule “ocihandeleko ca Ñala” Yesu Kristu. (2 Petulu 3:​1, 2) Poku vetiya Akristão oco va lavulule, upostolo Petulu wa kũlĩhĩle olondaka Yesu Kristu a sapuilile ovapostolo Vaye osimbu handi ka file poku va sapuila hati: “Lunguki, lavululi kuenda likutilili, momo ka wa kũlĩhili eteke liaco.”​—⁠Marko 13:⁠33.

9. (a) Ovisimĩlo vipi vi koka ohele vi kasi vovitima viomanu vamue? (b) Momo lie ovisimĩlo viaco vietombo vi kokela ohele?

9 Koloneke vilo, omanu vamue va siata oku pula leselula ndoco: “Ohuminyo yetukuluko lia Ñala yi kasi pi?” (2 Petulu 3:​3, 4) Ocili okuti, omanu vaco va siata oku sima okuti, ovina voluali lalimue eteke vi pongoloka, pole viamamako muẽle oku kala ndeci via lulikiwa. Ovisimĩlo viaco evi, vi koka ohele. Handi vali, atatahãi a pondola oku yapuisa ovisimĩlo vietu viatiamẽla koku lavulula kuenda oku vetiya ovitima vietu koku kuata olonjongole vietimba. (Luka 21:34) Omo liaco, ndomo upostolo Petulu a ci lombolola, omanu vaco vakuetombo va ivalako Etande liovava lina lia pita koloneke via Noha, okuti lia nyõla oluali luosi. Ocili okuti, ekalo lioluali lia pongoloka!​—⁠Efetikilo 6:​13, 17; 2 Petulu 3:​5, 6.

10. Olondaka vipi upostolo Petulu a vetiya lavio omanu vana ka va kuete epandi?

10 Upostolo Petulu wa vetiya omanu vana va siata oku tanga ovikanda viaye oco va kuate epandi kuenda oku va ivaluisa esunga lieci Suku ka nyõlelele oluali. Tete upostolo Petulu wa popia ndoco: “Eteke limuamue ku Suku lia soka ndohulukãi yalima, lohulukãi yalima ya soka ndeteke limuamue.” (2 Petulu 3:⁠8) Omo okuti, Yehova o kasiko otembo ka yi pui, eye o pondola oku konomuisa ovina viosi vi sukiliwa kuenda oku nõla otembo ya sesamẽla oku ci linga. Noke, upostolo Petulu wa lombololavo okuti, Yehova o yongola okuti omanu vosi va likekembela akandu avo. Ohenda ya Yehova yi kasi oku eca epuluvi komanu oco va popeliwe, momo nda eye wa nenele ale esulilo nda lomue omunu wa popeliwa. (1 Timoteo 2:​3, 4; 2 Petulu 3:⁠9) Omo liaco, ohenda ya Yehova ka yi lomboloka okuti eye lalimue eteke aka nena esulilo lioluali. Upostolo Petulu wa popia hati, “eteke lia Ñala [Yehova] liya ndocimunu.”​—⁠2 Petulu 3:⁠10.

11. Nye cika tu kuatisa oku lavulula konepa yespiritu? Kuenda ndamupi otembo ‘yika pita lonjanga’ osimbu tu panda keteke lia Yehova?

11 Oku setahãisa upostolo Petulu a linga, ku kuete esilivilo liocili. Ocili okuti ovimunu ka via lelukile oku vi kuata, pole ondavululi yina yi lavulula lutate vokuenda kuteke wosi, kokuaye ca leluka oku limbuka ocimunu osimbu okuti, omunu una o suñila, ka tẽla oku limbuka ocimunu. Ndamupi ondavululi yi pondola oku lavulula lutate? Oco ondavululi yi lavulule lutate wocili, yi sukila oku ñuala ñuala vokuenda kuteke pocitumãlo a kasi oku lavulula momo nda wa tumãla pamosi uteke wosi, ka pondola oku limbuka ohele. Cimuamue haico ci pita letu Tuakristão okuti nda tua lekisa onjongole kovina viespiritu, cika tu kuatisa oku lavulula lutate. Omo liaco, upostolo Petulu o tu vetiya oco tu amameko oku kakatele ‘kovilinga viwa vi lekisa esumbilo ku Suku.’ (2 Petulu 3:11) Ovilinga viaco vika tu kuatisa oku amamako ‘loku lavoka etukuluko lieteke lia Yehova.’ Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ‘oku lavoka,’ yi lomboloka oku kuata ‘ocituwa cimue conjanga.’ (2 Petulu 3:12) Ocili okuti, etu ka tu pondola oku pongolola otembo ya sokiyiwa la Yehova. Eteke liaye li keya votembo eye a sokiya. Pole, okupisa cilo, nda tua kuata ombili yocili kupange wa Yehova, tuka limbuka okuti otembo yi pita lonjanga.​—⁠1 Va Korindo 15:⁠58.

12. Ndamupi omunu lomunu pokati ketu a pondola oku kuatisiwa lepandi lia Yehova?

12 Omunu wosi o kasi oku sima hati eteke lia Yehova li kasi oku cilua, o sukila oku vetiyiwa oco a pokole kelungulo liupostolo Petulu liatiamẽla koku kevelela lepandi toke eci tu pitila kotembo ya sokiyiwa la Yehova. Omo liaco, tu sukila oku lekisa olondunge viocili vokuenda kuotembo yilo Suku a kasi oku ecelela omo liepandi liaye. Etu tu pondola oku amamako oku lekisa ovituwa viwa Viakristão kuenda oku amamako oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa. Nda tu amamako oku lavulula lutate, eci Yehova aka nena esulilo lioluali lulo, tuka sangiwa ‘lombembua, kuenda ka tu kuata atime.’ (2 Petulu 3:​14, 15) Hesumũlũhokuolio tuka tambula!

13. Olondaka vipi upostolo Paulu a sonehela Akristão vo ko Tesalonike okuti vi kuete esilivilo liocili koloneke vilo?

13 Upostolo Paulu vukanda waye a sonehela Akristão vo ko Tesalonike, wa lombololavo eci catiamẽla koku lavulula lutate. Eye wa lungula hati: “Ka tu ka pekeli [ndomanu vamue], puãi tu lavululi loku lisuluvika.” (1 Va Tesalonike 5:​2, 6) Koloneke vilo, tu sukila oku lavulula lutate momo esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Afendeli va Yehova, va kasi voluali lumue okuti, omanu ka va lekisa onjongole kovina viespiritu kuenje ocituwa caco, ci pondolavo oku va yapuisa. Omo liaco, upostolo Paulu wa lungula hati: “Tu lisuluviki [kevĩho]. Tu wali ociyepelo coponete cekolelo locisola. Tu walivo elavoko lieyovo ndongalau.” (1 Va Tesalonike 5:⁠8) Oku lilongisa Ondaka ya Suku loku li kongela la vamanjetu kolohongele viekongelo olonjanja viosi, cika tu kuatisa oku pokola kelungulo liupostolo Paulu kuenda tuka lekisa ombili kovina viespiritu.​—⁠Mateo 16:​1-3.

Olohuluwa Viomanu va Kasi Oku Lavulula Lutate

14. Etendelo lipi li lekisa okuti koloneke vilo kuli omanu valua va kasi oku pokola kelungulo liupostolo Petulu liatiamẽla koku lavulula?

14 Anga hẽ koloneke vilo kuli omanu valua va kasi oku pokola kelungulo liatiamẽla koku lavulula? Ocili okuti kuli. Vokuenda kunyamo wupange wo 2002, kua kala eci ci soka 6.304.645 kakundi. Omo liaco, eci ci lomboloka okuti, kunyamo wo 2001, kua vokiya eci ci soka 3,1 kolopursendu. Ovo va lekisa uvangi wokuti va kasi oku lavulula konepa yespiritu momo va pesela eci ci soka 1.202.381.302 kolowola kupange woku kunda poku sapuilako vakuavo eci catiamẽla Kusoma wa Suku. Kokuavo, upange waco wa kuata esilivilo liocili momo owo va velisapo vali komuenyo wavo. Ocituwa ca vamue pokati kavo, ci lekisiwila kulandu wa Eduardo la Noemi vo kofeka yo El Salvador.

15. Ulandu upi wa pita ko El Salvador u lekisa okuti kuli omanu valua va kasi oku lavulula lutete konepa yespiritu?

15 Vokuenda kuanyamo amue a pita, Eduardo la Noemi va pokola kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Oluali lulo lu kasi oku pongoloka.” (1 Va Korindo 7:​31, NW ) Ovo va leluisa omuenyo wavo kuenje va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Vokuenda kuotembo, ovo veya oku kuata asumũlũho alua momo noke va iñila kupange wolomitavaso vi nyula akongelo vovambo kuenda ofeka. Ndaño okuti Eduardo la Noemi va liyaka lovitangi vialua, ovo veya oku limbuka okuti, va nõlapo onjila yimue ya sunguluka eci va pesela ovokuasi avo poku iñila kupange wakundi votembo yosi. Ci soka 29.269 kakundi oku kongelamo 2.454 kakundi votembo yosi va sangiwa kofeka yo El Salvador, va lekisavo ocituwa cimuamue konepa yespiritu. Kunyamo wa pita, ketendelo liakundi va sangiwa vofeka yavo, kua vokiya eci ci soka 2 kolopursendu.

16. Umalẽhe umue ukuenje wo kofeka yo Côte d’Ivoire wa lekisa ocituwa cipi?

16 Umalẽhe umue Ukristão kofeka yo Côte d’Ivoire, wa lekisavo ocituwa caco eci a sonehela ukanda kofiliale yavo. Eye wa soneha ndoco: “Ame ndiñuatisi yakulu vekongelo. Pole, si pondola oku sapuila vamanji eci catiamẽla kupange wakundi votembo yosi osimbu okuti ame si kasi oku lekisa ongangu yiwa yatiamẽla kupange waco. Omo liaco, nda siapo upange una va enda oku ndi feta olombongo vialua kuenda cilo ndi kasi kupange wange muẽle okuti si pokola ku umue cime. Kuenje upange waco u kasi oku nyiha epuluvi lioku pesila otembo yalua kupange woku kunda.” Umalẽhe waco ukuenje, cilo o sangiwa pokati keci ci soka 983 kakundi votembo yosi va sangiwa vofeka yo Côte d’Ivoire okuti kunyamo wa pita, kua kala eci cisoka 6.701 kakundi. Kuenje eci ci lekisa okuti, ketendelo liakundi va sangiwa vofeka yavo, kua vokiya eci ci soka 5 kolopursendu.

17. Ndamupi umalẽhe umue ufeko kofeka yo Belgika a lekisa okuti ka kuatele usumba omo liovina vĩvi?

17 Cimue ci soka 24.961 kakundi Vusoma va sangiwa kofeka yo Belgika, va kasi oku liyaka lovitangi vialua ndeci, ungangala, ekambo liesunga, kuenda olonepele viakova. Pole, ovo va kasi oku lekisa ombili yocili kupange wavo woku kunda kuenda ka va kuete usumba. Umalẽhe umue ufeko Ombangi ya Yehova o kuete ci soka 16 kanyamo, eci a yeva vakuavo va tangela kumosi va popia hati etavo Liolombangi via Yehova likoka ohele, eye wa pinga oco a lombolole eci catimẽla kovituwa Violombangi via Yehova. Lekuatiso lio video yi kuete osapi ya linga hati, Testemunhas de Jeová​—⁠A Organização Que Leva o Nome kuenda ombrochura Testemunhas de Jeová​—⁠Quem São?, eye wa tẽla oku lombolola ndomo Olombangi via Yehova via tuwa. Vakuavo kosikola, va sola calua elomboluilo liaye kuenje vokuenda kuolosemana vikuavo olondonge vieya oku tambula ocipama cimue coseteko yokosikola okuti apulilo aco osi atiamẽla ketavo Liolombangi via Yehova.

18. Ovovangi api a lekisa okuti akundi va sangiwa kofeka yo Argentina kuenda ko Mosambike ka va kasi oku tatekiwa oku vumba Yehova omo liekambo liokulia?

18 Koloneke vilo via sulako, Akristão va siata oku liyaka lovitangi vialua. Pole, ovo ka va kasi oku ecelela okuti ovitangi viaco vi va tateka oku vumba Yehova. Ndaño lovitangi viekambo liokulia kofeka yo Argentina, ulandu wo kofeka yaco u lekisa okuti, kunyamo wa pita kua kala eci ci soka 126.709 Kolombangi via Yehova. Kofeka yo Mosambike, kulivo uhukũi walua. Pole, ulandu wo kofeka yaco u lekisa okuti, kunyamo wa pita kua kala eci ci soka 37.563 Kolombangi via Yehova via litumbika kupange woku kunda. Kuenje eci ci lekisa okuti, ketendelo liakundi va sangiwa vofeka yavo, kua vokiya eci ci soka 4 kolopursendu. Kofeka yo Albania, vamanji va kasivo oku liyaka lovitangi vialua komuenyo wavo, pole, ulandu wo kofeka yaco u lekisa okuti, kunyamo wa pita kua kala eci ci soka 2.708 kakundi. Kuenje eci ci lekisa okuti, ketendelo liakundi va sangiwa vofeka yavo, kua vokiya eci ci soka 12 kolopursendu. Ocili okuti, eci omanu va Yehova va pitisa kovaso olonjongole Viusoma, espiritu lia Yehova ka li tatekiwa omo liovitangi.​—⁠Mateo 6:⁠33.

19. (a) Uvangi upi u lekisa okuti kuli omanu valua va sokisiwa ndolomeme va kuete onjongole yoku yeva ocili Cembimbiliya? (b) Ulandu upi u lekisa okuti omanu va Yehova va kasi oku amamako oku lavulula konepa yespiritu? (Tala ulandu wupange okupisa kemẽla 22 toke 25)

19 Etendelo lieci ci soka 5.309.289 kalilongiso Embimbiliya a lingiwa voluali luosi vokuenda kuosãi losãi kunyamo wa pita, li lekisa okuti, kuli handi omanu valua va sokisiwa ndolomeme va kuete onjongole yoku kũlĩha ocili Cembimbiliya. Ci soka 15.597.746 komanu va kala kocipito Conjivaluko, valua pokati kavo handi ka va kasi oku vumba Yehova. Ovo va sukila oku amamako oku kũlĩha Yehova kuenda vamanji va sangiwa voluali luosi. Eci ci tu ĩha esanju lialua poku mõla ‘owiñi walua’ ‘wolomeme vikuavo,’ una u kasi oku lekisa ovituwa viwa. Handi vali, ovo va kasi oku amamako oku vumba Ululiki wavo “utanya luteke vonembele yaye” kumue la vamanjavo va wavekiwa lespiritu sandu.​—⁠Esituluilo 7:​9, 15; Yoano 10:⁠16.

Ongangu ya Lote

20. Nye tu pondola oku lilongisila kulandu wa pita la Lote kuenda ukãi waye?

20 Ocili okuti, omanu va Suku vana vakuekolelo, ci tava okuti pamue va kuatavo owesi koku lavulula. Ivaluka eci ca pita la Lote ocimumba ca Avirahama. Eye wa lunguiwa lovangelo avali vana vo sapuila okuti, Suku o yongola oku nyõla olupale luo Sodoma kuenda luo Gomora. Esapulo liaco ka lia yokokisile Lote una ‘wa sakalalele calua omo liukahonga wa vakuevĩho.’ (2 Petulu 2:⁠7) Eci ovangelo avali veya oku u sapuila hati tunda vo Sodoma, eye ‘wa simulapo kamue.’ Noke, ovangelo va kuata Lote peka kumue lepata liaye oco va tunde volupale luaco. Ocili okuti, ukãi waye ka pokuile kelungulo liovangelo liatiamẽla koku yuvula oku vanja konyima. Kuenje, wa pesela omuenyo waye omo liesino. (Efetikilo 19:​14-17, 26) Omo liaco, Yesu wa lungula hati: “Ivaluki ukãi wa Lote.”​—⁠Luka 17:⁠32.

21. Momo lie koloneke vilo ci kuetele esilivilo oku lavulula ciwa lutate?

21 Ocilunga cina ca pita volupale luo Pompeii, luo Herculaneum, lovina via pita poku nyõliwa kuo Yerusalãi, lulandu Wetande liovava koloneke via Noha kuenda ongangu ya Lote, ovina viaco vi lekisa esilivilo lioku pokola lutate kalungulo. Etu tumanu va Yehova tua kũlĩha ciwa olondimbukiso viesulilo lioluali. (Mateo 24:⁠3) Etu tua litepa letavo liesanda. (Esituluilo 18:⁠4) Ndeci ca pita Lakristão kocita catete, etu tu sukilavo ‘oku lavoka etukuluko lieteke lia Yehova.’ (2 Petulu 3:12) Ocili okuti, yilo oyo otembo yoku lavulula lutate. Onjila yipi tu sukila oku kuama kuenda ovituwa vipi tu sukila oku kuata oco tu lavulule lutate? Ocipama cikuãimo cika tu lomboluila eci catiamẽla kovina evi.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ci tava okuti, kocita catete volupale luo Yerusalãi mua kala eci ci pitahãla 120.000 komanu. Onoño yimue o tukuiwa hati Eusébio, wa lombolola okuti, kunyamo wa 70 K.K., ci soka 300.000 komanu va kala volupale luo Yudea, va endele ko Yerusalãi kocipito co Paskoa. Onepa yimue yomanu va pondiwa vo Yerusalãi, ci tava okuti va tundile kolonepa vikuavo viofeka.

b Ocili okuti, ku Yehova, Ocihandeleko ca Mose ca piñanyiwa locisila cokaliye kunyamo wa 33 K.K.​—⁠Va Efeso 2:⁠15.

Ndamupi o Tambulula?

• Ovina vipi via kuatisa Akristão va Yudea oku puluka kenyõleho lio Yerusalãi?

• Ndamupi elungulo li sangiwa vovikanda viupostolo Petulu levi via Paulu vi tu kuatisa oku lavulula ciwa lutate?

• Koloneke vilo helie o kasi oku eca uvangi woku lavulula lutate?

• Nye tu pondola oku lilongisila kulandu wa pita la Lote lukãi waye?

[Elitalatu kemẽla 26]

Oku kuata ombili lovina viespiritu ci kuatisa Akristão koku lavulula lutate

[Elitalatu kemẽla 27]

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link