Anga hẽ Upange Ovisoko Violuali Luosi vi Kasi Oku Linga u Pondola Oku Nena Ombembua Voluali?
Voluali mua siata oku pita ovoyaki kuenda ombuanja yalua. Eli olio esunga lieci olo Nações Unidas kuenda ovisoko vikuavo, via siatela okua likolisilako oku tumbulula ombembua. Ovo va yongola oku kuatisa kolonepa vina okuti kuli ovoyaki alua. Usonehi wa velapo londuko António Guterres wo ko Nações Unidas, wa popia hati: “Ovisoko Viombembua vio ko Nações Unidas, oyo onepa ya velapo yalikolisilo etu oku nena ombembua voluali.”
Vokuenda kuanyamo, alikolisilo oku tumbulula ombembua a kuata onima yiwa. Ndeci, ovo va teyuila omanu vana ka va kaile asualali, va kuatisa ovingendelei oku tiukila kolofeka viavo, va eca komanu ovina va sukilile ndeci okulia, ovopange kuenda oku tumbulula olonjo via nyõliwile. Pole, omo liovitangi vialua, alikolisilo oku nena ombembua locimãho coku tẽlisa olonjongole viomanu, ka via siatele oku tẽliwa. Anga hẽ ku ka kala muẽle onjila yavelapo yoku nena ombembua yocili voluali? Etambululo lipi li sangiwa Vembimbiliya?
Ovitangi vi tunda koku nena ombembua kuenda ndomo Embimbiliya li tetulula ovitangi viaco
Ocitangi: Ekambo lioku kuatisa. Ka ca lelukile oku sanga ovisoko viekuatiso lieciwa kasualali kuenda komanu vana okuti hasualaliko, capiãla enene kolofeka vina via litepa. Olonjanja vimue, ovisoko viaco vi likolisilako oco vi talavayele kumosi lonjila yimue ya sunguluka omo liovitangi viuyaki.
Ndomo Embimbiliya li tetulula ovitangi viaco: “Suku yo kilu o ka tumbika usoma . . .owo u ka nyanyõla loku kundula ovosoma aco osi [okuti olombiali viomanu] kuenje owo lika u ka kala otembo ka yi pui.”—Daniele 2:44.
Ndompo muẽle, Suku o ka malako uyaki wosi loku nena ombembua yocili voluali luosi. (Osamo 46:8, 9) Eye o ka piñainya ovosoma osi okilu lieve loku a piñainya Lusoma wo Kilu. Omo okuti usoma wo kilu wa lipua owo u ka viala ongongo ka mu ka kala vali uyaki. Omo liaco, ka ku ka kala vali esunga lioku kuata ovisoko viomanu vi ka seteka oku nena ombembua.
Ocitangi: Ekambo liovina kuenda liuloño. Vovisoko vi kuatisa koku nena ombembua, pamue mu kala ekambo liomanu, liolombongo ale liovina vikuavo vi sukiliwa kuenje ca siata oku nena ovitangi vialua. Ovisoko viaco vi sukilavo oku talavaya kovitumãlo vina okuti, ekalo ka lia lelukile.
Ndomo Embimbiliya li tetulula ovitangi viaco: “Suku ya Ñala yetu Yesu Kristu, . . u tumãlisa [Yesu] kondio yaye kovitumãlo vio kilu kuenda wo kapa kilu liuviali wosi, lomoko yosi, lunene wosi.”—Va Efeso 1:17, 20, 21.
Suku Yehova Ukuonene wosi,b wa eca ku Yesu una eye a nõla oco a linge Soma Yusoma wa Suku, ovina viosi eye a sukila oco a viale loku kolapo. (Daniele 7:13, 14c) Suku wa ecavo ku Yesu unene walua, ukũlĩhĩso kuenda olondunge okuti, ovisoko violombiali violuali lulo ci sule. (Isaya 11:2) Yesu o kuetevo olohonga viovangelo via pama vi pondola oku u kuatisa.(Esituluilo 19:14) Ka kuli ocina lacimue okuti kokuaye ca tĩla.
Yesu o ka tavalaya lovina kuenda lunene Suku o wĩha oco a maleko uyaki. Eye o ka nena ekalo liwa kuenda ombembua komanu vosi va ka kala vemẽhi Liusoma wa Suku.—Isaya 32:17, 18.
Ocitangi: Atateko olombiali. Ovisoko violombiali vina vi likolisilako oku nena ombembua, olonjanja vialua ka vi pondola oku linga ovina vi yongola, omo okuti ka va tambuile olonumbi via suapo viatiamẽla kovina viaco ale omo liatateko olombiali. Omo liaco, ka vi tẽla oku teyuila vakuavo ale oku tẽlisa ciwa ocimãho cavio.
Ndomo Embimbiliya li tetulula ovitangi viaco: “Unene wosi wo kilu lowu wo posi, wa nyĩhiwa [Yesu].”—Mateo 28:18.
Suku wa eca ku Yesu olonumbi vioku nena ombembua kuenda unene woku ci linga. (Yoano 5:22) Yesu lalimue eteke a ka kala ukuavitukiko. (Isaya 11:3-5) Eli olio esunga lieci Embimbiliya li u tukuila okuti “Mbiali Yombembua,” momo Usoma waye wa tumbikiwa “lesunga kuenda esunguluko.”—Isaya 9:6, 7.
Usoma wa Suku u ka nena ombembua yocili
Ovisoko violombiali viomanu, vi pondola oku nena lika oku kolapo, ombembua, ale pamue oku malako luyaki kolonepa vimue. Pole, ka vi tẽla oku malako ono yungangala kuenda esuvu li kasi vovitima viomanu.
“Ocitangi cavelapo ceci okuti, ka kuli ombembua yamamako.”—Dennis Jett, former U.S. ambassador.
Ocili okuti Usoma wa Suku, owo lika u ka nena ombembua yocili, momo u kuatisa omanu oku yuvula esuvu vovitima viavo. Kũlĩhĩsa eci Yesu a linga eci a kala palo posi. Eye wa longisa olondonge viaye lolondaka kuenda kovilinga, oku sanda ombembua loku lekisa ocisola komanu:
Yesu wa popiavo okuti, vana va ka vialiwa Lusoma wa Suku, va limbukiwila kocisola cavo va kuetele vakuavo. Embimbiliya li lekisa okuti vana sa suvuka vakuavo ka va ka kala vemẽhi Liusoma wa Suku:
Yehova Suku una wa lulika omanu, wa kũlĩha onjila yiwa haeyo ya suapo yoku nena ombembua voluali luosi. Usoma waye u ka linga eci omanu ka va tẽla oku linga, oku kongelamo ovisoko vina via siata oku likolisilako oku nena ombembua.
a Olo Nações Unidas kuenda ovisoko vikuavo via siatavo oku tukula olondaka viokuti “oku tumbulula ombembua” “oku sanda ombembua,” “oku kuatisa kombembua” kuenda “oku talavayela ombembua.”
b Yehova oyo onduko ya Suku. (Osamo 83:18) Tala ocipama losapi “Yehova Helie?”
c Kelivulu lia Daniele 7:13, 14, ondaka “omõla womunu,” yi timisiwila ku Yesu Kristu.—Mateo 25:31; 26:63, 64.