‘Alungulo Vove Ovo Ndi Sanjukila’
“Cosi ca sonehiwa kosiahũlu, ca sonehiwa oku tu longisa.”—VA ROMA 15:4.
1. Yehova wa siata oku tu lungula ndati, kuenda momo lie?
YEHOVA wa siata oku eca alungulo komanu vaye, oco va tẽle oku liyaka lovitangi. Alungulo amue tu va tambula poku tanga Embimbiliya. Vakuavo tu va tumbula kolohongele. Ovina vialua tua siata oku tanga, levi tu yeva, tua vi kũlĩha ale. Momo tua vi lilongisa ale kosimbu. Pole, omo okuti tua siata oku ivala, tu sukila oku ivaluisiwa ocipango ca Yehova, lovihandeleko viaye, kuenda olonumbi viaye. Omo liaco, tu sukila oku sola alungulo a Yehova. Momo a pamisa ekolelo lietu kuenda a tu kuatisa oku tiamisila utima wetu kocipango Caye. Ukualosamo wa imba ocisungo catiamẽla ku Yehova hati: “Ovisila viove ovio [ndi sanjukila].”—Osamo 119:24.
2, 3. (a) Momo lie Yehova a ecelela okuti, ulandu womanu vaye vokosimbu u sonehiwa Vembimbiliya? (b) Ovolandu api tu konomuisa vocipama cilo?
2 Ondaka ya Suku ndaño okuti ya sonehiwa kosimbu, yi kuete unene. (Va Heveru 4:12) Oyo yi lombolola ovolandu atiamẽla komanu vamue va kala kosimbu. Ovituwa viavo lovisimĩlo viavo, via litepa levi vietu. Pole, va liyaka lovitangi tu kasi oku liyaka lavio koloneke vilo. Ovolandu amue a sangiwa Vembimbiliya, a lekisa ongangu yiwa yomanu va solele Yehova. Kuenje vamamako oku u vumba ndaño lovitangi. Ovolandu akuavo a lekisa ovituwa Suku a nyale. Vembimbiliya, mu sangiwa ovolandu alua awa kuenda ava okuti vãvi. Pole, Yehova wa ecelela okuti, a sonehiwa oco a kale ndelungulo kokuetu. Upostolo Paulu wa popia hati: “Cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwa oku tu longisa okuti, epandi kuenda oku kolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko.”—Va Roma 15:4.
3 Tu konomuisi ovolandu amue a sonehiwa Vembimbiliya ndeci: Ulandu wa Daviti eci a lambalaliwile la Saulu, ulandu wa Ananiya lukãi waye Safira, kuenda ulandu wa Yosefe lukãi wa Potifara. Ovolandu aco a tu longisa ovina vialua.
Oku Pokola Keliangiliyo Lia Yehova
4, 5. (a) Ocitangi cipi ca kala pokati ka Soma Saulu la Daviti? (b) Nye Daviti a linga eci a lambalaliwa?
4 Soma Saulu ka lekisile epokolo ku Yehova kuenje ka vialele vali omanu Vaye. Momo, Yehova wo yanduluka. Noke wa tuma uprofeto Samuele oco a waveke Daviti okuti, o kala osoma ya va Isareli. Eci Daviti a lekisa unene woku yula ovanyali vaye, wa tambula epandiyo komanu. Omo liaco, Saulu wa fetika oku u suvuka. Olonjanja vialua Saulu wa seteka oku ponda Daviti. Pole, Daviti wa puluka koloseteko viaco. Momo Yehova wa kala laye.—1 Samuele 18:6-12, 25; 19:10, 11.
5 Vokuenda kuanyamo alua, Daviti wa enda oku tila Saulu. Eteke limue eci Daviti a kuatele epuluvi lioku ponda Saulu, akuenje vaye vo vetiya oku ci linga. Ovo vo sapuila hati, Yehova wa eca kokuove unyali wove. Pole, Daviti omo lioku pokola ku Yehova loku lekisa esumbilo ku Saulu ombuavekua ya Yehova, ka tavele oku u ponda. Momo Yehova eye wa nõlele Saulu oku kala osoma yomanu vaye va Isareli. Kuenda, eye lika wa kuatele omoko yoku u tundisa komangu yaco. Daviti wa kũlĩhĩle okuti, ka kuete omoko yaco. Noke yoku linga ovina viosi oco a kavuluke kohali ya Saulu, wa popia hati: “Yehova eye u veta, pamue eteke liaye lioku fa liya, pamue o fila vovilunga. Yehova a ñuatise okuti, si olũila eka liange ombuavekua [Yaye].”—1 Samuele 24:3-15; 26:7-20.
6. Momo lie ulandu wa Daviti la Saulu, u kuetele esilivilo kokuetu?
6 Ulandu owu u tu longisa ovina vialua. Ove citava okuti, pamue wa lipulile ale esunga lieci olonjanja vimue pokati Kakristão pa siatela oku iyilila ovitangi. Manji umue vekongelo pamue oku lingila ovina ka via sungulukile. Ocituwa caye pamue ka ca tiamẽlele kekandu. Pole, ci ku sumuisa. Nye o sukila oku linga? Omo lionjongole yoku u kuatisa loku pokola ku Yehova, citava okuti, ove o vangula laye lesumbilo. Nda ocitangi caco camamako, nye o sukila oku linga? Nda ka tava kokuove, eca ocitangi caco ku Yehova. Eci oco Daviti a linga.
7. Eci tu liyaka lovitangi, tu kuama ndati ongangu ya Daviti?
7 Ove citava okuti, pamue o liyaka lovitangi via siata vofeka ale o suvukiwa lomanu vakuetavo. Kuenje ku tẽla oku tetulula ovitangi viaco. Ocili okuti, ka ca lelukile oku liyaka lovitangi viaco. Pole, uloño Daviti a lekisa eci a liyaka lelambalalo u tu kuatisa calua. Osamo Daviti a soneha ka yi lombolola lika ohutililo a linga ku Yehova oco a puluke peka lia Saulu. Pole, yi lekisavo epokolo liaye ku Yehova kuenda onjongole yoku sivaya onduko yaye. (Osamo 18:1-6, 25-27, 30-32, 48-50; 57:1-11) Daviti wamamako oku pokola ku Yehova vokuenda kuanyamo alua ndaño lelambalalo lia Saulu. Etu tu sukilavo oku pokola ku Yehova kuenda kolonumbi vieciwa locisoko caye, ndaño lovitangi kuenda ovituwa vĩvi via vakuetu. Tu sukila oku kolela okuti, Yehova wa kũlĩha ovitangi viosi tu liyaka lavio.—Osamo 86:2.
8. Kofeka yo Mosambike Olombangi via Yehova via pokola ndati ku Suku kotembo yohali?
8 Vamanji kofeka yo Mosambike, va eca ongangu yiwa yoku pokola ku Yehova kotembo yohali. Kunyamo wo 1984, vamanji va kala kovambo, va tala ohali yalua peka liocitundo cimue casualali va kala vusenge. Ovo va nyana ovikuata viavo, loku yoka olonjo, kuenda oku ponda omanu. Vamanji ka va kuatele onjila yoku liteyuila kovitangi viaco. Omanu valua va kisikiwa oku iñila vocitundo casualali vaco. Kuenda va kisikiwavo oku eca ekuatiso kokuavo. Pole, Olombangi via Yehova ka via tavele. Momo via kũlĩha olonumbi via Yehova vioku yuvula oku panga onepa yoluali. Ovilinga viavo via wengula onyeño yasualali vaco. Vokuenda kuotembo yaco, kua pondiwa eci ci soka 30 Kolombangi via Yehova. Pole, lomue wa liwekapo oku pokola ku Yehova ndaño lohali.a Ovo va pandikisa kovitangi viaco kuenje va yula ndeci Daviti a linga.
Onumbi Yelungulo
9, 10. (a) Ovolandu a sangiwa Vembimbiliya a tu kuatisa ndati? (b) Ananiya lukãi waye Safira va lingile ocina cipi cĩvi?
9 Ulandu womanu vamue va tukuiwa Vembimbiliya, weca elungulo liovituwa tu sukila oku yuvula. Handi vali, mu sangiwavo ulandu womanu vamue va Yehova okuti, va lingaile ovina vĩvi. Kuenje va pita lovitangi vialua. (1 Va Korindo 10:11) Umue pokati komanu vaco, Ananiya lukãi waye Safira. Ovo va kala kocita catete vekongelo lioko Yerusalãi.
10 Noke liunyamo wa 33, vekongelo lioko Yerusalãi mua kala Akristão valua vokaliye va sukilile ekuatiso. Kuenje vamanji vamue va fetika oku landisa ovikuata viavo oco va kuatise vakuavo. (Ovilinga 2:41-45) Ananiya lukãi waye Safira, va landisavo epia liavo. Kuenje va nena onepa yimue yolombongo kovapostolo. Ovo va popia hati, ocilumba eci oco olombongo tua tambula kepia tua landisa. Ocili okuti, Ananiya la Safira va kuatele elianjo lioku eca eci va yongola. Ci kale calua ci kale citito. Pole, ka va kuatele ovisimĩlo via sunguluka. Kuenje va linga olohembi. Ovo va yonguile oku komõhisa ovapostolo kuenda oku li molẽhisa okuti, vakuacili. Pole, upostolo Petulu lekuatiso liespiritu sandu, wa situlula uhembi wavo. Kuenje va yambuiwa la Yehova.—Ovilinga 5:1-10.
11, 12. (a) Nye tu sukila oku ivaluka catiamẽla koku kala vakuacili? (b) Esumũlũho lipi li tunda koku kala ukuacili?
11 Nda tua yonjiwa locituwa coku kemba vakuetu oco tu taviwe lavo, tu sukila oku ivaluka ulandu wa Ananiya la Safira. Citava okuti pamue tu kemba manji umue vekongolo. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova ka kembiwa. (Va Heveru 4:13) Embimbiliya li tu vetiya oku kala vakuacili la vakuetu. Momo olohembi ka vika iñila voluali luokaliye luesunga. (Olosapo 14:2; Esituluilo 21:8; 22:15) Satana Eliapu eye wa siata oku vetiya uhembi pokati komanu.—Yoano 8:44.
12 Oku kala vakuacili, ci nena asumũlũho alua. Catete, cinena utima wa yela kuenda oku koleliwa lavakuetu. Olonjanja vimue Akristão omo lioku kala vakuacili, va siata oku sanga lonjanga upange. Handi vali, oku kala ukuacili ci nena esumũlũho lioku kuata ukamba la Yehova.—Osamo 15:1, 2.
Yuvula Ukahonga
13. Ocitangi cipi Yosefe a liyaka laco, kuenda nye a linga?
13 Yosefe omõla a Yakoba eci a landisiwa kupika kofeka Yegito, wa kuata 17 kanyamo. Eye wa kala konjo ya Potifara kesongo liakuenje velombe. Vokuenda kuotembo ukãi wa cime caye wa fetika oku u sola. Kuenje wa yonguile oku lipekela laye. Momo Yosefe wa finile calua. Eteke leteke ukãi waco wo yonja hati: “Pekela lame.” Ocili okuti, Yosefe wa kala ocipãla lepata liaye. Kuenda kofeka Yegito lomue wo kũlĩhĩle. Omo liaco, wa kuatele epuluvi lioku linga ukahonga lukãi waco okuti, lomue o ci kũlĩha. Pole, eci ukãi wa Potifara a seteka oku u kuata, Yosefe wa tila.—Efetikilo 37:2, 18-28; 39:1-12.
14, 15. (a) Momo lie ulandu wa Yosefe u kuetele esilivilo kokuetu? (b) Momo lie manji umue ufeko a ecela olopandu ku Yehova omo lioku pokola kalungulo Aye?
14 Yosefe wa kulila vepata liomanu va sumbilile Yehova. Kuenda wa kũlĩhĩle okuti, omanu vana ka va kuelele, ka citava okuti va lipekela. Momo ci lomboloka oku linga ekandu ku Yehova. Eye wa pula ukãi wa Potifara hati: “Ndinga ndati evĩho eli, hã si kuata ekandu ku Suku?” Yosefe wa kũlĩhĩle ocihandeleko Yehova a tumbikile vocumbo Cendene cokuti, ulume o kuata lika ukãi umosi. Kuenda ukãi o kuata lika ulume umosi. (Efetikilo 2:24) Omanu va Yehova koloneke vilo, va pondola oku kuatisiwa poku ivaluka ulandu wa Yosefe ndomo a liyaka locitangi caco. Momo kolonepa vialua violuali, amalẽhe vana ka va kuelele, va siata oku vetiyiwa oku lipekela. Kuenje amalẽhe vana va yuvula oku lipekela, va siata oku popiwa lãvi lakamba vavo. Handi vali, omanu vana va kuele, va siatavo oku lipekela lomanu vakuavo. Omo liaco, ulandu wa Yosefe u kuete esilivilo lialua kokuetu. Ocihandeleko ca Suku ci pisa ukahonga lukahokolo. (Va Heveru 13:4) Omanu vana va tava oku yonjiwa lakamba oco va lipekele lomanu vakuavo, va limbuka esunga lioku yuvula ukahonga. Momo, ukahonga u nena ovitangi vialua ndeci: Oku sepuiwa, oku livela, esepa, oku mina, kuenda oku kuatiwa luvei u sambuka. Embimbiliya li tu sapuila okuti, omunu wosi o linga ukahonga, ‘o lingila etimba liaye ekandu.’—1 Va Korindo 5:9-12; 6:18; Olosapo 6:23-29, 32.
15 Manji umue ufeko o tukuiwa hati, Jenny,b o kuete esunga lioku sola alungulo a Yehova. Kupange waye woku sanda eteku, wa yonjiwa lukuenje umue. Omo okuti, Jenny ka tavele, ukuenje waco wa fetika oku vokiya eyonjo liaye. Jenny wa popia hati: ‘Nda liyaka locitangi coku yuvula ukahonga. Momo, nda omunu umue ka kuelele o lekisa ocisola calua kokuove, o yongola oku namũlala love.’ Noke manji Jenny wa limbuka okuti, ukuenje waco wa kala ño oku u seteka oco ovokiye ketendelo liakãi valua a siata oku lipekela lavo. Olonjanja vimue eci utima waye u hongua, o likutilila ku Yehova oco o wĩhe ongusu yoku pandikisa. Eye wa limbuka okuti, olonumbi a lilongisa Vembimbiliya, levi a tanga valivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka, vio kuatisa oku yuvula ukahonga. Ulandu wa pita la Yosefe woku yonjiwa lukãi wa Potifara, wo kuatisavo oku yuvula ukahonga. Manji Jenny wa malusula ulandu waye hati: ‘Ocisola ndi kuetele Yehova, ca ndi vetiya oku yuvula oku u lingila ekandu.’
Pokola Kolonumbi Via Yehova
16. Oku tanga ovolandu omanu vamue va sonehiwa Vembimbiliya, ci tu kuatisa ndati?
16 Tu sukila oku vokiya ocisola cetu kolonumbi via Yehova. Tu pondola oku cilinga poku kuata elomboloko lieci ovolandu amue vomanu vo kosimbu a sonehiwila Vembimbiliya. Ovolandu aco a tu longisa nye? Ovituwa vipi viomanu vaco tu sukila oku yuvula? Embimbiliya li lombolola ovituwa viomanu valua vo kosimbu. Ava va sole olonumbi via Yehova, va kuatisiwa lolondunge viaye via velapo. Kuenda valilongisila kovolandu o kosimbu a sonehiwa Vembimbiliya. Vutala Wondavululi, mua siata oku sandekiwa ovolandu omanu vamue okuti, a tu longisa ovina vialua. Momo lie ku sandela otembo yoku tanga ovolandu aco?
17. Ndamupi o tenda alungulo a Yehova, kuenda momo lie?
17 Tu eca olopandu ku Yehova omo liesakalalo a siata oku lekisa komanu Vaye. Omanu vana va tukuiwa Vembimbiliya, ka va lipuile. Cimuamue haico kokuetu okuti, ka tua lipuile. Pole, ulandu womanu vaco u kuete esilivilo kokuetu. Oku pokola kalungulo a Yehova, ku tu kuatisa oku yuvula oku linga akandu anene. Kuenje, tu kuama ongangu yomanu vana va siata oku lekisa esunguluko. Nda tua ci linga, tuka kuama ongangu yukualosamo wa imba ocisungo hati: ‘Ava va pokola kovihandeleko via Yehova, loku u vanjiliya lutima wavo wosi, va sumũlũha. Utima wange wa pokola kovihandeleko viove. Ndi vi sole ca lua.’—Osamo 119:2, 167.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Tanga o Anuáriu Yolombangi via Yehova yunyamo wo 1996, okupisa kemẽla 160 toke 162.
b Onduko yaye ya pongoluiwa.
O Tambula Ndati Eci Tua Lilongisa?
• Ocituwa Daviti a lekisa ku Saulu ci tu longisa nye?
• Ulandu wa Ananiya lukãi waye Safira u tu longisa nye?
• Momo lie ovitangi Yosefe a liyaka lavio vi kuetele esilivilo koloneke vilo?
[Elitalatu kemẽla 18]
Momo lie Daviti ka tavelele oku ponda Saulu?
[Elitalatu kemẽla 19]
Ulandu wa Ananiya la Safira u tu longisa nye?
[Elitalatu kemẽla 20]
Nye ca vetiya Yosefe oku yuvula ukahonga?