“Sola u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle”
‘Ocihandeleko cavali ceci: Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.’—MAT. 22:39.
1, 2. (a)Ocihandeleko cipi cavali ca velapo Yesu a tukula? (b) Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
ULUME umue Ufariseo wa seteka Yesu poku u pula ndoco: ‘Olongisi, pokati kovihandeleko, Ocihandeleko ca velapo cipi?’ Ndomo tua lilongisa vocipama ca pita, Yesu wa tambulula hati: ocihandeleko ca velapo haico catete ceci: ‘Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, lolondunge viove viosi.’ Noke Yesu wa amisako hati: ‘Cavali ceci: Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.’—Mat. 22:34-39.
2 Yesu wa popia hati tu sukila oku sola vana tu lisungue lavo ndeci tu lisole etu muẽle. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: U o lisungue letu helie? Tu lekisa ndati ocisola komunu o lisungue letu?
U O LISUNGUE LETU HELIE?
3, 4. (a)Olusapo lupi Yesu a tambulula lawo epulilo liokuti: “U o lisungue lame helie”? (b) Ulume u Samaria wa kuatisa ndati u Yudea wa pundiwa ovina viaye, wa tipuiwa, kuenda wa puluka oku fa? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)
3 Pamue tu sima okuti, u o lisungue letu omunu o kasi posongo yetu okuti, ekamba limue lia koleliwa hailio li tu kuatisa. (Olosap. 27:10) Pole, kũlĩhĩsa olondaka Yesu a popia eci ulume umue wa li lekisile ndukuesunga o pula hati: “U o lisungue lame helie?” Yesu wo tambulula lolusapo wulume umue u Samaria. (Tanga Luka 10:29-37.) Ndomo ulandu waco wa lomboluiwa, ocitunda co ko Isareli kuenda ulume u Lewi, nda ovo va sukilile oku lekisa ovituwa viwa komanu va lisunguile lavo, eci va mola ulume umue wa nyaniwa ovina viaye, noke wa tipuiwa, kuenda wa puluka oku fa. Pole, eci va pita ponẽle yaye, ka vo kuatisile. Momo, wa kuatisiwa lulume umue u Samaria wa tiamẽlele kepata limue lia sumbilile calua Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose, ndaño okuti, vamue pokati kavo va li suvukile la va Yudea.—Yoa. 4:9.
4 Noke, ulume u Samaria wa kapa ulela lovinyu papute ulume wa lemehĩwa oco a kaye. Kuenje, wo tuala konjo yolongende kuna a feta olodenariu vivali oco a tatiwe okuti, via kala ofeto yoloneke vivali viupange. (Mat. 20:2) Ocili okuti, ca leluka oku limbuka una wa lekisa ovituwa viomunu uwa tu lisungue laye, omo lioku sakula apute ulume wa lemehĩwa. Omo liaco, olusapo lua Yesu lu tu longisa okuti, tu sukila oku lekisa ohenda komanu tu lisungue lavo, kuenda oku va kuatela ocisola.
5. Vanyamo a pita Olombangi Via Yehova via lekisa ndati ocisola komanu vana va lisungue lavo noke liehunguhungu liofela?
5 Pamue ka ca lelukile oku sanga omanu vakuahenda ndeci ulume u Samaria a linga. Ca piãla enene ‘koloneke vilo via sulako’ okuti, omanu valua ka va kuete ocikembe, olongangala, kuenda ka va kuete ocisola. (2 Tim. 3:1-3) Pamue kuiya ovitangi viaco eci ku pita ocilunga cimue. Kũlĩhĩsa ocitangi ca pita volupale luo Nova Yorke kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 2012, eci mua pita Ehunguhungu liofela li tukuiwa hati Sandy. Eci onepa yimue yolupale ya nyõliwa lehunguhungu liofela, omanu va kalamo, va tala ohali omo liekambo liolusu volonjo, olomakina vioku tokotisa volohondo, kuenda ovina vikuavo. Pole, ovimunu via endele volonjo viavo oku nyana ovina va sialele lavio. Omo liaco, Olombangi Via Yehova via linga esokiyo lioku kuatisa vamanjavo, kuenda omanu vakuavo va kala vimbo liaco. Vamanji va eca ekuatiso liaco, omo liocisola va kuetele vana va lisungue lavo. Olonjila vipi tu sukila oku kuama oco tu lekise ocisola komanu tu lisungue lavo?
NDOMO TU LEKISA OCISOLA KOMUNU O LISUNGUE LETU
6. Ekuatiso lipi li tunda Vembimbiliya tu pondola oku eca komanu tu lisungue lavo?
6 Kuatisa omanu konepa yespiritu. Tu eca ekuatiso liaco komanu tu lisungue lavo, locimãho coku va ‘kolisa Lovisonehua.’ (Va Rom. 15:4) Tu lekisa ocisola kokuavo eci tu va kundila olondaka viwa Viusoma lekuatiso Liembimbiliya. (Mat. 24:14) Omo liaco, tu kuete esumũlũho lioku sandeka esapulo Liusoma li tunda ku ‘Suku eca elavoko!’—Va Rom. 15:13.
7. Ocihandeleko Coku Sola Omanu ci lomboloka nye, kuenda asumũlũho api tu tambula poku ci kapako?
7 Kuama Ocihandeleko Coku Sola Omanu. Yesu wa tukula ocihandeleko caco eci a linga Ohundo yaye Komunda poku popia hati: “Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo linga haivio vu va linga. Momo eci oco esĩla liovihandeleko kuenda elongiso liovaprofeto.” (Mat. 7:12) Eci tu tata ciwa omanu ndomo Yesu a ci popia, ci lekisa okuti, tu kasi oku pokola ‘Kocihandeleko’ (ca tukuiwa kelivulu Liefetikilo, toke Liesinumuĩlo), kuenda ‘Kovaprofeto’ (okuti, alivulu ovitumasuku Viovisonehua vio Heveru). Ovina via sonehiwa valivulu aco vi lekisa okuti, Suku o sumũlũisa vana va siata oku lekisa ocisola komanu vakuavo. Vonduko yuprofeto Isaya, Yehova wa popia hati: “Lavi ovihandeleko, lingi esunga. . . . Wa sumũlũha omunu o ci lingainga.” (Isa. 56:1, 2) Omo lioku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo, loku va lingila ovina viwa, tu tambula asumũlũho.
8. Momo lie tu sukilila oku sola ovanyãli vetu, kuenda nye ci pondola oku pita nda tua ci linga?
8 Sola ovanyãli vove. Yesu wa popia hati: ‘Wa yevi eci ca popiwa citi: Sola ukuene, suvuka unyãli wove. Puãi ame mopia lene siti, Soli ovanyãli vene, likutilili ava vo fũkĩlisa, oco vu linge omãla va Isiene o kasi kilu.’ (Mat. 5:43-45) Upostolo Paulu wa tukulavo olondaka viaco eci a soneha ndoco: “Nda unyãli wove o kasi lonjala, u lisa, nda o kasi lenyona, u nyuisa.” (Va Rom. 12:20; Olosap. 25:21) Ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko Yehova a ecele ku Mose, omunu wa sukilile oku kuatisa unyãli waye poku popela ocinyama caye ca kupukila posi okuti, ca lundikiwa locitele caco. (Etu. 23:5) Ekuatiso liaco, lia enda oku vetiya omanu oku kuata ukamba wocili lovanyãli vavo. Omo okuti Akristão vocili va lekisa ocisola, valua pokati kovanyãli vavo va siata oku lekisa esunguluko kokuavo. Nda tua lekisa ocisola kovanyãli vetu, oku kongelamo vana va tu lambalala, tu sanjuka eci tu limbuka okuti, vamue pokati kavo va linga afendeli va Yehova!
9. Nye Yesu a popia catiamẽla koku linga ombembua la vamanji?
9 ‘Kali lombembua lomanu vosi.’ (Va Hev. 12:14) ‘Nda o kasi oku lumbila ocilumba cove kutala, kuenje, wa ivaluka okuti ukuene o ku kuetele ondaka, sia ocilumba cove kutala, kuende, ka lisunguluise handi lukuene, oco noke wiye, o lumbe ocilumba cove.’ (Mat. 5:23, 24) Nda tu lekisa ocisola ku vamanji, kuenda tu li sunguluisa lavo, eci pokati ketu peya ovitangi, Suku o tu sumũlũisa.
10. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku pisa vakuetu?
10 Ku ka pise vakuene. Yesu wa popia hati: ‘Ko ka pisi oco ka vu ka pisiwi. Momo episo vu pisa lalio halio vu pisiwi lalio. Oseteko vu seteka layo haiyo vo seteki layo. Ci kasi ndati okuti o lete okacinene ka kasi viso liukuene, pole ku lete ohangalo yi kasi viso liove? O popia ndati lukuene hoti: Linga hu fele okacinene ka kasi viso liove, osimbu viso liove muẽle ohangalo haimo yili? Okuambambe! Tete upa ohangalo viso liove, noke o mola ciwa ndomo upa okacinene viso liukuene.’ (Mat. 7:1-5) Olondaka evi vi lekisa okuti, tu sukila oku yuvula oku pisa vakuetu eci va tu lueyela, momo, tua siata oku lueyavo.
ONJILA YIWA YOKU LEKISA OCISOLA KOMUNU O LISUNGUE LETU
11, 12. Onjila yipi yi tu kuatisa oku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo?
11 Tu yongola oku lekisa ocisola ku vana tu lisungue lavo lonjila yimue ya sunguluka. Tua siata oku kunda olondaka viwa Viusoma, ndeci Yesu a linga. (Luka 8:1) Yesu wa tuma olondonge viaye ‘oku longisa omanu vo kolofeka viosi, oco va linge olondonge.’ (Mat. 28:19, 20) Tu tẽlisa ocikele caco, poku kuatisa omanu tu lisungue lavo oku tunda vetapalo lia sanjavala li tuala kenyõleho, oco va endele vetapalo lia sukatela, li tuala komuenyo ko pui. (Mat. 7:13, 14) Omo liaco, tua kolela okuti, Yehova o pondola oku tu sumũlũisa omo lialikolisilo etu.
12 Tu kuatisa omanu oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Suku, ndeci Yesu a linga. (Mat. 5:3) Omanu vana va lekisa onjongole, tu va kuatisa poku va kundila ‘olondaka viwa via Suku.’ (Va Rom. 1:1) Omanu vana va tava kesapulo Liusoma, va kuata ukamba la Suku lekuatiso lia Yesu Kristu. (2 Va Kor. 5:18, 19) Omo liaco, poku kunda olondaka viwa, tu lekisa ocisola ku vana tu lisungue lavo okuti, oyo onjila yi kuete esilivilo lia velapo.
13. Nye o yeva kutima wove poku kala ukundi Wusoma?
13 Nda tua lipongiya ciwa koku linga apasu, loku longisa Embimbiliya komanu, tu sanjuka calua omo lioku va kuatisa oku pokola kolonumbi via Yehova viesunga. Poku ci linga, ci kuatisa omanu tu longisa Embimbiliya oku linga apongoloko komuenyo wavo. (1 Va Kor. 6:9-11) Tu sanjuka calua poku mola ndomo Suku a siata oku kuatisa ‘vakuavitima via sunguluka oku linga apongoloko okuti, va kala akamba vaye, oco va kuate omuenyo ko pui.’ (Ovil. 13:48) Omanu valua eci va fetika oku lilongisa Embimbiliya esumuo liavo li piñanyiwa lesanju, kuenda asakalalo avo a piñanyiwa loku kolela ku Isietu wo kilu. Tu sanjuka calua poku limbuka ndomo omanu vana tu longisa va fetika oku pamisa ukamba wavo la Yehova! Ku tava hẽ okuti oku kala ukundi Wusoma oyo onjila yiwa yoku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo?
NDOMO TU LEKISA OKUTI TU SOLE SUKU
14. Lombolola ovina viatiamẽla kocisola via tukuiwa kelivulu lia 1 Korindo 13:4-8.
14 Poku kala la vana tu lisungue lavo, tu sukila oku kapako ovina Paulu a soneha viatiamẽla koku lekisa ocisola okuti, ci kuatisa oku yuvula ovitangi vialua, ci nena esanju, kuenda ci tu nenela asumũlũho a tunda ku Yehova Suku. (Tanga 1 Va Korindo 13:4-8.) Omo liaco, tu pitululi ovina Paulu a popia viatiamẽla kocisola, kuenda ndomo tu pondola oku kapako olondaka viaco poku kala lomanu tu lisungue lavo.
15. (a) Momo lie tu sukilila oku kala vakuepandi kuenda vakuacisola? (b) Momo lie tu sukilila oku yuvula ocipululu loku lipanda?
15 “Ocisola ci pandakaisa.” Omo okuti Suku wa siata oku lekisa epandi lohenda poku tata ciwa omanu ka va lipuile, tu sukilavo oku kala vakuepandi, loku lekisa ohenda, eci omanu va tu lueyela, ale ceci ka va tu tati ciwa. Embimbiliya li lekisa okuti, “ocisola ka ci kuete onya.” Omo liaco, ocisola cocili ci tu kuatisa oku yuvula oku kuatela ocipululu ovina via vakuetu, ale ovikele va kuete vekongelo. Pole, nda tu kuete ocisola, tu yuvula oku lipanda, ale oku kuata ocipululu. Momo, ‘ovaso epela lutima wa vĩha, ovio ondiyelo ya vakuakandu, haivio ekandu.’—Olosap. 21:4.
16, 17. Tu pondola oku kapako ndati olondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 13:5, 6?
16 Ocisola ci tu kuatisa oku lekisa ovituwa viwa komanu tu lisungue lavo. Ci tu kuatisavo oku yuvula oku va kemba, oku nyana ovina viavo, ale oku linga ovina vi pisiwa lolonumbi via Yehova viesunga. Ocisola ci tu kuatisavo oku yuvula oku pitisa kovaso olonjongole vietu muẽle okuti, viomanu vakuavo ci sule.—Va Fil. 2:4.
17 Ocisola cocili, ka ci temisua, kuenda “ka ci patekela onyeño,” ndeci omanu vamue va siata oku linga poku patekela ovina viosi vĩvi vakuavo va va lingila. (1 Va Tes. 5:15) Nda tu patekela onyeño, ka tu sanjuisa Yehova, momo, oku pateka onyeño ku sokisiwa loku seleka ondalu okuti, yi pondola oku tu timĩha etu muẽle, kuenda vakuetu. (Ovis. 19:18) Ocisola ci tu kuatisa oku sanjukila ocili, pole, ka cecelela okuti, tu ‘yolela ovina ka via sungulukile.’ Nda unyãli wetu o talisiwa ohali, ka tu sanjukila ohali yaye.—Tanga Olosapo 24:17, 18.
18. Nye tu lilongisa catiamẽla kocisola ca tukuiwa vukanda wa 1 Va Korindo 13:7, 8?
18 Kũlĩhĩsa elomboloko likuavo liocisola Paulu a tukula. Eye wa popia hati, ocisola ‘ci pandikisa kovina viosi.’ Nda omunu wa tu lueyela o pinga ongecelo, ocisola ci tu kuatisa oku ecela. Ocisola ‘ci kolela kovina viosi’ vi sangiwa Vondaka ya Suku, kuenda ci tu kuatisa oku eca olopandu omo liokulia kuespiritu tua siata oku tambula. Ocisola ‘ci lavoka ovina viosi’ vi sangiwa Vembimbiliya, kuenda ci tu vetiya oku sapuila komanu esunga lieci tu kuetele elavoko. (1 Pet. 3:15) Nda tu liyaka lovitangi, tu sukila oku likutilila ku Yehova oco tu kuate onima yiwa. Ocisola ‘ci pandikisa kovina viosi,’ ndaño okuti umue wa tu lueyela, o tu lambalala, ale o tu lingila ovina vikuavo ka via sungulukile. Handi vali, “ocisola lalimue eteke ci tokoka.” Omo liaco, omanu vosi va pokola ku Yehova, va ka amamako oku lekisa ocisola otembo ka yi pui.
AMAMAKO OKU SOLA U O LISUNGUE LOVE NDOMO O LISOLE OVE MUẼLE
19, 20. Elungulo lipi Liembimbiliya li tu vetiya oku lekisa ocisola komunu tu lisungue laye?
19 Nda tua kapako olonumbi Viembimbiliya, tu pondola oku amamako oku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo. Ocisola caco ka tu ci lekisa lika ku vana vakuafeka yetu, pole, tu ci lekisavo komanu vosi. Tu sukilavo oku ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” (Mat. 22:39) Yehova kumue la Kristu, va kevelela okuti, tu lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo. Nda tua limbuka okuti ka tu tẽla ndomo tu lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo, tu sukila oku likutilila ku Yehova oco espiritu sandu liaye li tu songuile. Nda tua ci linga, Yehova o tu sumũlũisa, kuenda ci tu kuatisa oku lekisa ocisola kovina viosi.—Va Rom. 8:26, 27.
20 Ocihandeleko coku sola omanu tu lisungue lavo ndeci tu lisole etu muẽle, ci tukuiwa hati, ‘ocihandeleko cusoma.’ (Tia. 2:8) Paulu noke yoku lombolola ovina viatiamẽla Kocihandeleko Yehova a ecele ku Mose, wa popia hati: ‘Ovihandeleko vikuavo viosi vi likongela vondaka yimosi yokuti, Sola ukuene ndeci o lisole ove muẽle. Ocisola ka ci lingi cĩvi ukuavo, pole, ocisola ci tẽlisa ovihandeleko.’ (Va Rom. 13:8-10) Omo liaco, tu sukila oku amamako oku lekisa ocisola komunu tu lisungue laye.
21, 22. Momo lie tu sukilila oku lekisa ocisola ku Yehova, kuenda komanu tu lisungue lavo?
21 Osimbu tu amamako oku sokolola ndomo tu pondola oku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo, tu sukila oku kapako olondaka Yesu a popia viatiamẽla ku Isiaye hati: “O tundasaila ekumbi liaye kolondingaiwa lo kolondingaĩvi; kuenje o lokasaila ombela vakuesunga la vakuevĩho.” (Mat. 5:43-45) Tu sukila oku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo, ci kale okuti olondingaiwa, ale olondingaĩvi. Ndomo tua konomuisa kefetikilo liocipama cilo, onjila ya velapo yoku lekisa ocisola kokuavo, oku va kundila esapulo Liusoma. Nda omanu tu lisungue lavo va pokola kolondaka viwa tu va kundila, va pondola oku tambula asumũlũho ka a pui!
22 Tu kuete esunga lioku lekisa ocisola ku Yehova lutima wetu wosi. Kulivo olonjila vialua vioku lekisa ocisola komanu tu lisungue lavo. Poku sola Yehova, kuenda omanu tu lisungue lavo, tu lekisa okuti, tua sumbila ovihandeleko vivali Yesu a tukula. Nda tua ci linga, tu sanjuisa Yehova, Isietu ukuacisola.