OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/4 kam. 23-28
  • Ene Alonjali, Teyuili Omãla Vene

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ene Alonjali, Teyuili Omãla Vene
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Cilo tu Sukila Oku Kuatisiwa la Suku
  • Elongiso Limue Lieca Olondunge
  • Oku Vetiyiwa Locisola
  • Onima Yiwa
  • Elongiso Limue Liwa Koloneke Vilo
  • Amamiko Oku Likolisilako
  • Omãla Vetu Ombanjaile Yimue Ya Tunda Ku Suku
    Utala Wondavululi—2005
  • Longisa Omãla Vove Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
Utala Wondavululi—2005
w05 1/4 kam. 23-28

Ene Alonjali, Teyuili Omãla Vene

“Oku velapo kuolondunge kuoku: Vi popela omuenyo [womunu] o kasi lavio.”​—⁠UKUNDI 7:⁠12.

1. Momo lie olonjali vi sokisila omãla vavo ndombanjaile?

OLONJALI, vi pondola oku cita oñaña ya li sietahãla lavo okuti yi kuata ovituwa ndevi viavo. Embimbiliya li tukula omãla hati, “ocipiñalo ca eciwa la Yehova.” (Osamo 127:⁠3) Omo okuti, Yehova eye Ono Yomuenyo, eye wa kundika ño kolonjali ocikele coku tata omãla vaco. (Osamo 36:⁠9) Ene alonjali, ndamupi wa siati oku tenda ombanjaile yaco wa tambuli ku Suku?

2. Eci Manoa a yeva okuti oka cita omõla, nye eye a linga?

2 Olonjali, vi sukila oku tambula ombanjaile yaco lumbombe kuenda ocisola. Ci soka 3.000 kanyamo konyima, ungelo wa sapuilile Manoa ulume umue woko Isareli hati, oka cita omõla. Eci Manoa a yeva ondaka yaco, wa likutilila hati: ‘A Yehova, hu pinga lohenda okuti, omunu una wa tumĩle, eye vali kokuetu, oco a tu longise eci tu sukila oku linga lomõla o laika oku citiwa.’ (Olonganji 13:⁠8) Ongangu yipi olonjali vi lilongisa ku Manoa?

Cilo tu Sukila Oku Kuatisiwa la Suku

3. Momo lie koloneke vilo olonjali vi sukilila vali enene ekuatiso lia Yehova lioku tekula omãla?

3 Koloneke vilo, olonjali vi sukila vali enene ekuatiso lia Yehova liatiamẽla koku tekula omãla. Momo lie? Momo Satana Eliapu lolondele viaye, va tundisiwa kilu kuenje va kasi ocipepi longongo. Embimbiliya li popia hati: “Ove a ngongo, love a kalunga, ngongo yene! Momo Eliapu lia lokila kokuene lonyeño ya lua, omo lia limbuka okuti oloneke vialio vitito.” (Esituluilo 12:​7-9, 12) Embimbiliya liamisako hati, Satana “o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.” (1 Petulu 5:⁠8) Olohosi via siata oku kuata ovinyama vina ka vi tẽla oku liteyuila, capiãla enene omãla. Omo liaco, Akristão vana okuti olonjali, va sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova oco va teyuile omãla vavo. Ove hẽ wa siata oku ci linga?

4. (a) Nda ohosi yi kasi oku komẽla ocipepi lonjo, nye olonjali vi linga? (b) Nye olonjali vi sukila oku longisa komãla vavo oco ci va teyuile?

4 Nda ove wa yeva ohosi yi kasi oku komẽla ocipepi lonjo yove, nye ove o sakalala laco tete? Ocili okuti, o sakalala tete loku teyuila omãla vove. Satana o kasi ndomunu ukuakuyeva ovinyama. Eye o sanda lika onjila yoku yapuisa omanu volonumbi via Suku. (Yovi 2:​1-7; 1 Yoano 5:​19) Kuenje, kokuaye omãla ovo va leluka oku va yapuisa. Oco omãla va puluke kayonjo Eliapu, va sukila oku kũlĩha Yehova kuenda oku pokola kokuaye. Embimbiliya li lekisa okuti, ukũlĩhĩso wa Yehova u kuete esilivilo liocili. Olio li popia hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u wa tuma.” (Yoano 17:⁠3) Eci ci lomboloka okuti, omãla va sukila oku kuata olondunge via Suku kuenda oku kapako ovina va lilongisa. ‘Olondunge via Suku vi popela omunu o kasi lavio.’ Omo liaco, olonjali, vi sukila oku longisa olonumbi Viembimbiliya komãla vavo. (Ukundi 7:​12) Ndamupi vi pondola oku cilinga?

5. (a) Ndamupi omunu a pondola oku kuata olondunge via Suku? (b) Elivulu Liolosapo li lombolola ndati esilivilo liolondunge via Suku?

5 Ene vu lonjali, u sukila oku tangela omãla vene Ondaka ya Suku. Pole, oco u va kuatisi oku sola Yehova, va sukila oku kuata elomboloko liaco. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Onjali pamue yi lungula omõla hati, ka ci tava oku tẽha etapalo nda konano ale kombuelo ku kasi okuiya ekãlu. Pole, omãla vamue ka va siatele oku pokola kelungulo liaco. Momo lie? Momo olonjali vimue ka via siatele oku lomboluila ciwa omãla vavo ovitangi viyilila koku tusuiwa lekãlu. Kuenje elungulo liavo ka li vetiya omõla oku kuatela usumba ekãlu. Oku longisa omõla oco a kuate olondunge, ci sukila otembo kuenda epandi. Catiamẽla kesilivilo liolondunge via Suku, Embimbiliya li popia hati: ‘Olonjila violondunge via sunguluka; olongenda viaye ombembua lika. Ovio vi kasi nduti womuenyo kuava va vi kuata. Ava vosi va vi sanga va sumũlũha.’​—⁠Olosapo 3:​13-18; 22:⁠15.

Elongiso Limue Lieca Olondunge

6. (a) Momo lie olonjanja vimue omãla ka va siatelele oku lekisa ovituwa viwa? (b) Nye omãla va kasi oku liyaka laco?

6 Olonjanja vimue olonjali vi likosilako oku longisa ciwa omãla vavo. Pole, omãla ka va lekisa ovituwa viwaco, momo elongiso liaco pamue ka li veta kovitima viavo. Satana wa sakalala calua lomãla. Eye o sandiliya olonjila viosi vioku va yapuisa lovituwa vĩvi violuali kuenda oku va yonjela kovisimĩlo vĩvi omo liekandu va piñala. (Efetikilo 8:21; Osamo 51:⁠5) Omo liaco, olonjali vi sukila oku kũlĩha ovitangi omãla vavo va kasi oku liyaka lavio. Kuenda oku teyuila ovitima viavo kevĩho.

7. Momo lie olonjali ka vi sukilila lika oku longisa komãla vavo eci ciwa leci cĩvi?

7 Olonjanja vimue olonjali vi sapuila omãla olonumbi viatiamẽla kovituwa viwa kuenda oku yuvula ovina vĩvi. Kuenje va kuata ovisimĩlo viokuti va va longisa olonumbi viwa. Citava okuti, pamue va sapuila omãla hati, ka ca sungulukile oku kemba, loku nyana. Kuenda ka ca sungulukilevo oku lipekela osimbu handi ka wa tokekisili olohuela. Olonjali vi sukila oku ivaluka okuti, omõla ka sukila lika oku pokola kolonumbi viaco omo lioku sumbila kondaka yavo. Omãla va sukila oku kũlĩha esunga lieci ci va vetiya oku pokola kolonumbi viaco. Momo ovihandeleko evi vi tunda ku Yehova. Kuenda va sukilavo oku kũlĩha okuti, oku pokola ku Yehova oco olondunge via velapo.​—⁠Olosapo 6:​16-19; Va Heveru 13:⁠4.

8. Elongiso lipi li kuatisa omãla oku tamãlala layonjo?

8 Ovina vi kasi voluali kuenda apongoloko olotembo, vi pondola oku kuatisa omõla oku limbuka okuti, kuli Umue wa vi lulika. (Va Roma 1:20; Va Heveru 3:⁠4) Omõla o sukila oku limbuka okuti, Suku u kuetele ocisola. Kuenda wa eca Omõlaye ndocisembi coku u yovola kekandu oco a kuate omuenyo ko pui. Kuenje nda eye o pokola ku Suku, o sanjuisa utima waye. Olonjali poku kuama onjila yaco, vika tẽla oku kuatisa omãla vavo oku kuata onjongole yoku vumba Yehova. Kuenda oku tamãlala layonjo Eliapu.​—⁠Olosapo 22:6; 27:11; Yoano 3:⁠16.

9. (a) Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi longise omãla vavo olonumbi vioku va teyuila? (b) Olonjali via vetiyiwa oku linga nye? Vocina caco mua kongela nye?

9 Oku longisa omãla olonumbi viwa, cambata otembo lepandi kuenda oku sokiya ciwa otembo. Olonjali vi sukila oku kũlĩha ciwa olonumbi via Suku. Embimbiliya li popia hati: ‘Ene alonjali, longisi omãla vene loku va pindisila vovilongua via Yehova.’ (Va Efeso 6:⁠4) Olondaka evi vi lomboloka nye? Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ‘ovilongua,’ yi lomboloka ‘oku kapa olonumbi vutima womunu.’ Omo liaco, olonjali vi sukila oku kapa olonumbi via Yehova vovitima viomãla vavo. Olonumbi viaco, ovio lika vi tẽla oku va teyuila kovitangi kuenda kovina viosi vĩvi.

Oku Vetiyiwa Locisola

10. Oco o longise ciwa omõlove, ocina cipi ca velapo o sukila oku kũlĩha?

10 Oco ove unjali o longise ciwa omõlove, o sukila oku lekisa ocisola. Handi vali, o sukilavo oku kuata ocituwa coku sapela. Omo liaco, kũlĩhĩsa ciwa ovitangi omõlove a kasi oku liyaka lavio. Kũlĩhĩsavo ovisimĩlo viaye. Poku sapela laye, u vetiya lutate oco a situlule eci ci kasi vutima waye. Nda eye wa ku sapuila ondaka yimue yĩvi, kuka limolehise kokuaye lesumuo. Pole, u yevelela lutate kuenda lekisa ocikembe kokuaye.

11. Ndamupi olonjali vi tẽla oku kapa olonumbi via Suku vutima womãla?

11 Olonjali vi sukila oku tangela omãla vavo olonumbi via Suku viatiamẽla koku lipekela. Pole, vi sukila oku va longisa kapuluvi osi. (1 Va  Korindo 6:18; Va Efeso 5:⁠5) Momo poku cilinga, vaka tẽla oku kuatisa omãla oku linga lika ovina vi sanjuisa Yehova kuenda oku yuvula ovina vi sumuisa utima waye. Poku longisa ovina viaco, olonjali vi sukila oku kuata epandi. Omãla va sukila oku va kuatisa oco va kũlĩhe esilivilo lioku pokola kovihandeleko via Yehova. Kuenda oku limbuka okuti, oku pokola kovihandeleko viaco, oco ocina ca velapo. Nda wa cilinga oka kuata ekolelo liokuti, wa kapa vovitima viavo Ovihandeleko via Suku.

12. Ndamupi onjali yi tẽla oku kuatisa omõlaye oku kũlĩha olonumbi via Suku viatiamẽla koku lipekela?

12 Poku vangula lomõlove ovina viatiamẽla kovimatata viuyali, pula ndoco: ‘Yehova wa handeleka okuti, ka citava oku lipekela osimbu handi ka wa tokekisili olohuela. Ove hẽ o sima okuti, oku pokola kocihandeleko caco, ci tateka omunu oku kuata esanju?’ Vetiya omõla oco a ece etambululo liaye muẽle. Noke lioku u sapuila ocikomo Yehova a linga catiamẽla koku licita kuomanu, pulisa omõla ndoco: ‘Ove hẽ o sima okuti Yehova wa tu ĩha ovihandeleko oco vi tu tateke oku kuata esanju komuenyo? Ale ovihandeleko viaco vi tu kuatisa oku kuata esanju kuenda oku tu teyuila?’ (Osamo 119:​1, 2; Isaya 48:​17) Kũlĩha ciwa ovisimĩlo viomõla viatiamẽla kondaka eyi. Noke lombolola ovolandu amue a lekisa ndomo ukahonga wa siata oku nena ovitangi komanu. (2 Samuele 13:​1-​33) Nda wa cilinga, oka kuatisa omõla oku limbuka esilivilo lioku pokola kolonumbi via Suku kuenda oku patekela olonumbi viaco. Kuli vali ocina cimue olonjali vi sukila oku linga.

13. Oco omãla va pokole ku Yehova va sukila oku kuata elomboloko lie?

13 Olonjali ka vi sukila lika oku sapuila omãla vavo ovitangi viyilila koku lavisa olonumbi via Yehova. Pole, vi sukila oku va lomboluila ndomo va pondola oku sumuisa Yehova ale oku u sanjuisa. Ovo va sukila oku kũlĩha okuti, nda ka tua lingile ocipango ca Yehova Eye o sumua calua. (Osamo 78:​41) Poku vangula ovina viaco, pula omõla ndoco: ‘Momo lie ku yonguila oku sumuisa Yehova?’ Noke u sapuila okuti, ‘Satana wa popia hati, ka tu kasi oku vumba Yehova omo liocisola. Pole, tu kasi oku u vumba omo liovina viwa tu tambula kokuaye.’ Noke lombolola ulandu wa Yovi ndomo a tẽla oku pandikisa kovitangi. Kuenda u sapuilavo okuti, epandi liaye lia lekisa ugangi wokuti, Satana ohembi. (Yovi 1:​9-11; 27:⁠5) Omõla o sukila oku kũlĩha okuti, ovituwa viaye vi pondola oku sumuiwa Yehova ale oku u sanjuisa. (Olosapo 27:​11) Ovina evi kuenda vikuavo, vi longisiwa ciwa poku kuama elivulu Aprenda do Grande Instrutor.a

Onima Yiwa

14, 15. (a) Ovipama vipi vielivulu Grande Instrutor via siata oku kuatisa omãla? (b) Onima yipi yiwa ove wa siata oku sanga poku lilongisa elivulu liaco? (Tala elitalatu kemẽla 27)

14 Osekulu yimue kofeka yo Koroasia ya tangela elivulu Grande Instrutor konekulu yaye yi kuete anyamo epanduvali. Noke onekulu yaco yo sapuila hati: ‘Ina yange wa ndi tumile oku linga upange umue. Pole ame sia yonguile oku u linga. Noke nda ivaluka ocipama cimue celivulu liaco ca popia hati: ‘Epokolo li Polela Omuenyo Womunu.’ Ocipama caco ca ndi vetiya oku lekisa epokolo kokuaye.’ Olohueli vimue kofeka yo Estados Unidos via lombololavo eci catiamẽla kocipama ca linga hati: ‘Momo Lie tu Yuvuila Uhembi?’ Ovio via popia hati: ‘Ocipama caco ci kuete apulilo a vetiya omãla oku situlula eci ci kasi vutima wavo kuenda oku limbuka akulueya avo.’

15 Elivulu Aprenda do Grande Instrutor, li kuete eci ci pitahãla 230 kalitalatu. Ukãi umue wa popia hati: ‘Omõlange o sole calua oku tala alitalatu a sangiwa velivulu liaco. Eye ka kuete lika onjongole yoku tala alitalatu aco omo okuti a fina. Pole, nda limbuka okuti alitalatu aco a siata oku u longisa ovina vialua. Kuenda a vetiya oku linga apulilo alua. Eteke limue omõlange wa kala oku tala elitalatu lina li lekisa okamõla ka kasi oku tala o televisão vohondo yimue mua tekãva. Noke wa ndi pula hati: Amãi okamõla aka ka kasi oku linga nye? Epulilo liaye lia lekisa okuti, eye wa limbuka ocina cimue cĩvi okamõla kaco ka kala oku linga. Momo epulilo liaco lia lingiwa loku komõha calua. Pombuelo yelitalatu liaco, pali olondaka via popia hati: ‘Helie o lete ovina viosi tu linga?’

Elongiso Limue Liwa Koloneke Vilo

16. Koloneke vilo, ocina cipi ci kuete esilivilo olonjali vi sukila oku longisa komãla vavo? Kuenda momo lie?

16 Omãla va sukila oku kũlĩha ndomo va kuete oku sumbila ovimatamata viavo viuyali. Pole, olonjanja vimue ka ca lelukile oku vangula ovina viaco. Ukãi umue ukuasapulo wa lombolola okuti, eci a kala umalẽhe omanu ka va kuatele ocituwa coku vangula ovina via viatiamẽla kovimatamata viuyali. Omanu va enda loku popia okuti, ka ca sungulukile oku vangula ovina viaco. Kaliye catiamẽla koku longisa omãla vaye, eye wa popia hati: ‘Ndi likolisilako oku yuvula osõi.’ Olonjali vi sukila oku yuvula osõi poku lomboluila omãla ovina viatiamẽla kovimatamata viuyali. Momo poku ci linga vika tẽla oku va teyuila kovitangi. Omanu vana vakuakuyonja omãla oco va lipekele lavo, va sole calua oku kuata omãla vana ka va longisiwile ovina viatiamẽla koku lipekela. Elivulu Aprenda do Grande Instrutor, li lombolola ovina vialua viatimẽla konepa eyi. Oku lomboluila omãla ovina viatiamẽla kovimatamata viuyali, ka ci va tuala kukahonga. Pole ci va teyuila kuku wila vukahonga.

17. Elivulu Grande Instrutor, lia siata oku kuatisa ndati olonjali oku longisa omãla vavo ovina viatiamẽla kovimatamata viuyali?

17 Ocipama 10, ci lombolola ndomo ovangelo vãvi veyile palo posi. Noke va likuela lomãla vakãi kuenje va cita omãla. Poku tanga ocipama caco ove unjali o sukila oku pula omõla ndoco: ‘Nye ove wa kũlĩha catiamẽla koku lipekela?’ Elivulu Grande Instrutor, li eca etambululo liwa. Kocipama 32, ku lombolola ndomo omõla a pondola oku liteyuila komanu vana vakuakuyonja omãla oco va lipekela lavo. Omanu valua va siata oku popia hati, elongiso liaco li kuete esilivilo liocili. Onjali yimue yukãi ya popia hati: ‘Osemana ya pita omõlange Javan wa endele kondotolo yaye. Noke ndotolo yaco weya oku ndi pula nda tua siata oku vangula lomõletu ovina viatiamẽla kovimatamata viuyali. Eye wa komõha calua eci a limbuka okuti tua siata oku cilinga loku kuama olonumbi vi sangiwa velivilu Grande Instrutor.’

18. Ndamupi elivulu Grande Instrutor, li lombolola oku sumbila apandela ofeka?

18 Ocipama cikuavo ci lombolola ulandu wamalẽhe vamue vatatu va Heveru okuti: Sadrake, Mesake, kuenda Aved-Nego. Ovo ka va tavele oku fendela ociñumañuma combiali yo Bavulono. (Daniele 3:​1-​30) Koloneke vilo omanu vamue ka va kũlĩhĩle ukamba u kasi pokati koku fendela ociñumañuma loku fendela epandela. Pole, Elivulu Grande Instrutor, li lombolola ciwa ondaka yaco. Kũlĩhĩsa olondaka viusonehi umue kofeka yo Estados Unidos o tukuiwa hati, Edward Gaffney. Eye wa popia hati: Omõlange eci a endele kosikola eteke liatete, wa ndi sapuila hati: ‘Etali tua lilongisa ohutililo yokaliye kosikola.’ Noke ndo pinga oco a pitulule ohutililo yaco. Poku pitulula ohutililo yaco, wa kapa eka liaye ponete loku popia hati: ‘Ndi likuminya oku sumbila epandela lutima wange wosi.’ Noke ulume waco wa popia hati: ‘Kaliye nda limbuka okuti, Olombangi via Yehova vi kuete esunga lioku likala oku sumbila epandela. Momo cilo kolosikola ku kasi oku tumbikiwa efendelo liofeka. Kuenje, omãla poku fetika osikola, va siata oku longisiwa oco va sumbile efendelo liaco.’

Amamiko Oku Likolisilako

19. Onima yipi yi tunda koku longisa omãla olonumbi via Suku?

19 Oku longisa omãla ci sukila epandi. Onjali yimue yukãi kofeka yo Estados Unidos, ya tambula ukanda umue wa tunda komõlaye ulume. Omõlaco wa soneha ndoco: ‘Nda sanjuka calua omo wa ndi longisi olonumbi viwa. Momo via siata oku ndi kuatisa calua koku yuvula ovituwa vĩvi. Ove u mãi la tate, u sesamẽla olopandu viocili.’ (Olosapo 31:​28) Elivulu Aprenda do Grande Instrutor, li pondola oku kuatisa olonjali vialua oku longisa omãla vavo kuenda oku va teyuila kovina viosi vĩvi.

20. Olonjali vi sukila oku ivaluka nye? Kuenda ukũlĩhĩso waco u va vetiya oku linga nye?

20 Omãla vetu va sukila oku va pesila otembo, loku kapako ovisimĩlo viavo, kuenda oku kuata lavo epandi. Momo ovo ka vaka amamako lumõla wavo. Sokiya otembo yoku sapela lavo kuenda oku va kuatisa. Lalimue eteke oka livela omo lioku cilinga. Ovo vaka ku sola otembo yosi. Ivaluka okuti, omãla vove ombanjaile yimue wa tambula ku Suku haivo ocipiñalo cimue ciwa. (Osamo 127:​3-5) Omo liaco, va tata ciwa ndesumũlũho wa tambula ku Suku. Momo ove oka lilombolola Kokuaye ndomo wa va tata.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova. Tala kocipama 40, losapi ya linga hati: “Ndomo tu Pondola Oku Sanjuisa Suku.”

Otambulula Ndati?

• Koloneke vilo, momo lie olonjali vi sukilila oku teyuila omãla vavo?

• Elongiso lipi lieca olondunge viwa komõla?

• Koloneke vilo ovina vipi olonjali vi sukila oku longisa komãla?

• Elivulu Grande Instrutor, lieca ekuatiso lie kolonjali?

[Elitalatu kemẽla 25]

Ongangu yipi olonjali vi lilongisa ku Manoa?

[Elitalatu kemẽla 26]

Ene amãla, nye u lilongisa kongangu yamãlehe vatatu va Heveru?

[Elitalatu kemẽla 27]

Alitalatu a sangiwa velivulu Grande Instrutor, kuenda olondaka vi sangiwa pombuelo yaco, vieca elongiso liwa

[Elitalatu kemẽla 27]

Nye Ananiya a kemba kupostolo Petulu?

[Elitalatu kemẽla 27]

Helie o lete ovina viosi tu linga?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link