Yehova O Tenda Ndati Vakuakulisandela Esunga?
ULUME wa popia hati: “Ukãi una wa nyiha oku kala lame, eye wa nyihako epako liuti waco kuenje nda lia.” Noke ukãi wa tambulula hati: “Onyõha ya ndueyisa kuenje nda lia.” Olondaka evi Adama la Heva va sapuila Suku, via yulula onjila yomanu oku li sandela esunga.—Efet. 3:12, 13.
Esombiso Yehova a linga ku Adama la Heva omo lioku lueya kuavo ocipango, lia lekisa okuti, Yehova ka tavele kesunga va lisandela. (Efet. 3:16-19) Anga hẽ, eci ci lekisa okuti Yehova ka tava kesunga liosi omanu va siata oku lisandela? Ale o tava kasunga amue tu lisandela? Nda oco, tu pondola oku tepisa ndati esunga li taviwa la Suku, leli ka li taviwa? Oco tu sange atambululo kapulilo ava, tete tu kũlĩhĩsi eci ci lomboloka oku lisandela esunga.
Oku lisandela esunga ci lomboloka oku lekisa esunga lieci tua lingila ocina cimue ale momo lie ka tua ci lingilile. Omunu o lisandela esunga, citava okuti o lekisa uvangi umue u taviwa, okuti u sukila ongecelo yohenda haiyo yocisola. Oku lisandela esunga, ci lombolokavo oku sanda onjila yoku limbika ekandu tua linga, ndeci ca pita la Adama kuenda Heva. Omo okuti olonjanja vimue ka ca sungulukile oku lisandela esunga, citava okuti omanu vaco ka va koleliwa vali.
Poku lisandela esunga ca piãla enene kupange tu lingila Suku, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka ‘yapuisiwe lovisimĩlo’ viesanda. (Tia. 1:22) Omo liaco, tu konomuisi ovolandu amue Embimbiliya kuenda olonumbi vikuavo vi tu kuatisa oku ‘seteka oku kũlĩhĩsa ovina vi sanjuisa Ñala.’—Va Efe. 5:10.
Ceci Suku a Kevelela Kokuetu
Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi vialua afendeli va Yehova va sukila oku pokola. Olondonge viosi via Kristu vi sukila oku pokola kocihandeleko eye a eca cokuti, “kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge.” (Mat. 28:19, 20) Paulu poku lekisa esilivilo lioku pokola kocihandeleko caco, wa soneha hati: “Ngongo yange nda si kundi ondaka yiwa.”—1 Va Kor. 9:16.
Ocili okuti, vamue pokati komanu vana tua longisa Embimbiliya, va kuete osõi yoku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Mat. 24:14) Vakuavo okuti kosimbu va kuatele ombili kupange woku kunda, cilo va liwekapo oku ci linga. Asunga api omanu vaco va siata oku lisandela omo lioku liwekapo oku kunda? Yehova wa tendele ndati omanu vana ka va pokuile kolonumbi viaye kosimbu?
Asunga Amue ka a Taviwa la Suku
“Upange waco wa tĩla calua.” Komanu vana ka va lianjele omo liosõi, ka ca lelukile oku kunda olondaka viwa. Tu konomuisi ovina tu pondola oku lilongisa kulandu wa Yona. Yehova wo wihĩle ocikele coku sapula oku nyoliwa kuo Ninivei, pole, eye wa tendele ocikele caco ndocina cimue ka ca lelukile oku ci tẽlisa. Ca leluka oku limbuka esunga lieci Yona a simĩlile okuti, ka tẽla oku linga upange waco. O Ninivei ya kala ombala yo Asuria, kuenda olonungi viaco via kala olongangala. Citava okuti Yona wa komõha, kuenje wa lipula ndoco: ‘Ndi ka kala ndati pokati komanu ava? Va ka ndi linga nye?’ Noke liotembo yimue, Yona wa tila. Pole, Yehova ka tavele kesunga liaco. Kuenje, wo tuma oku tiukila ko Ninivei oco a kundile omanu vaco. Omo liutõi Yona a lekisa woku tẽlisa ocikele caye, Yehova wo sumũlũisa.—Yona 1:1-3; 3:3, 4, 10.
Nda o sima okuti ku pondola oku tẽlisa ocikele coku kunda olondaka viwa, ivaluka okuti ku ‘Suku ovina viosi vi tẽliwa.’ (Mar. 10:27) Ivaluka okuti Yehova o pondola oku ku pamisa, osimbu o pinga ekuatiso kokuaye kuenda eye o ka sumũlũisa alikolisilo ove, nda wa lekisa utõi poku tẽlisa upange wove woku kunda.—Luka 11:9-13.
“Si kuete onjongole yoku ci linga.” Nye o pondola oku linga nda ku kuete onjongole yoku tẽlisa upange wove woku kunda? Ivaluka okuti Yehova o pondola oku ku kuatisa oco o kuate ombili kupange waco. Paulu wa popia hati: “Suku o kasi loku linga upange waye vokati kene, kuenje haeye o tu iha ongusu kuenda utima woku linga ocipango caye.” (Va Fil. 2:13) Omo liaco, pinga ku Yehova oco a ku kuatise oku tẽlisa ocipango caye, ndeci Soma Daviti a linga. Eye wa pinga ku Yehova hati: “Ngendise vocili cove.” (Osa. 25:4, 5) Ove o pondolavo oku ci linga poku likutilila ku Yehova oco a ku kuatise oku linga ovina vi sanjuisa utima waye.
Ndaño pamue tu yeva ekavo ale esumuo, pole, tu sukila oku likolisilako oku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda. Nda tu kuete ocitangi caco, ci lekisa hẽ okuti ocisola tu kuetele Yehova ca tepuluka? Sio hacoko. Afendeli va Yehova kosimbu, va sukilile oku likolisilako oco va tẽlise ocipango ca Suku. Paulu wa popia hati, oco a pokole kolonumbi via Suku wa sukilile oku ‘veta etimba liaye.’ (1 Va Kor. 9:26, 27) Osimbu tu likolisilako oku tẽlisa upange wetu woku kunda, tu limbuka okuti tu tambula asumũlũho alua. Momo lie? Momo ocisola tu kuetele Yehova Suku oco ci tu vetiya oku tẽlisa ocipango caye. Nda tua ci linga, tu eca etambululo kelundi Satana a linga liokuti, nda afendeli va Yehova va lambalaliwa, va liwekapo oku u vumba.—Yovi 2:4.
“Si kuete otembo.” Nda osima okuti ku kuete otembo yoku enda kupange woku kunda omo liovina vialua vioku linga, o sukila oku kũlĩhĩsa ovina vi kuete esilivilo lia velapo komuenyo. Yesu wa popia hati: “Tete vanjiliyi usoma.” (Mat. 6:33) Oco o pokole kolondaka viocinimbu eci, o sukila oku leluisa omuneyo wove, loku tepulula otembo yina wa siata oku pesila kovitalukilo, oco o vokiye upange wove woku kunda. Ndaño okuti ovitalukilo lovopange akuavo akuete esivilo komuenyo wetu, pole, ka vi tu ĩha esunga lioku tepulula onjongole yetu kupange woku kunda. Ukristão wocili, o sukila oku pitisa kovaso Usoma wa Suku.
“Sia lonõlohele.” Olonjanja vimue o sima okuti, kua loñolohele koku kunda olondaka viwa. Afendeli vamue kosimbu, va simĩlevo okuti ka va pondola oku tẽlisa ocikele va tambula ku Yehova. Kũlĩhĩsa ulandu wa Mose. Eci a tambula ocikele cimue ku Yehova, eye wa popia hati: “A Ñala, ame singanjiko, omo ondaka yange ya lenda lelimi liange li lema.” Ndaño Mose wa tambula elembeleko ku Yehova, pole, wa popia vali hati: “A Ñala nda ku livondela, tuma ño umue wiñi.” (Etu. 4:10-13) Yehova wa tenda ndati epingilo liaco?
Yehova ko u pile ocikele caco. Pole, wa nõla Arone oco a kuatise Mose oku tẽlisa ocikele caye. (Etu. 4:14-17) Noke lianyamo amue, Yehova wa kuatisa Mose kuenje wo wĩha olonumbi a sukilile oco a tẽlise ovikele a tambuile. Koloneke vilo, Yehova o pondolavo oku vetiya vamanji va loñoloha oco va ku kuatise oku tẽlisa upange wove woku kunda. Ondaka ya Yehova yi popia hati, eye o tu kuatisa oku tẽlisa ocikele tua tambula kokuaye.—2 Va Kor. 3:5; tanga pokakasia losapi hati: “Anyamo Esanju Komuenyo Wange.”
“Umue wa ndi sumuisa.” Esumuo lia siata oku vetiya vamanji vamue oku liwekapo oku kunda olondaka viwa, loku endaenda kolohongele, kuenje va sima okuti, Yehova o tava kesunga liaco. Anga hẽ, ca sunguluka oku liwekapo oku enda enda kupange woku kunda kuenda kolohongele omo lia manji umue wa tu sumuisa? Paulu la Barnaba va pitavo locitangi caco eci va ‘lihoya pokati.’ (Ovil. 15:39) Anga hẽ, va liwekapo oku kunda olondaka viwa omo liocitangi caco? Sio ka va ci lingile!
Cimuamue haico catiamẽla kokuetu okuti, nda manji umue wa ku sumuisa ivaluka okuti, unyali wove hamanjoveko ka lipuile, pole, Satana eye o yongola oku ku nyola. Eliapu ka li kuata onima yiwa nda wa ‘pamisa ekolelo liove loku tamalala laye.’ (1 Pet. 5:8, 9; Va Gal. 5:15) Nda wa lekisa ekolelo liaco, ‘lalimue eteke o ka sumua.’—Va Rom. 9:33.
Ovina tu Pondola Oku Linga
Ovolandu a tukuiwa ndeti a lekisa okuti, Ovisonehua ka vi eci uvangi wokuti omunu o pondola oku li sandela esunga lioku liwekapo oku enda enda kupange woku kunda olondaka viwa. Ci tava okuti, tu kuete esunga lieci ka tu pesila otembo yalua kupange woku kunda. Olonjanja vimue ovikele viepata vi tepulula otembo tua siata oku pesila kupange woku kunda. Citava okuti, omo liekavo ale oku vela ka tu tẽla oku linga ovina tua yonguile kupange wa Yehova. Pole, Ondaka ya Suku yi tu vetiya okuti eye wa kũliha onjongole yutima wetu kuenda ovina tu pondola oku linga.—Osa. 103:14; 2 Va Kor. 8:12.
Tu sukila oku yuvula oku li pisa etu muẽle ale vakuetu catiamẽla kovina viaco. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ove elie okuti o tetuluila ukuenje wamãle? Kovaso a cime caye muele pamue o yovoka, pamue o pia.” (Va Rom. 14:4) Omo okuti ka ca sungulukile oku sokisa ekalo lietu leli lia vakuetu, tu sukila oku ivaluka okuti, ‘omunu lomunu o ka lilombolola ku Suku.’ (Va Rom. 14:12; Va Gal. 6:4, 5) Eci tua amẽla ku Yehova poku likutilila kuenda oku lekisa kokuaye esunga tua li sandela, tu sukila oku ci linga ‘lutima wa pua episo.’—Va Hev. 13:18.
Esunga Lieci Oku Vumba Yehova ku Nenela Esanju
Vosi yetu ndaño tua siata oku liyaka lovitangi pole, tu pondola oku vumba Yehova lesanju, momo ovihandeleko viaye viesunga kuenda ca leluka oku vi kapako. Momo lie tu popela ndoco?
Ondaka ya Suku yi popia hati: “Ku ka likandangiye oku linga ohenda ava va yi sukila, nda o citẽla oku yi linga.” (Olosap. 3:27) Nye wa limbuka volusapo olu catiamẽla kolonumbi via Suku? Yehova ka yongola okuti o sokisa upange wove lowu wa vamanji pole, o yongola okuti u vumba ‘leci o pondola oku linga.’ Omunu lomunu pokati ketu, cikale okuti wa hongua ale wa pama, citava oku vumba Yehova lutima wosi.—Luka 10:27; Va Kol. 3:23.
[Elitalatu kemẽla 14]
“Anyamo Esanju Komuenyo Wange”
[Okakasia kemẽla 14]
Ndaño tu vela, ka tu ka simi okuti ka tu pondola oku kunda olondaka viwa. Tu kũlĩhĩsi ulandu wa pita la manji Ernest kofeka yo Kanada.
Manji Ernest wa kuatele ocitangi coku vangula kuenda osõi. Noke yoku pita locitangi cimue co sumuisa, wa siapo upange waye woku tunga olonjo. Ndaño lepongoloko liaco, ka liwekelepo upange woku kunda. Evetiyo lia eciwa kolohongele oco li kuatise akundi vasokamo, lio kuatisa calua. Pole, wa simile okuti ka pondola oku linga upange waco.
Omo lioku sima okuti ka pondola oku litumbika kupange wakundi va sokamo, wa seteka oku talavaya lika osãi yimosi. Pole, wa kuata esanju omo lioku tẽlisa ocikele caye. Eye wa sima ndoco: ‘Nda kũlĩha okuti si tẽla oku amisako lupange waco.’ Pole, oco a limbuke epondolo liaye wa seteka upange waco vosãi yikuavo, kuenje wa u tẽlisa.
Manji Ernest wa kala ukundi wa sokamo unyamo umosi, kuenje wa popia hati: “Nda kũlĩha okuti si tẽla oku kala ukundi wavelapo.” Oco a limbuke epondolo liaye wa litumbika kupange waco. Kuenje, wa komõha calua eci a tẽlisa upange waco vokuenda kunyamo umosi. Eye wa nõlapo oku amamako lupange waco vokuenda kuanyamo avali kuenda wa sumũlũisiwa la Yehova toke eci a fa omo lioku vela. Pole, osimbu ka file, lasuẽlẽla vovaso wa sapuila omanu va enda oku u nyula hati: “Otembo nda vumba Yehova kupange wakundi votembo yosi, ya kala anyamo esanju komuenyo wange.”
[Elitalatu kemẽla 13]
Tu pondola oku yula ovitangi viosi vi tateka upange wetu woku kunda
[Elitalatu kemẽla 15]
Yehova o sanjuka calua eci tu u vumba lutima wosi loku linga cosi ci kasi vepondolo lietu