OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w01 1/12 kam. 4-7
  • Eci o Sole ci Lingilavo Vakuene

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Eci o Sole ci Lingilavo Vakuene
  • Utala Wondavululi—2001
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocituwa Coku Lisola Etu Muẽle ca Livokiya Calua
  • Ongangu Yimue yi Kuamiwa
  • Omanu va Pokola Kocihandeleko ca Sunguluka
  • Nye hẽ ci Popiwa Catiamẽla Kokuove?
  • Nye Yesu a Popia Catiamẽla Koku Tata Vakuetu?
    Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
  • Ocihandeleko Coku Sola Vakuetu Elilongiso Limue Lioluali Luosi
    Utala Wondavululi—2001
  • Kuama Ocihandeleko Coku Sola Omanu Kupange Woku Kunda
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Uviali Wa Yehova Wa Kemãlisiwa!
    Utala Wondavululi—2010
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2001
w01 1/12 kam. 4-7

Eci o Sole ci Lingilavo Vakuene

Ndaño onepa yalua yomanu va sima hati Ocihandeleko catiamẽla kovituwa viwa elongiso limue lia eciwa la Yesu, eye wa popia hati: “Okulonga kuange hakuangeko te ku wa numa.−Yoano 7:16.

ECI Yesu a longisa oku kongelamo eci ceya oku kulihiwa noke okuti Ocihandeleko cimue ciwa, ca tunda Kululiki Waye Yehova Suku.

Suku wa yonguile okuti omanu vosi va tata vakuavo ndomo ovo va yongola oku tatiwa. Eye wa sia ongangu yimue ya velapo omo lionjila a kuama poku lulika omanu: “Suku yu wa sovola omunu ndocisetahãi caye.” (Efetikilo 1:27, NW) Eci ci lomboloka okuti, Suku wa eca komanu ovituwa viaye via velapo oco ovo va kuate ombembua komuenyo wavo, lesanju okuti va kala otembo yenda hu. Suku wa va ihavo olondunge oco vi va kuatise koku tata vakuavo ndomo ovo muẽle va yongola oku tatiwa.

Ocituwa Coku Lisola Etu Muẽle ca Livokiya Calua

Ndaño okuti omanu va kuatele efetikilo likomohisa, nye hẽ ceya oku pitako? Va fetika oku livelisapo ovo muẽle. Ndomo ca sonehiwa kelivulu Liefetikilo kocipama 3, onepa yalua yomanu ya kuliha esapulo Liembimbiliya liatiamẽla kulume watete lukãi waye. Loku vetiyiwa la Satana ukuakuimba onyima olonumbi via Suku, Adama la Heva mekonda lioku livelisapo ovo muẽle va likala uviali wa Suku, kuenje va nõlapo oku linga eci va yongola. Usuanji wavo ka wa sulilile lika koku fa kuavo, puãi wa nenavo ovitangi kombuto yavo yosi. Eci ca kala ocindekaise covitangi viyilila koku lavisa Ovihandeleko. Omo liaco: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.”−Va Roma 5:12.

Ndaño okuti omanu vosi va imba onyima onjila yocisola ca Yehova Suku, eye ka va yandulukile. Ndeci, Yehova wa eca ku va Isareli Ocihandeleko coku va songuila. Ocihandeleko caco ca va longisa oku tata vakuavo ndomo ovo va yongola oku tatiwa. Kuenda ca eca onumbi yoku tata apika, olosiwe kuenda ovimbumba. Ca lekisavo eci ci lingiwa la vakuakunyana kuenda ava va siata oku ambata utiku vakuavo. Ovihandeleko viatiamẽla kuhayele via lekisa ndomo omanu va sakalala luhayele wa vakuavo. Kuakalavo handi ovihandeleko viatiamẽla koku lipekela. Yehova wa teta onimbu ocihandeleko caye poku popia hati: ‘Sola u o lisungue love ndeci o lisola ove muẽle.’ Elomboluilo eli olio Yesu eya oku tukula noke. (Ovisila 19:18; Mateo 22:39, 40) Ocihandeleko caco ca lekisilevo ndomo ci tava oku tata ovingendeleyi via kala la va Isareli. Kuenda ca lekisavo okuti: ‘Ka ci tava oku talisa ukombe ohali momo utima wukombe wo kulihi, omo lenevo wa kaili akombe vofeka ye Egito.’ Eci ci lomboloka okuti va Isareli va sesamelẽle oku lekisa ocisola komanu vana ka vakuete epondolo.−Etundilo 23:9; Ovisila 19:34; Esinumuilo 10:19.

Nda va Isareli vamaleko loku kuama Ocihandeleko lekolelo, Yehova nda wa va sumuluisa. Vemẽhi liuviali wa Daviti la Salomone omanu va kala vepuiti kuenda va sanjukile calua. Esapulo li tu lekisa okuti: “Yuda la Isareli va linga va lua ndeseke liokonele yokalunga. Va lialia, va nyuanyua, kuenda va yolela. Yuda la Isareli, tunde ko Dani toke Bereseva, va tunga howa, omunu lomunu vemi liuyuva waye lukuyu waye.”−1 Olosoma 4:20, 25.

Ci sumuisa calua omo okuti oku kolapo kuenda ombembua yavo ka ya pitile otembo yalua. Ndaño va Isareli va kulihile Ocihandeleko ca Suku, ovo ka va ci kuamele. Ovo va ecelela okuti oku livelisapo kuavo ku tepulula esakalalo va lekisile ku vakuavo. Noke veya oku tomba Suku, kuenje pokati kavo peya oku kala ovitangi vialua. Omo liaco, kunyamo wo 607 K.K., Yehova wa ecelela okuti va Bavulono va lundula usoma wa va Yuda, olupale luo Yerusalãi, kuenda onembele yavo. Momo lie? “[Yehova wa va sapuila hati,] omo ka wa yeveli olondaka viange oco numila apata osi oko Norte, kuenje mañinya ukuenje wange Nevukandesa, Soma ya Bavulono. Ndi va nenela oku yakisa ofeka yilo lolonungi viayo, kuenda olofeka viosi vi lisungue layo. Ndi vi nyõla pe. Ndi vi lingisa vakualuhimo lu yokokisa. Ndi vi yolisa epembe loku vi kutisa osõi ka yi pui. Oco ca Popia Yehova.” (Yeremiya 25:8, 9) Havitangikuovio veya oku pita lavio omo lioku siapo efendelo liocili lia Yehova!

Ongangu Yimue yi Kuamiwa

Handi vali, Yesu Kristu ka longisile lika Ovihandeleko via sunguluka, pole wa sia ongangu yiwa tu sukila oku kuama. Locisola cocili, eye wa lekisa esakalalo lioku kala ciwa la vakuetu. (Mateo 9:36; 14:14; Luka 5:12, 13) Onjanja yimue eci Yesu a kala ocipepi lolupale luo Naini, eye wa mõla ocimbumba cimue ca sumua calua poku enda oku ka kenda omõlaye wongunga. Esapulo Liembimbiliya li lekisa okuti: “Eci Ñala o mola, wo kuatela ohenda.” (Luka 7:11–15) Ndomo ca lomboluiwa velivulu limue, ondaka oku “kuatela ohenda,” yi lomboloka ‘oku kuatela ocikembe omunu umue.’ Evalo ukãi wafisa a kala lalio, hailiovo Yesu a yeva. Hesanjukuolio ukãi ocimbumba a kuata eci Yesu a pindula omõla loku weca ‘kokuaye’!

Ndomo ocipango ca Suku ci lekisa, Yesu wa lieca lutima wa sunguluka kohali, kuenda wa eca omuenyo waye ndocisembi komanu vosi oco a va yovole kupika wekandu kuenda kolofa. Eyi oyo ongangu ya velapo yoku kapako Ovihandeleko via sunguluka.—Mateo 20:28; Yoano 15:13; Va Heveru 4:15.

Omanu va Pokola Kocihandeleko ca Sunguluka

Anga hẽ kotembo yetu yilo kuli omanu va kasi muẽle oku pokola kovihandeleko? Ocili okuti, ovo va ci lingainga muẽle ndaño ka ci sukiliwa. Ndeci, vokuenda Kuyaki Wavali Woluali Luosi ko Alemanya yo Nazista Olombangi via Yehova viamamako lekolelo liavo ku Suku kuenda via lekisa ocisola komanu va lisungue lavo okuti ka va lavisile Ovihandeleko. Ndaño okuti olombiali viamamako oku linga alikolisilo añi añi oku suvuka kuenda oku lekisa olonepele lava Yudea, Olombangi via Yehova viamamako loku pokola Kovihandeleko. Ndaño muẽle ceci va kala vokayike vamamako loku kuatisa vakuavo, poku litepela okulia la va Yudea kuenda ava okuti Havayudeako. Handi vali, ndaño okuti olombiali via enda oku va kisika oku tambula ovota oco va ponde vakuavo ovo ka vatavele oku ci linga. Ovo ka va kuatele onjongole yoku ponda vakuavo. Ndamupi he? ovo nda va pondola oku ponda vana va kuetele ocisola ndeci va lisole ovo mue?le? Omo okuti ka va tavele oku ci linga, haico va tumiwa volokayike oco va pondiwe.—Mateo 5:43–48.

Osimbu o kasi loku tanga ocipama eci, ove o kopa esilivilo kovolandu atunda koku pokola Kovihandeleko. Olombangi via Yehova via kuliha okuti cilo kuli omanu va kasi oku tala ohali okuti ka va kuete elavoko lalimue. Omo liaco, Olombangi via Yehova via siata oku lieca olumue oco vi kuatise vakuavo oku lilongisa catiamẽla kelavoko kuenda kolonumbi via sunguluka vi sangiwa Vembimbiliya. Elongiso liaco eli li kasi oku lingiwa voluali luosi okuti kosimbu ci sule. Lesulilo lie? Ndomo ca lekisiwa vocitumasuku ca Isaya 2:2–4, ‘omanu valua,’ va pitahãla olohuluwa epandu voluali luosi, va kasi ‘oku longisiwa olonumbi via Yehova kuenda okuendela volonjila viaye.’ Vupopi umue wocindekaise eci cilomboloka okuti ovo va siata oku lilongisa oku “[tela] olosipata viavo ha vi lingi atemo olosaluwa, kuenda ovonga avo ha a lingi otutana.” Ovo va siata oku sanga ombembua kuenda oku kolapo kotembo yilo yovitangi.

Nye hẽ ci Popiwa Catiamẽla Kokuove?

Sokolola ohali yeya komanu omo lioku likala oku pokola Kovihandeleko, okupisa kungangala wa vetiyiwa la Satana Eliapu vocumbo co Edene. Yehova ndopo muẽle oka pongolola ekalo liomanu. Oco hẽ ndamupi? Embimbiliya lipopia okuti: “Oco omõla a Suku a tukulukila okuti o nyõla ovilinga vieliapu.” (1 Yoano 3:8) Eci cika tẽlisiwa lekuatiso liuviali Wusoma wa Suku vonduko ya Yesu Kristu. Eye wa loñoloha haeye o kuete epondolo lioku longisa kuenda wa kapeleko Ovihandeleko viosi komuenyo waye.—Osamo 37:9–11; Daniele 2:44.

Soma Daviti woko Isareli yosimbu wa popia hati: “Nda kaile umalehe, cilo nda kuka, haimo lumue sia la mola ondigesunga ya yandulukiwa, pamue ombuto yaye yi lomba lomba okulia. Oloneke viosi o lingainga ohenda, loku undika, kuenje ombuto yaye yu lingila esumuluho.” (Osamo 37:25, 26) Ove hẽ ku tava okuti omanu valua cilo va tekela lika koku sanda cosi va yongola okuti koku “lingainga ohenda, loku undika” hacoko? Oco muẽle, oku kuama Ocihandeleko ci tuala koku kuata ombembua yocili loku kolapo. Handi vali, ci sumuluisa omanu cilo muẽle kuenda kotembo yokovaso Vusoma wa Suku. usoma wa Suku uka malako ocituwa coku lisola etu muẽle. Kuenda, ungangala u kasiko cilo ka uka kalako vali. Momo, oluali luokaliye lua Suku luka piñanya oluali lulo lua vialiwa lomanu vakuakandu. Pole, omanu vosi vaka snjukila oku kapako Ovihandeleko komuenyo wavo.—Osamo 29:11; 2 Petulu 3:13.

[Elitalatu kamela 4, 5]

Yesu ka longisile lika Ovihandeleko via sunguluka, pole wa ecavo ongangu ya velapo yoku kapako ocihandeleko caco

[Elitalatu kemela 7]

Oku kuama Ovihandeleko via sunguluka ci tuala koku kuata ombembua yocili kuenda oku kolapo.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link