Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 57-59
Yehova o Koka Okuti Alikolisilo a Vana va Lambalala Afendeli Vaye ka a Eci Onima yiwa
Eca Uvangi kem. 252 ocin. 14-15
“Toke Kasulilo o Kilu Lieve”
14 Stefano wa eca uvangi lutõi osimbu ka pondiwile lovanyãli vaye. (Ovilinga 6:5; 7:54-60) ‘Kelambalalo lialua’ lia fetika kotembo yaco, olondonge viosi oku upamo ovapostolo, va sanduiwa vo Yudea yosi kuenda vo Samaria. Pole, ka ca tatekele upange woku eca uvangi. Filipu wa enda ko Samaria oku ka “kundila eci catiamẽla ku Kristu” kuenje wa kuata onima yiwa. (Ovilinga 8:1-8, 14, 15, 25) Handi vali, va tu lomboluila okuti: “Vana va sandokaile omo lielambalalo lia votuiwa ku Stefano va enda toke ko Foinike, ko Kupro kuenda ko Antiokea pole, va kundila lika ondaka ku va Yudea. Pokati kavo pa kala alume vamue va tundile ko Kupro, ko Kurene, yu veya ko Antiokea kuenje va fetika oku sapela lomanu va vangula o Helasi, loku kunda olondaka viwa via Ñala Yesu.” (Ovilinga 11:19, 20) Kotembo yaco, elambalalo lia kuatisa oku sandula esapulo Liusoma.
15 Koloneke vilo, cimuamue haico ca pita lofeka yina ya kala o União Suvietika. Ca piãla enene kunyamo 1950 Olombangi vialua Via Yehova, via kapiwa vokayike loku ambatiwa ko Siberia kuenda via sanduiwa kolonepa vialua. Omo liaco, olondaka viwa via kundiwa kolonepa vialua viofeka yaco ya tanda. Olombangi Via Yehova, nda ka via tẽlele oku kuata olombongo vi sukiliwa oco va linge ungende u soka 10.000 kolokilometulu, oco vi kunde olondaka viwa! Pole, ombiali ya va tuma vofeka yaco. Manji umue ulume wa popia hati: “Vokuenda kuotembo, olombiali via ecelela okuti olohuluwa vialua viomanu vakuotima wa sunguluka vo Siberia, va lilongisa ocili.”
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
“Kali Vakuepandi, Loku Pama”
16 Kuata utima umue wa pama. Soma Daviti wa popele okuti lalimue eteke a ponduile oku siapo ocisola a kuatela Yehova eci a popia hati: “A Suku, utima wange wa pama.” (Osa. 57:7) Tu pondolavo oku kuata utima umue wa pama, nda tua kolela lutima wosi ku Yehova. (Tanga Olosamo 112:7.) Kũlĩhĩsa ndomo eci ca kuatisa manji Bob, wa tukuiwa kefetikilo. Eci vo sapuila okuti va ponduile oku seleka osonde yaye loku yi tiula vali nda ci sukiliwa, lonjanga yalua wa tambulula okuti nda ca sukila oku u kapa osonde, eye wa ponduile oku tunda vosipitali yaco. Noke manji Bob wa popia hati, “Ame sia kuatele atatahãi ale oku sakalala.”
17 Manji Bob wa tẽla oku pandikisa momo wa nõlelepo oku amamako oku kuata utima umue wa pama osimbu handi ka endele kosipitali. Tete, eye wa yonguile oku sanjuisa Yehova. Vali, wa lilongisa lutate eci Embimbiliya kuenda alivulu etu a popia catiamẽla koku kola kuomuenyo kuenda kuosonde. Tatu, eye wa kolelele okuti oku kuama olonumbi via Yehova, ca laikele oku u nenela asumũlũho ka a pui. Etu tu pondolavo oku kuata utima umue wa pama ndaño tu liyaka lovitangi.
8-14 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 60-62
Yehova o tu Teyuila Kuenda o tu Kuatisa Oku Kolapo
Perspicaz-2 kem. 1143 ocin. 3
Utala
Upopi Wocindekaise. Vana va kuete ekolelo haivo va pokola ku Yehova va kolapo, ndeci Daviti a imba hati: “Momo [Yehova] ove wucitililo cange, Haive wusapalalo ya pama yi ndi teyuila kovanyãli.” (Os 61:3) Vana va limbuka elomboloko lionduko yaye loku kolela konduko yaco kuenda va yi sandeka lekolelo, lacimue ci va kokela usumba, momo “Onduko ya Yehova ocikolo ca pama. Ukuesunga o tililamo kuenje o tambula eteyuilo.”—Olo 18:10; sokisa 1Sa 17:45-47.
Perspicaz-2 kem. 1106 ocin. 1
Ombalaka
“Ombalaka” ya kuatavo elomboloko likuavo vupopi umue wocindekaise. Ombalaka yomunu umue, ya kala ocitumãlo cimue cepuyuko kuenda ceteyuilo, omo liovilunga vimue. (Eft 18:1) Catiamẽla kovituwa vioku yekisa, vakuakunyula va kuata ekolelo liokuti va laikele oku tatiwa ciwa kuenda oku sumbiwa, eci va yekisiwa vombalaka yomunu umue. Elivulu Liesituluilo 7:15 li popia eci catiamẽla kowiñi wakahandangala okuti Suku o “ka pongiya ombalaka oco a va teyuile,” okuti ci lomboloka eteyuilo kuenda ekuatiso liaye. (Os 61:3, 4) Isaya o lombolola eci catiamẽla kalipongiyo ukãi wa Suku okuti Siono, a sukilile oku linga a tiamẽla komãla a laikele oku kuata. Eye wa “handelekiwa oku vokiya ocitumãlo combalaka yaye.” (Isa 54:2) Omo liaco, wa vokiya ocitumãlo caco ceteyuilo oco a tẽle oku teyuila omãla vaye.
Ovihandeleko Via Suku Vieca Ekuatiso Liocili Kokuetu
14 Tua kolela okuti ocihandeleko ca Suku ka ci pongoluiwa. Koloneke vilo viohali yalua tu kasi ndeti, tua kolela okuti Yehova eye handa kuenda o kasiko ale tunde kakuci toke kakuci. (Osamo 90:2) Eye wa popia eci catiamẽla kokuaye muẽle hati: “Ame ndi Yehova si pongoloka.” (Malakiya 3:6) Olonumbi via Suku ndomo via sonehiwa Vembimbiliya, via koleliwa kuenda ka citava okuti vi pongoluiwa ndeci ca siata oku lingiwa lovisimĩlo viomanu. (Tiago 1:17) Ndeci, vokuenda kuanyamo, olonoño vimue via enda loku longisa komãla elongiso limue ka lia sungulukile. Pole, vokuenda kuotembo, vimue pokati kolonoño viaco, vieya oku limbuka okuti, eci via kala loku longisa ka ca sungulukile kuenje vieya oku pongolola cosi via kala loku longisa. Kueci catiamẽla kondaka eyi, ovihandeleko violuali lulo citava okuti vi pongoloka kuenda vi sokisiwa locina cimue ci sindiwa lofela. Pole, Ondaka ya Yehova ka yi pongoloka. Vokuenda kuovita vianyamo Embimbiliya lia siata oku eca elungulo liatiamẽla koku tekula omãla locisola. Omo liaco, upostolo Paulu wa soneha hati: “Ene a va isia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, pole, va tati poku va lungula loku va pindisa ndomo ci likuata leci Yehova a popia.” (Va Efeso 6:4) Ci kavuluisa calua oku kũlĩha okuti, tu pondola oku kolela kolonumbi via Yehova vina ka vi pongoloka!
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Liolosamo
62:11. Unene wa Yehova ka u kuete ono yikuavo. Yehova eye muẽle ono yunene waco. Momo ‘ongusu yi tunda kokuaye.’
15-21 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 63-65
“Ocisola Cove ka ci Pongoloka, ca Velapo Okuti Omuenyo u Sule”
w01 15/10 kem. 15 ocin. 17-18
Helie o ka tu Tepa Kocisola ca Suku?
17 Ocisola ca Suku ci kuete esilivilo lie kokuove? Sokolola nda Daviti wa soneha hati: “Momo ocisola cove ka ci pongoloka, ca velapo okuti omuenyo u sule, omẽla wange u ka ku sivaya. Omo liaco, ndi ka ku sivaya vokuenda kuomuenyo wange wosi; vonduko yove ndi ka tulika ovaka ange.” (Olosamo 63:3, 4) Anga hẽ voluali mulo muli ocina cimue ca velapo komuenyo okuti oku kuatela ocisola Suku loku linga ukamba laye ci sule? Anga hẽ oku litumbika kosikola ya velapo oco ocina ci kuete vali esilivilo kokuove okuti oku kuata ombembua yovutima lesanju li tunda koku kuata ukamba la Suku ci sule? (Luk 12:15) Akristão vamue va sukilile oku nõla nda va liwekapo oku kolela ku Yehova ale va nõlapo oku fa. Eci oco ca pita Lolombangi vialua Via Yehova kovilombo vioku talisiwa ohali vokuenda Kuyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi. Vamanjetu va nõlapo oku amamako oku kala vocisola ca Suku, loku nõlapo oku pondiwa nda ci sukiliwa. Vosi vana vamamako oku kolela kocisola ca Suku, va pondola oku kolela okuti kovaso yoloneke Yehova o ka va ĩha asumũlũho alua ana okuti, voluali lulo ka a sangiwamo. (Marko 8:34-36) Pole, mua kongela ovina vikuavo okuti omuenyo ka u pui.
18 Ndaño ka ci tẽliwa oku kala otembo yalua komuenyo okuti ka tu tambula ekuatiso lia Yehova, seteka oku sokolola ndomo omuenyo nda wa kala, nda ka tua kuatisiwile Lululiki wetu vokuenda kuanyamo alua. Owo nda ka wa kuatele esilivilo, locimãho cimue cocili. Yehova wa eca kafendeli vaye upange umue u sanjuisa koloneke vilo via sulako. Omo liaco, tu pondola oku kolela okuti eci Yehova, una wa Velapo koku tẽlisa Ocipango caye a ka eca omuenyo ko pui, owo u keyuka lovina vialua vi komõhisa, vi kuete esilivilo, vioku lilongisa kuenda oku vi linga. (Ukundi 3:11) Ndaño tu ka lilongisa ovina vialua vokuenda kuanyamo alua kovaso yoloneke, lalimue eteke tu ka pitĩla petosi lioku kũlĩha “ukuasi lolondunge lukũlĩhĩso wa Suku” lonjila yimue ya suapo.—Va Roma 11:33.
“Eci Olopandu Omo Liovina Viosi”
Handi vali, esunga lia velapo lieli okuti tu sukila oku eca olopandu ku Suku. Ocili okuti, olonjanja vimue ove o sokolola kovina viwa Suku a siata oku ku ĩha kuenda kovina eye a ka amamako oku ku ĩha. (Esn 8:17, 18; Ovl 14:17) Ka tu sukila lika oku sokolola kocali ca Suku, pole, tu sukila oku sanda otembo yoku sokolola kasumũlũho alua ove kuenda omanu vana o sole wa tambuli ale. Oku sokolola kocali Cululiki wetu, ci ka vokiya olopandu vietu kokuaye loku kolela okuti Yehova o tu sole kuenda wa tu kapako.—1 Yoano 4:9.
Amamako Oku Sokolola Ovina Viespiritu
7 Tu sukila oku likolisilako oku sokolola lutate ovina tu lilongisa kuenda oku tiamisila utima kovina viaco. Oku sokolola ovina wa tanga vepuluvi lina okuti kua kavele, ci kuete esilivilo lia velapo. Pole, o sukila oku ci lingila pocitumãlo cimue ka pali onjuela okuti lacimue ci ku tateka. Ukualosamo Daviti kuteke wa enda oku sokolola osimbu a kasi pula. (Osa. 63:6) Ndaño okuti Yesu wa lipuile, pole, wa enda oku nõla ocitumãlo cimue ka pali onjuela, oco a sokolole kuenda oku likutilila.—Luka 6:12.
Kuama Ongangu ya Yesu Yoku Longisa Locisola
6 Eci tu sapela catiamẽla kovina tu sole, tu kuata esanju lialua. Nda tua ci linga, omanu va ka limbuka esanju liaco, ca piãla enene eci tu sapela catiamẽla komunu tu sole okuti, Yehova. Tu sanjukila oku sapela la vakuetu ovina tua kũlĩha viatiamẽla kokuaye. Tu eca epandiyo kokuaye, loku u sumbila kuenda oku u teyuila. Momo tu yongola okuti, vakuetu va lekisavo ocisola ku Yehova kuenda oku kũlĩha ovituwa viaye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Ove hẽ wa Siata Oku Lembeleka Vakuene?
Ca leluka oku nyõla onjo yimue, pole, oku tunga yokaliye ka ca lelukile. Onumbi eyi yoku nyõla kuenda oku tunga onjo, yi tiamisiwilavo koku vangula kuetu. Omo okuti ka tua lipuile, tua siata oku lueya. Soma Salomone wa popia hati: “Momo ka kuli omunu laumue ukuesunga kilu lieve okuti, o linga ovina viwa otembo yosi kuenje lalimue eteke a linga ekandu.” (Ukundi 7:20) Ca leluka oku limbuka akulueya omunu ukuavo kuenda oku u vetela evelo lolondaka vimue vi sumuisa. (Osamo 64:2-4) Pole, oco tu kuate ocituwa coku popia olondaka vi lembeleka vakuetu, ka ca lelukile. Tu sukila oku likolisilako oku kuata olondunge viaco.
22-28 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 66-68
Yehova Eteke Leteke o tu Ambatelako Ovilemo Vietu
Ndomo Yehova a Tambulula Olohutililo Vietu
15 Olohutililo vietu pamue, ka vi tambuluiwa lonjila yimue yi komõhisa. Pole, atambululo tu tambula, ana tu sukila oco tu amameko lekolelo ku Isietu wokilu. Omo liaco, tu sukila oku lavulula ndomo Yehova a tambulula olohutililo vietu. Manji umue ukãi o tukuiwa Yoko, wa liyevele ndu okuti Yehova ka kaile oku tambulula olohutililo viaye, pole, noke wa fetika oku soneha ovina eye a enda oku pinga ku Yehova. Noke yotembo yimue, wa kũlĩhĩsa vokalivulu kaye a sonehele yu wa limbuka okuti Yehova wa tambulula onepa yalua yolohutililo viaye toke muẽle vina vio limbile ale. Otembo lotembo, tu sukila oku talama loku sokolola ndomo Yehova a tambulula olohutililo vietu.—Osa. 66:19, 20.
Lekisa Esumbilo Kolonjali vi Tekula Omãla Lika Wavo
Yehova wa tuma oku soneha ovisungo vina va Isareli va enda oku imba kefendelo. Va Isareli ovimbumba kuenda omãla olosiwe va enda oku lembelekiwa poku imba ovisungo viaco. Momo via enda oku va ivaluisa okuti, Yehova eye “isia,” haeye “onganji” yavo kuenda o pondola oku va lembeleka. (Osamo 68:5; 146:9) Tu pondolavo oku lembeleka onjali yi tekula omãla lika liaye poku sapela layo olondaka vina okuti, o ka vi ivaluka voku enda kuanyamo alua. Ndaño pa pita ale 20 kanyamo, Ruth ivaluka olondaka vionjali yimue yulume wo sapuila hati: “Ove o kasi oku linga upange umue uwa poku tata ciwa omãla vove vavali. Amamako oku ci linga.” Ruth wa popia hati: “Oku yevelela olondaka viaco, ca ndi kuatisa calua.” Ocili okuti, ‘olondaka viwa ovio uti womuenyo,’ kuenda vi kuatisa calua onjali yi tekula omãla likaliaye. (Olosapo 15:4) Anga hẽ, o pondola oku eca epandiyo konjali yimue yi tekula omãla lika liaye?
Isia Yolosiwe
“ISIA ya vana ka va kuete isia . . . Suku kocitumãlo caye ci kola.” (Osamo 68:5) Olondaka evi vi tu longisa ovina viatiamẽla kocikembe Yehova Suku a kuetele vana va suka. Ohenda yaye lomãla vana okuti olonjali viavo via fa, yi limbukiwila Kocihandeleko a ecele ku va Isareli kosimbu. Tu konomuisi ondaka “osiwe” yi molẽha onjanja yatete kelivulu Lietundilo 22:22-24.
Yehova Oku Sumũlũisa Kovina Viosi o Linga
17 Tanga Olosamo 40:5. Omunu umue o londa komunda, ocimãho caye oku pitĩla toke kilu liayo. Pole, osimbu a londa o pondola oku talama olonjanja vialua loku sanjukila ovina via posoka a lete. Cimuamue haico okuti, olonjanja viosi sanda otembo yoku talama, loku sokolola ndomo Yehova a kasi oku ku kuatisa oku litunda ciwa, ndaño o kasi oku liyaka lovitangi vialua. Kesulilo lieteke leteke lipula ndoco: ‘Volonjila vipi nda mola esumũlũho lia Yehova etaili? Ndaño ovitangi handi vi kasi oku amamako, ndamupi Yehova a kasi oku ndi kuatisa oku liyaka lovitangi viaco?’ Kũlĩhĩsa nda o limbuka limue pokati kesumũlũho lia Yehova okuti li kasi oku ku kuatisa oku litunda ciwa.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Liolosamo
68:18—Velie va kala ‘olombanjaile viomanu’? Olombanjaile viaco, via kala omanu vamue vopiwa pokati kolomandekua eci va Isareli va tambula Ofeka Yohuminyo. Noke omanu vaco veya oku tambula ocikele coku kuatisa va Lewi.—Esera 8:20.
29 YEVAMBI LINENE–4 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 69
Ndomo Ovolandu Atiamẽla Komuenyo wa Yesu a Tukuiwa Kolosamo 69
Ovo va Kala Oku Lavoka Mesiya
17 Mesiya weya oku suvukiwa olivova. (Osa. 69:4) Upostolo Yoano wa tukula olondaka via Yesu poku popia hati: “Nda sia lingile pokati kavo ovilimbu vina okuti lomue wa vi lingile, nda ka va kuatele ekandu; pole, cilo ovo va ndi mola kuenda va ndi suvuka ame kumue la Isiange. Pole, eci ca lingiwila oco ku tẽlisiwe ondaka ya sonehiwa Vocihandeleko cavo yokuti: ‘Ovo va ndi suvuka okuti, ka va kuete esunga lioku ci linga.’” (Yoano 15:24, 25) “Ocihandeleko” ca tukuiwa ndeti, ci lomboloka Ovisonehua viosi via kala kotembo yaco. (Yoano 10:34; 12:34) Asapulo osi a sangiwa Vevanjeliu, a lekisa okuti, Yesu wa suvukiwile calua lasongui vetavo lia va Yudea. Omo liaco, Kristu wa popia hati: “Oluali ka lu kuete esunga lioku vu suvuki, pole, oluo lua suvuka ame, momo njimba uvangi wokuti ovilinga vialuo via vĩha.”—Yoano 7:7.
Lekisa Ombili Kefendelo Liocili
7 Onjanja yimue Yesu wa linga ocina cimue okuti ca eca uvangi wombili a kuata. Eci ca pita ko Paskoa kunyamo wa 30 K.K., eci a fetika upange waye woku kunda. Yesu kumue lolondonge viaye eci va endele vonembele ko Yerusalãi va sangamo “vana va landisa olongombe, olomeme, olopomba kuenda vakuakutolokala olombongo polomangu viavo.” Nye Yesu a linga kuenda eci ca vetiya olondonge viaye oku kuata ocisimĩlo cipi?—Tanga Yoano 2:13-17.
8 Ovina Yesu a linga levi a popia, via ivaluisa olondonge viaye ocitumasuku cosamo yimue ya Daviti ya linga hati: “Ombili ñuetele onjo yove, yi ndia.” (Osa. 69:9) Momo lie? Eci Yesu a linga ci koka ohele. Momo, asongui vonembele okuti ovitunda, vakuavisonehua kuenda omanu vakuavo, ovo va kala kovaso yolomĩlu viaco. Yesu poku situlula olomĩlu viavo, wa linga unyãli wasongui vonembele vo koloneke viaco. ‘Ombili yonjo ya Suku,’ ale ombili kefendelo liocili yeya oku limbukiwa ndomo olondonge via ci popele. Ombili yi lomboloka nye? Kuenda oyo ya litepa hẽ londaka onjanga?
g95 22/10 kem. 31 ocin. 4
Anga hẽ Esumuo li Ponda?
Omanu vamue va siata oku popia okuti, ohali yalua Yesu Kristu a tala, ya pangavo onepa kolofa viaye. Catiamẽla kokuaye kua tukuiwa ocitumasuku cokuti: “Esepu lia teya utima wange kuenda epute ka li kayi.” (Olosamo 69:20) Anga hẽ londaka evi vi kuete elomboloko lia suapo? Citava okuti vi kuete, momo olowola via kuamamo, osimbu Yesu ka file via kala viohali yalua ketimba. (Mateo 27:46; Luka 22:44; Va Heveru 5:7) Handi vali, omo “liosonde kuenda ovava” oku tunda pepute pana Yesu a tomiwa lunga noke yolofa viaye, via pangavo onepa koku tuika kutima waye. Oku toka kutima, ale kuesipa lia velapo liutima, ca koka okuti vonete ale ocipa ci teyuila utima mu tunda osonde. Oku tomiwa kolonepa viaco vivali, nda ca koka okuti ku tunda ocina cimue ca setahãla “osonde ale ovava.”—Yoano 19:34.
Perspicaz-2 kem. 660
Ocikũla ci Kuete Inenu
Catiamẽla ku Mesiya ocitumasuku ca popele okuti, va laikele oku u wĩha “ocikũla cimue ci kuete inenu okuti okulia hakuoko.” (Os 69:21) Ovina viaco via pita eci Yesu Kristu vo wĩha ovinyu ya tengiwa locikũla ci lula, osimbu ka valeliwile kuti wekangiso, pole, poku yi maha wa likala oku yi nyua, citava okuti nda va tepulula ohali a kala oku tala. Poku soneha oku tẽlisiwa kuocitumasuku eci, elivulu lia Mateo (27:34) li tukula ondaka yo Helasi kho·leʹ (okuti ocikũla ci lula) ondaka yaco yimuamue leyi yi sangiwa vo Septuaginta yo Helasi ya tukuiwa Kosamo 69:21. Pole, ulandu Wevangeliu lia Marko u tukula o mura (Mar 15:23), eci ci vetiya oku kuata ocisimĩlo cokuti, “ocikũla ci kuete inenu” ale “ci lula” citava okuti ci lomboloka “omura.” Ocisimĩlo cikuavo ceci okuti, ovinyu yaco citava okuti ya tengiwile locikũla ci lula kuenda omura.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w99 1/2 kem. 16 ocin. 11
Oku Tulika Ovaka Lesunguluko Poku Linga Ohutililo
11 Omanu valua va likutilila lika eci va pinga ocina cimuamue, pole, ocisola tu kuetele Yehova Suku, te ci tu vetiya oku eca kokuaye olopandu kumue lesivayo eci tu likutilila ci kaile powiñi ale pokolika. Paulu wa soneha hati: “Ko ka sakalali locina cimue, pole, kovina viosi lolohutililo kuenda apingilo kumue loku eca olopandu, apingilo ene a kũlĩhĩwe la Suku; kuenje ombembua ya Suku yina ya piãla olondunge viosi, yi ka lava ovitima viene kuenda ovisimĩlo viene pocakati ca Kristu Yesu.” (Va Filipoi 4:6, 7) Ocili okuti, oku livondela kuetu, loku pinga kuetu volohutililo, tu ci linga locimãho coku eca olopandu ku Yehova omo lia sumũlũho a siata oku tu ĩha atiamẽla kueci tu sukila ketimba kuenda konepa yespiritu. (Olosapo 10:22) Ukualosamo wa imba ndoco: “Eca olopandu ndocilumba cove ku Suku, kuenda feta olohuminyo viove ku Fũ.” (Osamo 50:14) Ocisungo cohutililo colopandu Daviti a yimba, wa kongelamo olondaka viaco viokuti: “Ndi ka imbila onduko ya Suku ovisungo viesivayo, kuenda ndu ko kemainya lolopandu.” (Osamo 69:30) Anga hẽ eci ka ci tu vetiya oku likutilila powiñi ale pokolika?
5-11 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 70-72
“Sapuila Kocitumbulukila ci Kuãimo” Catiamẽla Kunene wa Suku
Amalẽhe—Pindisi Olondunge Viene!
17 Oku yuvula olonjanjo via Satana ci ka sukila oku lunguka olonjanja viosi konepa yove kuenda olonjanja vimue, ci sukila epandi lialua. Pole, vokuenda kuotembo, ove muẽle ku ka limbuka lika ovina vialua ku vana vu kuete anyamo amuamue love, pole, koluali luosi. Ukualosamo Daviti wa likutilila hati: “Momo ove wulavoko liange, A Ñala Tõlo Yehova. A Suku, ove wa ndongisa tunde vutila wange, kuenda toke cilo ndi amamako oku sapula ovopange ove a komõhisa.” (Osamo 71:5, 17) Daviti wa kũlĩhĩwile omo liepandi liaye. Pole, otembo yipi a fetika oku kuata epandi liaco? Ceci a kala umalẽhe! Ndaño muẽle ceci handi ka liyakele la Goliata, Daviti wa kuata epandi lialua koku popela ocunda ca isiaye kuenda poku ponda ohosi lokanyani. (1 Samuele 17:34-37) Kuenje Daviti wa kuatela utõi Yehova, poku u tukula hati “wa ndongisa tunde vutila wange.” Uloño wa Daviti woku kolela ku Yehova wo lingisa okuti koloseteko viosi wa litunda ciwa. Lovevo o ka sanga okuti nda wa kolela ku Yehova, eye o ka ku ĩha epandi longusu ‘oco o yule oluali.’—1 Yoano 5:4.
g04 8/10 kem. 23 ocin. 3
Tu Pondola Oku Tata Ndati Vana va Kuka?
Ukualosamo wa likutilila ndoco: “Ku ka ndi likale ndaño muẽle ceci ndi kuka; ku ka ndi yanduluke eci ongusu yange yi tepuluka.” (Osamo 71:9) Yehova ‘ka yanduluka’ afendeli vaye vakuekolelo, ndaño muẽle ceci va kuka ale ceci va liyeva okuti ka va kuete esilivilo. Ukualosamo ka liyevele okuti wa yandulukiwa la Yehova, pole, wa limbukile esukila liaye lioku amamako oku kolela Kululiki waye osimbu a kala oku kuka. Yehova o pamisa ekolelo liaco poku eca ekuatiso vokuenda kuomuenyo waye wosi. (Osamo 18:25) Olonjanja vialua ekuatiso liaco lieciwa la vamanji Akristão.
Vumba Yehova Osimbu Oloneke Viohali ka Vieyile
4 Nda o kuete ovolandu alua komuenyo omo lioku kala ukulu, o sukila oku lipula ndoco: ‘Omo okuti ndi kuete handi ongusu, nye ndi sukila oku linga cilo komuenyo wange?’ Omo okuti ove Ukristão umue wa loñoloha, o pondola oku linga ovina vimue okuti, vakuene ka va vi tẽla. Citava okuti, o pindisa amalẽhe, lovina wa lilongisa viatiamẽla ku Yehova. O pondolavo oku pamisa ekolelo liavo, poku va lomboluila ovolandu wa kuata kupange wa Yehova. Soma Daviti wa likutilila ku Yehova, oco a linge ovina viaco. Eye wa soneha ndoco: “A Suku, ove wa ndongisa tunde vutila wange . . . Ngecelele oku sapuila kocitumbulukila ci kuamamo eci catiamẽla kongusu yove kuenda eci catiamẽla kunene wove ku vosi vana va laika oku iya.”—Osa. 71:17, 18.
5 O pondola ndati oku pindisa vamanji lovina wa lilongisa vokuenda kuanyamo alua? O pondola hẽ oku laleka vamanji vamue amalẽhe oku iya konjo yove oco o sapele lavo ovina vi pamisa ekolelo liavo? Citava hẽ oku va laleka oco wende lavo kupange woku kunda, kuenda oku va lomboluila esanju o kuete omo lioku vumba Yehova? Elihu wa popia hati: “Ecelela okuti akulu vendamba va vangule, kuenda vana va kuete anyamo alua va sandeke olondunge.” (Yovi 32:7) Upostolo Paulu wa vetiya vamanji akãi vana okuti akulu, oco va pamise akãi amalẽhe lolondaka kuenda oku lekisa ongangu yavo yiwa kokuavo. Eye wa soneha ndoco: “Akãi va kuka va linge . . . alongisi vieci ciwa.”—Tito 2:3.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 892
Ferati
Ongave Yocikanjo ca Eciwile ko Isareli. Volondaka Suku a sapuila Avirahama, eye wa linga ocisila coku eca kombuto ya Avirahama, ofeka “tunde kolui luo Egito, toke kolui lunene okuti, olui Ferati.” (Eft 15:18) Ohuminyo yaco yeya oku pituluiwa kofeka yo Isareli. (Etu 23:31; Esn 1:7, 8; 11:24; Yeh 1:4) Elivulu Liatete Liasapulo 5:9 lia lombolola okuti vamue pokati kovitumbulukila via Ruvene osimbu handi Daviti ka vialele, “ocikanjo cavo ca tandele toke kefetikilo liekalasoko kolui Ferati.” Omo okuti o Ferati ya kuatele 800 kolokilometulu poku enda “kutundilo wo Gileada,” (1As 5:10) pamue ci lomboloka okuti, ocikanjo ca va Ruvene co pisile kutundilo wo Gileada toke kongave yekalasoko lio Asuria, okuti ca enda toke ko Ferati. Elivulu (RS li popia ndoco, “toke koku iñilila kuekalasoko lio Ferati.” Elivulu JB, li popia okuti, “ocikanjo caco ca tunda kefetikilo liekalasoko toke kesulilo liolui Ferati.”) Ohuminyo ya Yehova ya tẽlisiwa lika vokuenda kuviali wa Daviti kuenda wa Salomone, eci olongave viuviali wo Isareli via tanda oku kongelamo uviali wo arameu ko Sova kuenje via enda toke kolohulo vio Ferati, citava okuti ya pita vonepa yimue yocikanjo co Asuria. (2Sa 8:3; 1Ol 4:21; 1As 18:3-8; 2As 9:26) Omo liekemãlo lialua, olonjanja vialua o Ferati ya enda oku tukuiwa okuti “Olui.”—Yeh 24:2, 15; Os 72:8.
12-18 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 73-74
Nye tu Sukila Oku Linga Nda tu Kuetele Onya Vana ka va Fendela Suku?
‘Yehova o Kuatisa Vana va Sumua’
14 Usonehi Wosamo 73 wa kala u Lewi. Eye wa kuatele esumũlũho lioku vumba vocitumãlo coku fendelela Yehova. Pole, onjanja yimue weya oku sumua calua. Momo lie? Momo wa livela ekalo liolondingaĩvi kuenda lia vakuakulitunula omo ovo va molehẽle okuti va kuete ekalo liwa okuti liaye li sule. (Osa. 73:2-9, 11-14) Ovo va kuatele cosi ndeci, ukuasi, ekalo liwa kuenda ka va kuatele asakalalo. Eci u Lewi a ci mola, wa sumua calua kuenda wa popia hati: “Ame, nda likavisa ño oku liyelisa vutima, loku sukula ovaka ange vesunga.” Citava okuti, eci nda co kokela oku liwekapo oku fendela Yehova.
‘Yehova o Kuatisa Vana va Sumua’
15 Tanga Osamo 73:16-19, 22-25. U Lewi wa “iñila vonembele ya Suku.” Vonjo yaco ya Suku, omo mua kala afendeli vakuavo va Yehova, eye wa tulumuha, wa sokolola lutate kuenda wa likutilila eci catiamẽla kocitangi caye. Kuenje eye wa limbuka okuti ovisimĩlo viaye viuveke, okuti wa kala kohele yoku nyõla ukamba waye la Yehova. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti olondingaĩvi via ‘tumbikiwa oku ku sielena’ kuenda va liwa “levi vi lingisa usumba.” Oco a yuvule onya kuenda esumuo, ukualosamo u Lewi wa sukilile oku tenda ovina ndomo Yehova a vi tenda. Poku ci linga, wa kuata vali ombembua vutima kuenda esanju. Eye wa popia hati: “Lo kilu lieve ka kuli u nda yongola, te [Yehova].”
16 Ceci tu lilongisilako. Etu ka tu ka kuateli onya vana va kuete ekalo liwa. Momo esanju liavo li ka pua kuenda ka likala otembo ka yi pui. (Uku. 8:12, 13) Oku va kuatela onya, ci tu kokela lika esumuo kuenda ci nyõla ukamba wetu la Yehova. Nda okuti o kuetele onya ekalo liwa liolondingaĩvi, linga ndeci u Lewi a linga. Eye wa pokola kelungulo lia Suku liocisola kuenda wa likongela la vakuavo va linga ocipango ca Yehova. Nda ocisola o kuetele Yehova ca velapo ove o ka kuata esanju liocili. Nda wa ci linga o kakatela “komuenyo wocili.”—1 Tim. 6:19.
Setukula Ekolelo Lia Mose
5 O pondola ndati oku yuvula ‘esanju li tunda kekandu’? Ocili okuti, esanju li tunda kekandu, ka likala otembo yalua. Ivaluka okuti, “oluali lu takata loñeyi yaluo.” (1 Yoano 2:15-17) Sokolola eci ci ka pita lomanu vana ka va yongola oku likekembela akandu. Omo okuti va kasi ‘vonjila ya sielena, va lavoka oku nyõliwa’! (Osa. 73:18, 19) Nda o kasi oku setekiwa oku linga ekandu, o sukila oku lipula ndoco: ‘Ekalo lipi ndi yongola oku kuata kovaso yoloneke?’
Ku ka Ecelele Okuti Cimue ci ku Tateka Oku Tambula Ulamba
3 Ukualosamo wa kolelele okuti, Yehova u kuata peka liaye liondio kuenda u wĩha ulamba waye. (Tanga Osamo 73:23, 24.) Yehova o ci linga ndati? Eye o ci linga poku eca ulamba waco kafendeli vaye ambombe volonepa via litepa, kuenda o va kuatisa oco va kuate elomboloko liocipango caye. (1 Va Kor. 2:7) Yehova o lekisa esumbilo komanu vana va tava kondaka yaye loku pokola kokuaye kuenda ecelela okuti, va kuata ukamba laye.—Tia. 4:8.
4 Yehova wa eca kafendeli vaye ocikele ca velapo coku kunda olondaka viwa. (2 Va Kor. 4:1, 7) Upange waco weca esivayo Kokuaye. Eye wa likuminya kafendeli vaye va tava oku linga upange weca esivayo kokuaye, oco va kuatise omanu poku popia hati: “Vana va ndi kemãlisa ndi ka va kemãlisavo.” (1 Sam. 2:30) Yehova wa sumbila vana va kasi oku linga upange waye poku va ĩha onduko yiwa okuti, yi lomboloka oku taviwa laye. Kuenje vamanji vakuavo va siata oku eca epandiyo kokuavo, omo liupange uwa va kasi oku linga.—Olosap. 11:16; 22:1.
5 Nye ci ka pita lomanu vana va ‘kevelela ku Yehova kuenda va endela vonjila yaye’? Embimbiliya li va likuminya hati: “Eye [Yehova] o ka ku ĩha esumũlũho lioku piñala ilu lieve. Eci olondingaĩvi vi kunduiwa, ove o ka ci mola.” (Osa. 37:34) Omo liaco, va lavoka oku kuata omuenyo ko pui.—Osa. 37:29.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 222
Canjangombe
Olosamo 74 vi lombolola ovilinga via Suku viatiamẽla kafendeli vaye kuenda ocinimbu 13 leci 14 vi tiamisiwila kepopelo liocindekaise a eca ku va Isareli Kegito. Ondaka “ovimuandu viovokalunga,” ya pongoluiwa kelimi lio Heveru [than·ni·nimʹ, ko plural tan·ninʹ]” yi tiamisiwilavo kondaka yimuamue yo “Canjangombe” kuenda oku nyanyuiwa kuovitue Viocanjangombe citava okuti, vi tiamisiwila koku yuliwa kua Fareo kuenda kuolohoka viaye eci va Isareli va tunda Kegito. Ovisonehua vio Aramaiku, vi tukula “ondaka a yulo a Fareo” pole, ka vi tukula “ovitue vio Canjangombe.” (Sokisa la Esk 29:3-5, kuna Fareo a sokisiwa “locimuandu cinene co vokalunga,” vokati kolono violui Nilo; talavo Esk 32:2.) Citava okuti, kelivulu lia Isaya 27:1 ku tukula Canjangombe (LXX, “ocinyõha cinene”) ndondimbukiso yusoma umue okuti, ocisoko cimue ca kũlĩhĩwa voluali luosi kuenda ci songuiwa lomunu umue wa kũlĩhiwa okuti, “ocinyõha cinene” kuenda “onyõha yosiahũlu.” (Esit 12:9) Ocitumasuku eci coku tumbuluiwa kua va Isareli kuenda Yehova poku ‘tiamisila utima waye’ Kocanjangombe, mua kongela o Bavulono. Omo liaco, ocinumbu 12 kuenda 13 vi tiamisila ondaka yaco ko Asuria kuenda Kegito. Kuenje citava okuti, o Canjangombe ci tiamisiwila kocisoko cimue ale kuviali umue wa kũlĩhiwa voluali, wa siata oku tamalãla la Yehova kuenda afendeli vaye.
19-25 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 75-77
Ku ka Kale Ukuakulipanda—Momo Lie?
O Tẽla hẽ Oku Limbuka Etepiso li Kasi Pokati Komanu?
4 Paulu noke yoku lombolola okuti omanu va ka lisola lika ovo muẽle loku sola olombongo, wa soneha hati, valua va ka kala vakuakulipanda, vakuakulivelisapo kuenda vakuepela. Omanu vaco va siata oku sima okuti va velapo vakuavo. Vamue va kuete ovisimĩlo viaco omo lieposo, ekalo liavo, ovina va tẽla oku linga ale omo liolombongo va kuete. Ovo va yongola oku komohĩsa vakuavo kuenda oku fendeliwa. Ulume umue wa lombolola eci catiamẽla komunu o kuete epela hati: “Vutima womunu waco muli okotala kamue okuti oko a kekamela oco a lifendele eye muẽle.” Ocituwa coku livelisapo cĩvi calua momo ndaño muẽle omanu vakuepela ka va solevo vana va lekisa epela.
5 Embimbiliya li lekisa okuti Yehova o nyale “ovaso epela.” (Olosapo 6:16, 17) Epela li tateka omunu oku sumbila Suku. (Osamo 10:4) Epela ocituwa cimue Celiapu. (1 Tim. 3:6) Ci sumuisa calua, momo afendeli vamue va Yehova vakuekolelo va yapuisiwa lepela. Ndeci, soma Usiya wa kala ukuekolelo vokuenda kuanyamo alua. Pole, Embimbiliya li popia eci catiamẽla kokuaye liti: “Eci a kuata unene, utima waye wa lenda wo nyõla, kuenje wa lueyela Yehova Suku yaye. Wa iñila vonembele ya Yehova oku timiha insensu kutala winsensu.” Soma ukuavo wa yapuisiwavo lonjanjo yepela, Sedekiya. Pole, noke wa lekisa umbombe.—2 Asapulo 26:16; 32:25, 26.
Atosi Avelapo Vonepa Yatatu Leyi Yakuãla Yelivulu Liolosamo
75:4, 5, 10—Momo lie tu sukilila oku yuvula “epela”? Yehova o pandiya omanu vaye. Pole, o nyõla epela liolondingaĩvi. Omo liaco, tu sukila oku lunguka okuti, ka tu lingi vakuepela. Yehova wa tu ĩha esumũlũho liovikele vekongelo. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, esumũlũho liaco lia tunda kokuaye.—Osamo 75:7.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Vonepa Yatatu Leyi Yakuãla Yelivulu Liolosamo
76:10—“Onyeño yomanu yi sivaya” ndati Yehova? Eci Suku a ecelela okuti omanu va tu suvuka omo lioku kala afendeli vaye, noke eca etambululo. Ovitangi viosi tu liyaka lavio, vi pondola oku tu pindisa volonepa vialua. Olonjanja vimue Yehova ecelela okuti, tu tala ohali oco tu longisiwe. (1 Petulu 5:10) Pole, ‘vana vamamako lonyeño yavo, Suku o va nyõla.’ Oco hẽ, nye ci pita letu nda ohali yaco yi tu tuala kolofa? Olofa viaco, vi nenavo esivayo ku Yehova. Momo eci omanu va mola epandi lietu, va fetika oku eca esivayo Kokuaye.
26 YENYENYE–1 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 78
Va Isareli Vana ka va Lekisile Ekolelo—Ongangu Yimue Yelungulo
w96 1/12 kem. 29-30
“Ivaluki Eci ca Pita Kosimbu”—Momo Lie?
Ci sumuisa calua oku limbuka okuti, olonjanja vialua va Isareli va kupukila vekandu lioku ivala. Onima yipi va kuata? “Va seteka Suku olonjanja vialua kuenda va sumuisa U o Kola wa Isareli. Ka va ivalukile unene waye, eteke a va yovola kunyãli.” (Os 78:41, 42) Omo liaco, Yehova wa va likala omo lioku ivalako ovihandeleko viaye.—Mat 21:42, 43.
Ukualosamo wa eca ongangu yimue yiwa poku soneha ndoco: “Ndi ka ivaluka ovopange a Yehova; ndi ka ivaluka ovilinga viove vi komõhisa vio kosimbu. Kuenje ndi ka sokolola ovopange ove osi Loku sokolola ovilinga viove.” (Os 77:11, 12) Poku sokolola kupange kuenda kovilinga viocisola ca Yehova, tu vetiyiwa oku lembelekiwa loku sanjukila ovina tu sukila. Handi vali, eci tu “ivaluka oloneke viokosimbu,” ci tepulula ekavo lietu loku tu vetiya oku linga cosi tu tẽla kuenda oku pandikisa lekolelo.
‘Yuvula Oku Lisiõsiõla’
16 Oku lisiõsiõla ku vetiya omunu oku tiamisila utima kolonjongole viaye muẽle. Kuenje ka sokolola vali esumũlũho a kuete lioku kala Ombangi ya Yehova. Nda tua limbuka esumũlũho lietu, tu ka yuvula ocituwa coku lisiõsiõla. Tu kuete esumũlũho lioku tukuiwa londuko ya Yehova. (Isaya 43:10) Tu pondola oku kuata ukamba laye kuenda oku vangula laye vohutililo epuluvi liosi. (Osamo 65:2; Tiago 4:8) Tu kuete elavoko lia velapo. Momo tua kũlĩha ocitangi Satana a katula catiamẽla kuviali wa Yehova. Kuenje tu kuete ocikele coku lekisa epokolo lietu ku Yehova. (Olosapo 27:11) Tu kuete esumũlũho lioku kunda olondaka viwa Viusoma. (Mateo 24:14) Oku lekisa ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu Kristu, ci tu kuatisa oku kala lutima wa yela. (Yoano 3:16) Ava ovo asumũlũho a tu vetiya oku pandikisa kovitangi.
Anga hẽ Yehova o Kuete Asakalalo?
Ukualosamo wa popia hati: “Ovo vo sinĩla vekalasoko olonjanja vialua!” (Ocinimbu 40) Vocinimbu ci kuãimo ci lekisa okuti: “Va seteka Suku olonjanja vialua.” (Ocinimbu 41) Limbuka okuti usonehi wovinimbu evi, wa situlula esino ovo va lekisa. Kuenda ka pa pitile otembo yalua oco va lekise ocituwa caco. Ovo va fetika oku lekisa esino vekalasoko, noke yoku yovuiwa Kegito. Omanu va fetika oku lisiõsiõla loku lipula nda Suku wa kuata muẽle epondolo lioku va tata kuenda nda wa lieca muẽle olumue oco a ci linge. (Atendelo 14:1-4) Elivulu limue lia tiamẽla ku vakuakupongolola Embimbiliya liti: “Olondaka viokuti ovo vo sinĩla vi pondola oku pongoluiwa okuti, ‘va tĩlisila Suku ovitima viavo,” ale va popia okuti “ka Kuli” Suku.’” Ndaño ndoco Yehova omo liohenda yaye, wa enda oku ecela afendeli vaye eci va enda oku likekembela. Pole, noke va enda vali oku linga ovina vimuamue kuenje va lekisa vali esino. Kuenda ocituwa caco camamako.—Os 78:10-19, 38.
Yehova wa liyeva ndati eci afendeli vaye va enda oku lekisa esino olonjanja vialua? Ocinimbu 40 ci lekisa okuti “vo sumuĩsa calua.” Elivulu likuavo li popia okuti, ovo “vo valula.” Embimbiliya limue li lombolola okuti: “Ondaka yaco yi lomboloka okuti, va Heveru va enda oku lekisa ovituwa viaco locipango oco vi koke evalo. Ndeci ci linga omõla umue ka pokola haeye wa sina.” Ndeci omõla umue wa sina a kokela ohali yalua olonjali viaye, va Isareli va kuesino “va sumuisa U o Kola wa Isareli.”—Ocinimbu 41.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Vonepa Yatatu Leyi Yakuãla Yelivulu Liolosamo
78:24, 25—Momo lie omana va yi tukuila hati, “olomema viokilu” haiyo ‘okulia kuovangelo’? Olondaka evi ka vi lomboloka okuti, omana okulia kuovangelo. Oyo ya tukuiwa hati, “olomema viokilu,” momo ya tunda kilu. (Osamo 105:40) Omo okuti ovangelo va kasi kilu, ondaka ‘okulia kuovangelo,’ yi lomboloka okuti, Suku una o kasi kilu kumue lavo eye wa yeca. (Osamo 11:4) Eci Yehova a ecele omana ku va Isareli, wa ci linga lekuatiso liovangelo.