OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w02 1/10 kam. 5-7
  • Ukũlĩhĩso Wasuapo Wondaka ya Suku u tu Ĩha Elembeleko

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ukũlĩhĩso Wasuapo Wondaka ya Suku u tu Ĩha Elembeleko
  • Utala Wondavululi—2002
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ono Yovina Vĩvi
  • Kuavotuiwa Ocitangi Cimue
  • Elavoko Limue Liakolapo Hailio Liesanju
  • Ohali Yosi Ndopo Yi Pua
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Elembeleko Komanu va Tala Ohali
    Utala Wondavululi—2003
  • Momo Lie Evĩho Kuenda Ohali vi Kasililiko?
    Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui!—Elilongiso Liembimbiliya
  • Momo Lie Suku a Kasi Oku Ecelela Evĩho Lohali?
    Utala Wondavululi—2011
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2002
w02 1/10 kam. 5-7

Ukũlĩhĩso Wasuapo Wondaka ya Suku u tu Ĩha Elembeleko

KOMANU vamue eci Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla kocisola ca Suku kuenda kohenda yaye, ci va nenela atatahãi alua. Ovo va siata oku pula ndoco: Nda Suku o yongola oku mãlako ovina viosi vĩvi kuenda wa kũlĩha ndomo a pondola oku ci linga haeye o kuete unene wa velapo woku ci linga, momo lie ovina viaco vĩvi vi kasilili loku amamako? Kokuavo ocitangi ci kasipo ceci catiamẽla koku tetulula ovina vitatu ndeci: (1) Suku eye o kuete unene wa velapo; (2) Suku ukuacisola haeye uwa; kuenda (3) ovitangi handi vi kasi oku amamako. Ovo va siata oku sima hati omo onepa yatatu ocili cimue okuti lomue o ci patãla, eci ci lomboloka okuti olonepa vikuavo vivali ka vi pondolavo oku kala ocili. Kokuavo, Suku ka kuete epondolo lioku mãlako ovina vĩvi kuenda ka kuete onjongole yoku ci linga.

Noke yoku nyõliwa kuolosapalalo vioko World Trade Center kofeka yo Nova York, umue usongui wetavo kofeka yaco yo Estados Unidos wa popia hati: “Ame nda siata oku lipula . . . olonjanja vialua esunga lieci Suku a ecelela ovina vĩvi kuenda ohali. Kuenje, nda limbuka okuti lalimue eteke nda sangele etambululo liaco ndaño muẽle etambululo limue li ndi sanjuisa.”

Kueci catiamẽla kondaka eyi ulongisi umue ukuakukonomuisa eci catiamẽla kuloño watavo, wa soneha eci eye a longisiwa catiamẽla “kuloño woku kunda kuovitunda viatavo.” Eye wa tavavo kueci onoño yimue ya soneha okuti: “Atatahãi oku kuata elomboloko lieci ku kasilili olohali, a siata oku vetiya omanu oku kalavo latatahãi oku kũlĩha Suku.” Ocili hẽ okuti ka ca lelukile oku kuata elomboloko lieci Suku a ecelela ovina vĩvi?

Ono Yovina Vĩvi

Ca litepa leci asongui vatavo va siata oku popia, ceci okuti Embimbiliya ka li lekisa esunga lieci Suku a ecelela ovina vĩvi ndocina cimue ka ci kuete elomboloko. Etosi lia velapo lioku kuata elomboloko lieci ku kasilili ovina vĩvi, oku limbuka okuti Yehova ka lulikile oluali lumue lueyuka evĩho. Eye wa lulika omanu vatete, ulume lukãi waye ndomanu va lipua okuti ka va kuetele ekandu. Yehova wa vanja kovina viosi a lulika kuenje wa limbuka okuti viosi “via posoka.” (Efetikilo 1:​26, 31) Ocipango ca Suku la Adama kuenda Heva ca kala coku sandeka ocumbo co Edene oco ci linge ofeka yelau voluali luosi kuenda oku yukisa oluali luaco lomanu va sanjuka vemẽhi lieteyuilo liuviali wocisola Caye.​—⁠Isaya 45:⁠18.

Evĩho lia fetikiwa locilulikilo cimue cespiritu, ndaño okuti ocilulikilo caco tete ca pokuile ku Suku. Pole, vokuenda kuotembo ca fetika oku kuata ovisimĩlo vĩvi oco omanu vo fendele. (Tiago 1:​14, 15) Usuanji wa Satana wa li lekisa palo posi eci eye a yapuisa omanu vatete oco va ñualelepo Suku ndeci eye a linga. Adama la Heva ka va pokuile kocihandeleko coku yuvula okulia ale oku lamba kepako liuti woku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi. Pole, ovo va nyañula limue epako kuenje va lia. (Efetikilo 3:​1-6) Poku ci linga ovo ka va lekisile lika etombo ku Suku, pole va lekisavo okuti va yongola oku linõlela ovo muẽle cosi va yongola oku linga.

Kuavotuiwa Ocitangi Cimue

Usuanji wa lingiwa vocumbo co Edene mua kongela oluali luosi. Omanu vana va lingila usuanji Suku va fetika oku kuata atatahãi nda oku viala kua Yehova ovina viosi a lulika kua sunguluka. Anga hẽ ululiki o kuete esunga lioku lavoka epokolo komanu voluali kovina viosi? Ci tava okuti omanu va sanga vali elisanjo nda va linga cosi ovo muẽle va yongola?

Yehova wa tetulula ocitangi caco catiamẽla kuviali waye lonjila yimue ya lekisiwila kocisola caye ca lipua, lesunga lolondunge kuenda unene waye wa velapo. Eye wa kala lunene woku kundula vonjanja yaco omanu vana va lekisa usuanji waco kokuaye. Nda eye wa ci lingile nda ca kuata esunga momo eye o kuete omoko yoku ci linga. Pole, nda wa ci lingile nda ka kua sangiwile epuluvi lioku tambulula apulilo a velapo a katuiwa konyima. Handi vali, ci tava okuti Suku nda ka kapeleko ekandu liaco. Kuenje, omanu valua nda veya oku tenda etaili elinga liaco ndocina cimue ci lekisa ocisola. Pole nda oco ca kale, nda ka ca tavele oku eca etambululo ku Satana una wa popia okuti omanu va pondola oku kuata ekalo liwa nda va liviala ovo muẽle. Anga hẽ eci nda ka ca vetiyile omanu valua oku yapuka vonjila ya Yehova? Ci tava okuti esulilo liaco nda lieya oku kala lika ohali otembo yosi.

Yehova, lolondunge viaye wa ecelela okuti omanu va linga eci va yongola votembo yimue yitito, ndaño okuti poku ci linga ci lomboloka oku ecelela ovina viosi vĩvi vokuenda kuotembo yimue yitito. Pole, eci ca ecelelavo oku lekisa komanu nda ovo va pondola oku li tunda ciwa poku liviala ovo muẽle loku kuama olonumbi viavo muẽle vieci ciwa leci cĩvi okuti ka va sukila Suku. Nye hẽ ceyililako? Esapulo liomanu lia siata oku lekisa ovoyaki, ovilinga ka via sungulukile, ovitangi kuenda olohali. Noke usuanji wa lingiwila Yehova kuenda ovitangi viosi via katuiwa vocumbo co Edene, vika potoluiwa onjanja yimosi okuti lalimue eteke vika kalako vali.

Handi vali, vonjanja yaco Suku wa lekisa ocisola caye poku eca omõlaye Yesu Kristu una wa eca omuenyo waye komanu ndocilumba cocisembi. Kuenje, eci ca kuatisa omanu oku yovoka kepiso liekandu kuenda kolofa vi tundilila kesino lia Adama. Ocisembi ca yulula onjila yoku kuata omuenyo ko pui komanu vosi vana va kuetele ekolelo Yesu.​—⁠Yoano 3:⁠16.

Etu tu kuete ohuminyo yelembeleko lia Yehova okuti olohali ka vika kalako otembo yalua. Omo liaco, ukualosamo wa soneha hati: “Okasimbu kaño handi kuenje ondingaĩvi ka yi kalapo. Ndaño o vanjiliya pomangu yaye lutate, eye kepo. Ambombe puãi va piñala ofeka, kuenje va sanjukila okusalala kualua.”​—⁠Osamo 37:​10, 11.

Elavoko Limue Liakolapo Hailio Liesanju

Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya ku lekisa okuti otembo ya Suku yoku mãlako ovoveyi, ovitangi kuenda olofa yi kasi ocipepi. Ivaluka okuti, Suku wa lekisile kupostolo Yoano vocinjonde ovina viosi vi keya kotembo yo kovaso. Eye wa soneha hati: “Nda mola ilu liokaliye longongo yokaliye, momo ilu lina liatete lia senguluka longongo yatete, lokalunga ka keko vali. . . . Kuenje Suku okala [lomanu]. Eye o puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete via pita.” Handi vali, volondaka vimue vi vetiya ocili colohuminyo viaco, Yoano vo sapuila okuti: “Ci soneha cosi, momo olondaka evi via sunguluka, kuenda viocili.”​—⁠Esituluilo 21:​1-5.

Ci popiwa hẽ ndati kueci catiamẽla kolohuluwa viomanu vana va siata oku fa tunde eci kua pita usuanji waco vocumbo co Edene? Yehova wa eca ohuminyo yoku nena komuenyo omanu vosi vana va fa. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ame ñuete elavoko ku Suku . . . okuti kuli epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovilinga 24:15) Omanu vaco ava vaka kuata elavoko lioku kala voluali muna ‘muka kala esunga.’​—⁠2 Petulu 3:⁠13.

Ndeci isia umue o kuete ocisola okuti ecelela omõlaye oku pelaliwa lolondotolo nda eye wa kũlĩha okuti eci cika nena uhayele komõlaye, cimuamue haico Yehova a kasi oku linga okuti eye wasiata oku ecelela omanu oku pita lovitangi viñi viñi votembo ka yaluile palo posi. Pole, asumũlũho otembo ka yi pui, a kasi oku lavokawa lomanu vosi vana va kasi oku likolisilako oku linga ocipango ca Suku. Upostolo Paulu wa lombolola hati: “Ovina via lulikiwa via tiamisua kuveke, ha locipango cavio ko, te locipango cu wa vi tiamisako. Wa ci linga lelavoko liokuti, eteke limue ovina via lulikiwa vi panduluiwa kupika wenyõleho ha vi moli eyovo liulamba womãla va Suku.”​—⁠Va Roma 8:​20, 21.

Esapulo eli liocili muẽle, momo ka li sokisiwa lovina tua siata oku mõla vo televisão, ale oku tanga vovikanda viasapulo. Pole, evi olondaka viwa. Asapulo alo a velapo, a tunda ku “Suku ukuakulembeleka pokati kovina viosi” haeye wa tu kapako calua.​—⁠2 Va Korindo 1:⁠3.

[Elitalatu kemẽla 6]

Otembo ya siata oku lekisa okuti omanu ka va pondola oku li tunda ciwa nda va liviala ovo muẽle, okuti ka va pokola ku Suku

[Olofoto via eciwa]

Somalian family: UN PHOTO 159849/M. GRANT; atom bomb: USAF photo; concentration camp: U.S. National Archives photo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link