Kunda Oco Omanu va Linge Olondonge
“Eci Prisila la Akuila [va yeva Apolosi], vo pañinya kuenje vo wimba onumbi ya velapo yonjila ya Suku.”—OVILINGA 18:26.
1. Ndaño okuti Apolosi wa kala “ukuambili yovutima,” nye a sukilile?
PRISILA la Akuila okuti Akristão olohueli kocita catete, va mõla Apolosi eci a kala oku lingila ohundo yimue vo sunangonga volupale luo Efeso. Omo okuti Apolosi wa kuama olondaka vina vi vetiya haivio vi kuete unene woku tavisa, eci ca kuatisa omanu va kala vosunangonga okupa esilivilo kohundo yaye. Eye wa kala “ukuambili yovutima,” kuenda wa kala umue wa ‘longisa lutate ovina viatiamẽla ku Yesu.’ Pole, Apolosi ‘wa kũlĩhĩle lika eci catiamẽla kepapatiso lia Yoano.’ Ndaño okuti Apolosi ka kuatele ukũlĩhĩso wasuapo weci catiamẽla ku Kristu, ondaka a kunda ya kala yocili. Ukũlĩhĩso waye weci catiamẽla Kovisonehua wa kala utito calua. Apolosi wa sukilile oku vokiya ukũlĩhĩso waye watiamẽla kocikele Yesu Kristu a kuata koku linga ocipango ca Yehova. —Ovilinga 18:24-26.
2. Ocikele cipi Prisila la Akuila va likuminyile oku linga?
2 Prisila la Akuila, ka va kuatele ohele yoku kuatisa Apolosi oco a kuate ukũlĩhĩso ‘wovina viosi’ Kristu a tuma. (Mateo 28:19, 20) Ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti, Apolosi “vo wimba onumbi ya velapo yonjila ya Suku.” Pole, kua kala ovina vimue viatiamẽla ku Apolosi okuti nda via tateka Akristão vamue oku u longisa ocili. Ovina viaco vipi? Kuenda nye tu pondola oku lilongisila kelikolisilo lia Prisila la Akuila vana va longisa Ovisonehua ku Apolosi? Ndamupi oku ivaluka ulandu owu ku pondola oku tu vetiya oku fetika alilongiso Embimbiliya lomanu?
Konomuisa Lutate Eci Omanu va Sukila
3. Momo lie ekalo lia Apolosi ka lia tatekelele Prisila la Akuila oku u longisa ocili?
3 Omo okuti Apolosi wa kala ukuepata lia va Yudea, ci tava okuti wa kulila volupale luo Alexandria. Oluo lua kala olupale lumue lua velapo vofeka yo Egito, muna mua kala ono yomanu va lilongisa calua hailuo lua kemalẽle calua omo liolonjo vinene via kalamo vioku soleka alivulu. Volupale luaco mua kala omanu valua voko Yudea oku kongelamo olonoño. Handi vali, volupale luaco omo Ovisonehua vielimi lia va Heveru va vi pongoluila kelimi lio Helasi, vina via siata oku tukuiwa hati o Septuaginta. Ocili okuti, Apolosi ‘wa kũlĩhĩle ciwa Ovisonehua.’ Akuila la Prisila va litumbikile kupange woku tonga olombalaka. Anga hẽ Akuila la Prisila va kala lohele yoku kuatisa Apolosi omo liukũlĩhĩso eye a kuata? Sio, ka va kuatele ohele. Omo liocisola vo kuatela, ovo va kapeleko ekalo liaye, leci a sukilile kuenje va konomuisa lutate ndomo va pondola oku u kuatisa.
4. Ndamupi Apolosi a tambula ekuatiso a sukilile kuenda pi a sanga ekuatiso liaco?
4 Ndaño okuti Apolosi wa loñolohele calua, pole wa sukilile oku longisiwa ocili. Ekuatiso eye a sukilile ka lia sangiwile vosikola yimue ya velapo, pole lia sangiwa pokati ka vamanji vana va kala vekongelo Liakristão. Apolosi wa kuatisiwa calua lelongiso eye a tambula kuenje weya oku kuata elomboloko liatiamẽla keliangiliyo lia Suku lioku yovola omanu. Prisila la Akuila va “pañinya [Apolosi] kuenje vo wimba onumbi ya velapo yonjila ya Suku.”
5. Nye ove o pondola oku popia catiamẽla kekalo liespiritu lia Prisila la Akuila?
5 Prisila la Akuila va loñolohẽhe calua kespiritu kuenda va kuatele ekolelo limue lia pama. Ci tava okuti ovo ‘olonjanja viosi va enda oku lipongiya oco va tẽle oku tambulula omunu wosi o va pula oku kũlĩha elavoko liavo,’ cikale ohuasi, ci kale ohukũi, ale una wa lilongisa calua, ale pamue upika. (1 Petulu 3:15) Akuila kumue lukãi waye va tẽla oku ‘kunda ondaka ya Suku lesunguluko liocili.’ (2 Timoteo 2:15) Ovo va enda oku lilongisa calua Ovisonehua. Apolosi wa kuatisiwa calua lelongiso liatiamẽla ‘vondaka ya Suku yi kuete omuenyo haiyo yi kuete unene walua’ okuti ya veta kutima waye.—Va Heveru 4:12.
6. Ndamupi tua kũlĩha okuti Apolosi wa sola calua ekuatiso lina a tambula?
6 Apolosi wa sola calua ongangu yiwa yalongisi vaye kuenje noke weya oku litumbikavo kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge. Ukũlĩhĩso waye wo kuatisa kupange woku kunda olondaka viwa, kuenje wa enda oku kundila vali calua pokati ka va Yudea. Apolosi wa kuata uloño wocili woku vetiya va Yudea oco va tave kueci catiamẽla ku Kristu. Omo okuti Apolosi ‘wa loñolohele calua Kovisonehua,’ wa tẽla oku lomboluila va Yudea okuti, ovaprofeto vosi vo kosimbu va popia eci catiamẽla kokuiya kua Kristu. (Ovilinga 18:24) Ulandu wamisako okuti, Apolosi noke wa endele kimbo lio Akaia kuna a “kuatisa ca lua ava va kolela mekonda liocali ca Suku, momo wa tamalala la va Yudea kovaso omanu, kuenje wa lekisa lovisonehua viavo muẽle okuti Yesu eye Mesiya.”—Ovilinga 18:27, 28.
Lilongisila Kongangu ya Vakuene Akundi
7. Ndamupi Akuila la Prisila veya oku loñoloha koku longisa?
7 Ndamupi Akuila la Prisila veya oku loñoloha koku longisa Ondaka ya Suku? Ovo va loñolohele calua omo lioku litumbika kuavo kelilongiso lio pokolika loku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi. Handi vali, va kuatisiwavo calua omo liukamba wocili va kuatele lupostolo Paulu. Akuila la Prisila va yekisile Paulu konjo yavo vokuenda kuolosãi 18. Ovo va talavaya laye kupange woku tonga olombalaka. (Ovilinga 18:2, 3) Ocili okuti, ovo va enda oku kuata ombangulo yiwa haiyo yondongosi kueci catiamẽla Kovisonehua. Ukamba wavo lupostolo Paulu wa va kuatisa calua koku loñoloha kovina viespiritu! Elivulu Liolosapo 13:20 li popia okuti, “u endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge.” Ukamba wavo uwa va kuata, wa va kuatisa calua koku lekisa ovituwa viwa viatiamẽla kovina viespiritu.—1 Va Korindo 15:33.
8. Nye Prisila la Akuila va lilongisa poku tala upange woku kunda Paulu a kala oku linga?
8 Eci Prisila la Akuila va limbuka okuti upostolo Paulu wa litumbika koku kunda ondaka Yusoma, ovo veyavo oku kuata ongangu yiwa kupange waco woku longisa omanu. Ulandu welivulu Liovilinga u lekisa okuti, “asambata osi [upostolo Paulu] wa longaisaila vosunangonga [ko Korindo], kuenje ndaño wa sanga olonamalala vialua, haimo wa tavisa va Yudea la va Helasi.” Noke, eci upostolo Paulu a likongela la Siluano kuenda Timoteo, weya oku ‘sakalala lupange woku kunda kuenda wa sapuila va Yudea hati, Yesu eye Mesiya.’ Omo okuti omanu vana va kala vosunangonga ka va lekisile onjongole yalua kesapulo Liusoma, noke Prisila la Akuila va limbuka okuti, Paulu wa fetika oku kundila pocitumãlo cikuavo kuna kua kala onjo yimue yi lisungue losunangonga okuti wa sangako omanu va lekisa onjongole. Kocitumãlo caco, upostolo Paulu wa kuatisa Krispo una wa kala “ukulu wosungangonga,” okuti noke weya oku linga ondonge ya Kristu. Prisila la Akuila va limbuka okuti, ondonge yaco yeya oku kuatisa omanu valua pocikanjo caco. Ulandu waco u popia ndoco: “Krispo ... wa tava ku Ñala la vakuanjo yaye vosi. Va Korindo va lua va yeva ondaka va tava kuenje va papatisiwa.”—Ovilinga 18:4-8.
9. Ndamupi Prisila la Akuila va kuama ongangu yupostolo Paulu?
9 Ongangu yiwa upostolo Paulu a lekisa kupange woku kunda ya kuamiwavo lakundi vakuavo Vusoma ndeci, Prisila la Akuila. Upostolo Paulu wa vetiya Akristão hati: “Lingi muẽle olosetukuli viange ndomo ame ndisetukuli ya Kristu.” (1 Va Korindo 11:1) Omo liongangu yupostolo Paulu, Prisila la Akuila va tẽla oku longisa ciwa Apolosi oku kuata elomboloko liocili liatiamẽla kelongiso Liakristão. Noke, eye weya oku kuatisavo vakuavo. Ocili okuti, Prisila la Akuila va kuatisa omanu valua oku linga olondonge ndeci, kofeka yo Roma, yo Korindo kuenda ko Efeso.—Ovilinga 18:1, 2, 18, 19; Va Roma 16:3-5.
10. Nye ove wa lilongisa okupisa kelivulu Liovinga kocipama 18 okuti cika ku kuatisavo koku longisa omanu oco va linge olondonge?
10 Nye tu pondola oku lilongisila kelivulu Liovilinga ocipama 18? Omo okuti Prisila la Akuila va longisiwa lupostolo Paulu, etu tu pondolavo oku vokiya uloño wetu woku longisa omanu poku kuama ovolandu awa akundi vana va loñoloha koku longisa Ondaka ya Suku. Etu tu pondolavo oku ci linga poku kuata ukamba wocili la vamanji vana va ‘sakalala Londaka ya Suku poku yi kundila ku vakuavo.’ (Ovilinga 18:5) Handi vali, tu pondola oku tala ndomo ovo va kasi oku kuatisa omanu poku kuama kuavo uloño woku tavisa poku longisa. Uloño waco u pondolavo oku tu kuatisa oku longisa omanu oco va linge olondonge. Nda tu kasi oku lilongisa Embimbiliya lomunu umue, tu sukila oku u sapuila oco a laleke epata liaye ale omanu vana a kasi lavo posongo yimuamue okuti veyavo oku lilongisa letu Embimbiliya. Handi vali, tu pondolavo oku pula komunu tu lilongisa laye oco a tu sapuileko nda wa kũlĩhavo omanu vamue okuti tu pondola oku lilongisa lavo Embimbiliya.—Ovilinga 18:6-8.
Sanda Epuluvi Lioku Longisa Omanu Oco va Linge Olondonge
11. Pi tu pondola oku sanga omanu va yongola oku lilongisa Embimbiliya?
11 Upostolo Paulu kumue la vakuavo Akristão, va enda oku sandiliya onjila yoku longisa omanu oco va linge olondonge poku kundila konjo lanjo, kovitumãlo kuli olovenda, poku linga ovongende kuenda kovitumãlo vikuavo. Ocili okuti ove ukuambili kupange wove woku kunda Usoma. Anga hẽ o pondola oku vokiyako upange wove woku kunda? O pondola hẽ oku lekisa esilivilo kepuluvi liove oco o sandiliye omanu vana va sesamẽla oku va kundila? Olonjila vipi vakuetu akundi volondaka viwa va siata oku kuama koku longisa omanu oco va linge olondonge? Tu konomuisi ovolandu atiamẽla kuvangi wa eciwila vo telefone.
12-14. Lekisa esilivilo li tunda koku ecela uvangi vo telefone poku lombololavo ulandu wove muẽle ale umue u sangiwa povinimbu vilo.
12 Manji umue o tukuiwa hati Maria, eci a kala oku eca uvangi vonjo lanjo kofeka yo Brasil, wa eca otratadu kufeko umue wa kala oku tunda vonjo yaye yi kasi vosapalalo. Eye wa linga epulilo li sangiwa votratadu losapi ya linga hati: “Gostaria de aprender mais a respeito da Bíblia?” Ufeko waco wa tambulula hati: “Ndi yongola. Pole, ocitangi cange ceci okuti, ndulongisi kuenda otembo yange yosi ndi yi pesila kosikola oku longisa olondonge.” Manji Maria wo lomboluila hati, ci tava okuti ndu ku sapuila atosi amue Embimbiliya vo telefone. Omo liaco, ufeko wa eca etendelo liaye lio telefone ku manji Maria, kuenje eteke liaco muẽle koñolosi, wa fetika oku lilongisila laye Embimbiliya vo telefone lekuatiso liombrochura losapi ya linga hati, Suku o Yongola Nye Kokuetu?a
13 Manji umue ukãi wo kofeka yo Etiopia okuti wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, eci a kala oku ecela uvangi vo telefone wa salukile calua poku vangula lulume umue omo a limbukilevo olondaka viaye okuti wa sumuile calua. Pole, ulume waco wa pinga kumanji oco a telefonale noke. Eci manji a telefonala noke, ulume waco wa pinga ongecelo kuenda wa lombolola hati, owola yina manji a telefonala tete, eye wa kala oku lihoya lukãi waye. Eci ceya oku kuatisa manji oku sanga epuluvi lioku lombolola ndomo Embimbiliya li pondola oku kuatisa oku tetulula ovitangi vepata. Noke wa sapuila kulume waco hati, kuli apata alua a kuatisiwa lelivulu Uloño Wepata Liasanjuka, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova. Noke yoloneke vimue tunde eci manji a sia elivulu liaco, weya oku telefonalela vali kulume waco. Ulume waco wa komõha calua kuenda wa popia hati: “Elivulu eli lia yovola olohuela viange!” Ocili okuti, eye wa lekisa kepata liaye atosi awa a sanga velivulu. Omo liaco, manji weya oku fetika laye elilongiso Liembimbiliya, kuenje noke liotembo yimue ulume waco weya oku fetika oku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi.
14 Ukãi umue ukundi wesapulo Liusoma wo kofeka yo Dinamarka okuti wa fetika elilongiso Liembimbiliya lekuatiso liuvangi a ecela vo telefone wa popia hati: “Ukulu wekongelo mitavaso ukuacikele cupange, wa ndi vetiya oco ndi fetike oku ecela uvangi vo telefone. Tete, nda kala latatahãi loku popia okuti: ‘Ame si sole oku lingila upange waco vo telefone.’ Pole, eteke limue nda kuata utõi kuenje nda fetika oku vangula lukãi umue ukuanjo o tukuiwa hati Sonja. Eye wa ndi tambulula, kuenje noke liombangulo yetu, wa tava oku tambula alivulu etu a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya. Eteke limue koñolosi, tua vangula eci catiamẽla keluliko, kuenje wa pinga elivulu losapi ya linga hati, A Vida—Qual a sua origem? A evolução ou a criação? b Noke, ndo lomboluila okuti ca sunguluka okuti tu sandiliya otembo yoku li sanga konjo oco ndu ku lomboluile ondaka yaco. Eye wa tava. Eci nda pitĩla, Sonja wa kala oku ndi kevelela oco tu linge elilongiso Liembimbiliya kuenda nda siata oku linga elilongiso Liembimbiliya lukãi waco tunde keteke lina nda lisanga laye.” Manjetu Ukristão wa malusula lombangulo yaye hati: “Vokuenda kuanyamo alua nda likutilila [ku Yehova] oco ndi kuate limue elilongiso Liembimbiliya, pole sia kuatele elavoko liokuti, eteke limue ndika longisa umue lekuatiso lioku ecela uvangi vo telefone.”
15, 16. Ulandu upi ove o yongola oku lombolola u lekisa ekuatiso lioku kuama olonjila via litepa vioku fetika elilongiso Liembimbiliya?
15 Vamanji vamue va siata oku sanga esanju omo lioku kuama kuavo olonumbi vioku eca uvangi komanu vana va sangiwa kovitumãlo viosi. Ukãi umue Ukristão kofeka yo Estados Unidos, wa yekele ekãlu liaye ponẽle yovenda yimue yi kuete akãlu olomĩlu. Eci ukãi umue wa kala vekãlu lioku ambatela ovina a mõla manji, eye manji wa fetika oku u lomboluila lesumbilo liocili eci catiamẽla kupange wetu woku longisa Embimbiliya. Ukãi wa yevelela lutate, noke wa talamisa ekãlu liaco kuenje wamẽla ponẽle yekãlu lia manji loku popia hati: “Nda pandula calua omo wa ndi talamisa oco o vangule lame. Nda lisula osimbu oku tambula alivulu ene a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya. Pole, ndi yongola oku fetika vali oku lilongisa Embimbiliya. Ku yongola hẽ oku ndi longisa?” Manjetu wa sanga epuluvi limue liwa lioku sandeka olondaka viwa.
16 Manji umue ukãi wo kofeka yo Estados Unidos eci a nyula omanu vana va kasi vonjo yava va kuka, wa pita lulandu umue ndeci: Eye tete wa sandiliya usongui wo vonjo yaco una manji a sapuila hati, o yongola oku eca ekuatiso liocali konepa yespiritu komanu va kasi vonjo yaco. Handi vali, wa popiavo hati, o yongola oku linga elilongiso Liembimbiliya olonjanja vitatu vosemana lomanu vosi va yongola oku lilongisa. Usongui wonjo yaco wa ecelela manji oku pasuisa omanu va sangiwa volohondo viosi. Noke liotembo yimue, manji weya oku linga elilongiso Liembimbiliya olonjanja vitatu vosemana leci ci soka 26 komanu va kasi vonjo yaco, kuenje umue pokati kavo weya oku fetika oku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi.
17. Onjila yipi ya siata oku kuatisa oku fetika alilongiso Embimbiliya kolonjo?
17 Akundi vamue vesapulo Liusoma va siata oku kuata onima yocili poku fetika elilongiso Liembimbiliya lonjila yimue yi teta onimbu. Eteke limue komẽle, ekongelo limue li kuete ci soka 105 kakundi vusoma, va likolisilako oku fetika elilongiso Liembimbiliya lomanu vosi va sangiwa kolonjo viavo. Kueci ci soka akũi ecelãla kakundi lakundi epandu, va kuata onepa kupange woku kunda kuenje noke yolowola vivali kupange woku kunda veya oku fetika eci ci soka 15 kalilongiso Embimbiliya.
Amamako Oku Sandiliya Omanu Vana va Sesamẽla Epopelo
18, 19. Olonumbi vipi vi kuete esilivilo via eciwa la Yesu tu sukila oku ivaluka? Kuenda nye tu sukila oku linga?
18 Omo okuti ove ukundi wesapulo Liusoma, ci tava okuti o seteka oku kuama olonumbi vi sangiwa vocipama cilo. Pole, o pondola oku tala ovituwa vio pocitumãlo o kasi eci o nõla olonjila via litepa koku eca uvangi. Kovina viosi tu linga, tu ivaluki evetiyo lia Yesu liatiamẽla koku sandiliya omanu va sesamẽla oku va kuatisa oco va linge olondonge.—Mateo 10:11; 28:19.
19 Oco tu tẽlise ocikele cetu cupange, tu sukila oku ‘kunda ondaka ya Suku lesunguluko liocili.’ Tu pondolavo oku ci linga poku kuama uloño woku vetiya lekuatiso liolonumbi Viembimbiliya. Nda tua ci linga, tuka tẽla oku kuatisa omanu vana va sunguluka okuti ovina tu va longisa vi veta kovitima viavo kuenda vi va vetiyilavo kovilinga. Osimbu tuamamako oku likutilila ku Yehova, tu pondola oku kuatisa vamue oku linga olondonge via Yesu Kristu. Upange owu, u nena asumũlũho alua! Pole, tu sukila oku amamako loku ‘lilekisa ku Suku ndolondingupange vialipua.’ Omo liaco, etu tuakuambili yoku kunda Usoma, tu sivayi Yehova poku kunda locimãho coku longisa omanu oco va linge olondonge.—2 Timoteo 2:15.
Atosi pombuelo yamẽla]
a Ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Handi Ocivaluka?
• Momo lie Apolosi a sukilile onumbi yoku kũlĩha onjila ya Suku oco a kuate vali elomboloko liasuapo?
• Ndamupi Prisila la Akuila va lilongisila kongangu yupostolo Paulu?
• Nye wa lilongisa catiamẽla koku longisa omanu oco va linge olondonge ndomo ci sangiwa Kelivulu Liovilinga kocipama 18?
• Ndamupi o pondola oku sanda apuluvi oku longisa omanu oco va linge olondonge?
[Elitalatu kemẽla 18]
Prisila la Akuila ‘va imba onumbi ya velapo yonjila ya Suku’ ku Apolosi
[Elitalatu kemẽla 20]
Apolosi weya oku kuatela ombili yocili kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge
[Elitalatu kemẽla 21]
Upostolo Paulu, wa kundila kovitumãlo viosi kuna a endele