Ove Hẽ Wa Liangiliyila Eteke Lia Yehova?
‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi; li li ocipepi muẽle, li yayulako.’ —SOFONIYA 1:14.
1-3. (a) Nye Embimbiliya li popia catiamẽla keteke lia Yehova? (b) ‘Eteke lipi lia Yehova’ tu lavoka?
ETEKE linene lia Yehova, ka li lomboloka eteke lia 24 kolowola. Pole, li lomboloka otembo Yehova aka nena eyambulo kolondingaĩvi. Omanu vosi ka va pokola ku Suku, va kuete esunga lioku yokokela eteke liaco liowelema, lionyeño ya sanya, kuenda lienyõleho. (Isaya 13:9; Amosi 5:18-20; Sofoniya 1:15) Ocitumasuku ca Yoeli ci popia hati: “Eteke liaco we! Momo eteke lia Yehova li kasi ocipepi, liya ndenyõleho li tunda ku Tõlo.” (Yoeli 1:15) Vokuenda kuotembo yaco, Suku oka Popela “vakuavitima via sunguluka.”—Osamo 7:10.
2 Ondaka “eteke lia Yehova,” yi tiamisiwila keyambulo Liaye votembo ya litepa. “Eteke lia Yehova,” lieyile kunyamo wo 607, eci olonungi vio Yerusalãi via nyõliwa la va Bavulono. (Sofoniya 1:4-7) Eyambulo likuavo lia pita kunyamo wa 70, eci Suku a tuma va Roma oku nyõla ofeka yo Yudea omo lioku likala Omõlaye. (Daniele 9:24-27; Yoano 19:15) Embimbiliya li tukulavo “eteke lia Yehova,” eci aka ‘yaka lolofeka viosi.’ (Sakariya 14:1-3) Upostolo Paulu lekuatiso liespiritu sandu wa sokisa eteke liaco loku tukuluka kua Kristu, kuna kua fetika kunyamo wo 1914, eci Yesu a vialekiwa komangu Yusoma kilu. (2 Va Tesalonike 2:1, 2) Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, ocinimbu Cembimbiliya cunyamo wo 2007, ca kuata esilivilo Kolombangi via Yehova. Ocinimbu caco, copiwa kelivulu lia Sofoniya 1:14, li popia hati: ‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi.’
3 Omo okuti eteke linene lia Suku li kasi ocipepi, yilo oyo otembo yoku liangiliya. O pondola oku ci linga ndati? Nye o sukila oku linga oco o liangiliyile eteke lia Yehova?
Lekisa Okuti wa Liangiliya
4. Oseteko yipi Yesu a liangiliyilile?
4 Yesu Kristu vocitumasuku caye catiamẽla kesulilo lioluali lulo, wa sapuila olondonge viaye hati: “Liangiliyi.” (Mateo 24:44) Eci Yesu a popia olondaka evi, wa liangiliyilile oku fa ndocilumba cocisembi cina ca kala ndoseteko yaye ya sulako. (Mateo 20:28) Nye tu lilongisa kocituwa ca Yesu coku liangiliya?
5, 6. (a) Ocisola tu lekisa ku Suku kuenda komanu, ci tu kuatisa ndati oku liangiliyila eteke linene lia Yehova? (b) Ongangu yipi Yesu a sia yatiamẽla koku lekisa ocisola komanu?
5 Yesu wa kuatele ocisola cocili la Yehova, kuenda wa teyuila olonumbi Viaye viesunga. Catiamẽla ku Yesu, elivulu lia Va Heveru 1:9, li popia hati: “Ove wa sola esunga, wa suvuka esino, oco Suku, Suku yove, wa ku waveka lulela wesanju, vakuẽle ci sule.” Omo okuti Yesu wa solele calua Isiaye wokilu, wa pandikisa loku pokola kokuaye. Nda tua lekisa ocisola ndeci Yesu a lekisa ku Suku, loku pokola kolonumbi viaye, eye oka tu popela. (Osamo 31:23) Ocisola caco lepokolo, ci tu kuatisa oku liangiliyila eteke linene lia Yehova.
6 Oku sola omanu, oco ca kala ocituwa ca velapo ca Yesu. Eye, “wa va kuatela ohenda momo va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Omo liocisola Yesu a kuata, wa va kundila olondaka viwa Viusoma. Ocisola tu kuetele omanu, ci tu vetiyavo oku va kundila esapulo Liusoma, ndeci Yesu a linga. Ocisola tu kuetele Suku kuenda omanu, ci tu vetiya oku lekisa ombili kupange woku kunda kuenda oku liangiliyila eteke linene lia Yehova.—Mateo 22:37-39.
7. Momo lie tu sukilila oku sanjuka osimbu tu lavoka eteke lia Yehova?
7 Yesu wa sanjukilile oku linga ocipango ca Yehova. (Osamo 40:8) Nda tua kuama ongangu yaye, tu sanjukilavo oku vumba Suku. Tuka kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa ohenda kuenje tuka kuata esanju liocili. (Ovilinga 20:35) Ocili okuti, “esanju lioku sanjukila Yehova olio ongusu [yetu].” Esanju liaco, li tu kuatisa oku liangiliyila eteke linene lia Suku.—Nehemiya 8:10.
8. Momo lie tu sukilila oku amẽla ku Yehova lekuatiso liohutililo?
8 Oku likutilila lutima wosi ku Suku, ca kuatisa Yesu oku liangiliyila oseteko yekolelo. Eci Yoano o papatisa, wa likutilila. Yesu, osimbu ka nõlele handi ovapostolo vaye, wa likutilila uteke wosi. (Luka 6:12-16) Omunu wosi o tanga Embimbiliya, o komoha ndomo Yesu a likutilila kuteke wa sulako womuenyo waye palo posi. (Marko 14:32-42; Yoano 17:1-26) Ove hẽ wa siata oku likutilila ndeci Yesu a linga? Amẽla ku Yehova olonjanja viosi, loku likutilila, kuenda oku sanda ekuatiso liespiritu sandu, loku pokola kelungulo o tambula. Ukamba wocili la isietu Wokilu, u kuete esilivilo koloneke vilo, osimbu tu lavoka oku iya kueteke lia Suku. Omo liaco, amamako oku amẽla ku Yehova lekuatiso liohutililo.—Tiago 4:8.
9. Momo lie ci kuetele esilivilo oku sakalala loku kemãlisa onduko ya Yehova?
9 Yesu oku sakalala loku kemãlisa onduko yi kola ya Yehova, co kuatisa oku liangiliyila ohali a kala oku lavoka. Omo liaco, wa longisa olondonge viaye okuti, volohutililo viavo ku Suku, va sukila oku kongelamo epingilo liokuti: “Onduko yove yi sumbiwe.” (Mateo 6:9) Nda tu yongola okuti onduko yaye yi sumbiwa, tu sukila oku yuvula oku linga ovina vi sepula onduko yaco. Kuenje, tu liangiliyila eteke linene lia Yehova.
Anga hẽ o Sukila Oku Linga Apongoloko Amue?
10. Momo lie tu sukilila oku konomuisa ekalo liomuenyo wetu?
10 Nda eteke lia Yehova lieya hẽla, anga hẽ wa lipongiya? Omunu lomunu pokati ketu, o sukila oku konomuisa omuenyo waye nda o kuete ocituwa cimue cĩvi okuti o sukila oku ci siapo. Omo okuti, oloneke viomuenyo wetu vitito kuenda lomue wa kũlĩha eteke liaye lioku fa, tu sukila oku kũlĩha ndomo tu pamisa ekolelo lietu kuenda ukamba wetu la Yehova eteke leteke. (Ukundi 9:11, 12; Tiago 4:13-15) Omo liaco, tu kũlĩhĩsi ovina tu sukila oku konomuisa komuenyo wetu.
11. Ocimaho cipi o kuete coku tanga Embimbiliya?
11 Onumbi yimue ya velapo ‘yukuenje wa lunguka,’ oku tanga Embimbiliya eteke leteke. (Mateo 24:45) Ove o sukila oku kuata ocimaho coku tanga Ovisonehua vokuenda kunyamo, okupisa kelivulu Liefetikilo toke Liesituluilo, kuenda oku sokolola ovina o tanga. Nda wa tanga ovipama vikuãla veteke, o pondola oku tanga ci soka 1.189 kovipama Viembimbiliya vunyamo. Olosoma vio ko Isareli, via sukilile oku tanga Ocihandeleko ca Yehova ‘oloneke viosi viomenyo wavo.’ Yehosua wa kuamelevo ongangu yavo. (Esinumuĩlo 17:14-20; Yehosua 1:7, 8) Akulu vekongelo, va sukila oku tanga Ondaka ya Suku eteke leteke, oco yi va kuatise oku pitiya ku vamanji “ovilongua viocili.”—Tito 2:1.
12. Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, nye o sukila oku linga?
12 Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, o sukila oku endaenda olonjanja viosi kolohongele kuenda oku eca atambululo. (Va Heveru 10:24, 25) Nda wa ci linga, o kala ukundi Wusoma wa loñoloha, kuenda o kuatisa vakuavitima via sunguluka va yongola oku kuata omuenyo ko pui. (Ovilinga 13:48) Citava okuti, o loñoloha kovina vikuavo vekongelo ndeci, oku kuatisa vamanji va kuka, kuenda oku vetiya amalẽhe. Nda wa ci linga, o kuata esanju lia piãla!
Ukamba Wove la Vakuene
13. Apulilo api o sukila oku lipula ove muẽle atiamẽla koku wala omunu wokaliye?
13 Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, ku sukila hẽ ‘oku wala omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola’? (Va Efeso 4:20-24) Osimbu amamako oku lekisa ovituwa viaco, vakuene vaka limbuka okuti, o kasi oku ‘endaenda lespiritu lia Suku,’ kuenda o kasi oku lekisa apako aco. (Va Galatia 5:16, 22-25) Kuli hẽ ovina vimue vieca uvangi wokuti ove kumue lepata liove u kasi oku wala omunu wokaliye? (Va Kolosai 3:9, 10) Anga hẽ, vamanji kuenda omanu vakuavo, vaku kũlĩha okuti, wa siata oku lekisa ovilinga viohenda? (Va Galatia 6:10) Oku lilongisa Ovisonehua olonjanja viosi, ci ku kuatisa oku kuata ovituwa vi ecelela oku liangiliyila eteke lia Yehova.
14. Momo lie omunu a sukilila oku pinga espiritu sandu oco liu kuatise oku kuata ocituwa coku likandangiya?
14 Nda wa limbuka okuti wa siata oku tema lonjanga, kuenda o sukila oku kuata ocituwa coku likandangiya, nye o linga? Ocituwa caco catiamẽla kapako ana espiritu sandu lia Suku li pondola oku ku kuatisa oku a kuata. Omo liaco, li kutilila espiritu sandu, ndeci Yesu a popia hati: “Pingi kuenje cu wihiwi, vanjiliyi kuenda vu sanga, totoli, kuenje vo yikuluili. . . . Nda ene wa tuwi ale oku linga cĩvi, wa kũlĩhi oku eca oviali viwa komãla vene, Isiene ukuailu hẽ, ka velipo oku avela espiritu sandu kuava vo pinga?”—Luka 11:9-13.
15. Nye o sukila oku linga nda o kuete ocitangi la manji umue?
15 Sokolola ndeci okuti, pokati kove lamanji pali ocitangi cimue. Nda pali, likolisilako oku ci potolola oco vekongelo mu kale ombembua lelitokeko. (Osamo 133:1-3) Pokola kelungulo lia Yesu li sangiwa kelivulu lia Mateo 5:23, 24, ale lia Mateo 18:15-17. Nda waecelele ekumbi oku iñila loku tema kuove, tetulula lonjanga ocitangi caco. Olonjanja vimue, ku sukiliwa lika oku ecela. Paulu wa soneha hati: “Liombokeli pokati loku lilinga ohenda loku liecela pokati, ndomo Suku a weceli vu Kristu.”—Va Efeso 4:25, 26, 32.
16. Kovina vipi olohueli vi sukila oku lekisa ohenda?
16 Olohueli vi sukila oku li kuatela ohenda loku liecela pokati. Nda wa limbuka okuti o sukila oku lekisa ocisola lohenda komunu wa likuela laye, sanda ekuatiso Liondaka ya Suku. Anga hẽ o sukila oku likolisila oku pokola konumbi yelivulu lia 1 Va Korindo 7:1-5 oco o yuvule asumuo kuenda oku wila vukahokolo? Omo liaco, olohueli vi sukila oku lekisa “ohenda” kondaka eyi.
17. Nye omunu a sukila oku linga nda wa wila vekandu linene?
17 Nye o sukila oku linga nda wa wila vekandu linene? Kuama lonjanga onjila yoku tetulula ocitangi caco. Sanda ekuatiso liakulu vekongelo. Olohutililo viavo kuenda elungulo, vi ku kuatisa oku tumbulula uhayele wove kespiritu. (Tiago 5:13-16) Likutilila ku Yehova lutima woku likekembela. Nda kua ci lingile, o sumua calua kuenda utima wove u ku veta evelo lialua. Daviti wa pitavo locitangi caco, pole eci a likekembela ku Yehova weya oku sanga ekavuluko vutima! Eye wa soneha hati: “Wa sumũlũha u okulueya kuaye kua eceliwa kuenda ekandu liaye lia tuvikiwa la Suku. Wa sumũlũha omunu Yehova ko veta eko, kuenda vutima waye ka mu li elimbi.” (Osamo 32:1-5) Yehova ecela vana va likekembela lutima wosi akandu avo.—Osamo 103:8-14; Olosapo 28:13.
Yuvula Oku Panga Onepa Koluali
18. O tenda ndati oluali lulo?
18 Ove o kasi oku lavoka oluali luokaliye Isietu wokilu a tu likuminya. Ove hẽ, o tenda ndati oluali lulo luomanu olondingaĩvi haivo ka va pokola ku Suku? Satana “ombiali yoluali lulo,” ka tẽlele oku yapula Yesu Kristu. (Yoano 12:31; 14:30) Ove ku yongolavo okuti, Eliapu kuenda oluali luaye, va ku yapula. Omo liaco, pokola kolondaka viupostolo Yoano wa popia hati: “Ko ka soli oluali pamue ovina vi kasi voluali.” Oku cilinga ci kuete esilivilo, momo “oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.”—1 Yoano 2:15-17.
19. Amalẽhe Akristão va vetiyiwa oku kuata ovimãho vipi?
19 Ove hẽ, o kasi oku kuatisa omãla vove oco va ‘lilave keliño lioluali’? (Tiago 1:27) Satana o sanda onjila yoku yapula omãla vove ndeci omunu a linga poku kuata olõsi. Voluali mueyuka ovisoko vialua via tumbikiwila oku vetiya amalẽhe oco va lisetahaise loluali lulo lua Satana. Pole, omanu va Yehova vatiamẽla lika kocisoko cimosi cika puluka kesulilo lioluali lulo. Omo liaco, amalẽhe Akristão, va sukila oku vetiyiwa oku kala “vakuambili yupange wa Ñala.” (1 Va Korindo 15:58) Olonjali via sumbila Suku, vi sukila oku vetiya omãla vavo oco va kuate ovimãho vi va nenela esanju, loku ambata omuenyo weca esivayo ku Suku kuenda u va kuatisa oku liangiliyila eteke lia Yehova.
Sokolola Eci ci Keya Noke Lieteke Lia Yehova
20. Momo lie tu sukilila oku sokolola elavoko liomuenyo ko pui?
20 O pondola oku kevelela eteke lia Yehova lutima wa tula, nda wamamako loku sokolola esumũlũho liomuenyo ko pui. (Yuda 20, 21) O lavoka oku tambula omuenyo ko pui voluali Luokaliye palo posi, loku kala umalẽhe otembo ka yi pui, oku kuata ovimãho viwa, kuenda oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yehova. Oka amamako oku lilongisa catiamẽla ku Suku otembo ka yi pui, momo cilo omanu ka va kũlĩhĩle ‘ovina vialua violonjila viaye.’ (Yovi 26:14) Elavoko liaco li komohĩsa calua!
21, 22. Ovolandu api a litepa aka kala pokati kove kuenda vana vaka pinduiwa?
21 Voluali luokaliye omanu vana vaka pinduiwa vaka yukisa ovitima vietu lukũlĩhĩso wovina vimue via pita kosimbu. Enoke oka lombolola ndomo a kuatele utõi woku kundila esapulo lia Yehova komanu vana va tombele ovihandeleko viaye. (Yuda 14, 15) Noha, oka lombololavo ndomo a tunga ocimbaluku. Avirahama la Sara, vaka lombolola ndomo ovitima viavo via kala eci va siapo ukuasi wavo vofeka yo Uri, oco va kale volosinge. Sokolola ndomo Ester aka lombolola ulandu woku teyuila omanu vaye, loku nyola ovisimĩlo via Namana. (Ester 7:1-6) Sokololavo ndomo Yona aka lombolola eci catiamẽla koloneke vitatu a kala vimo liocimuandu. Yoano Upapatisi, oka lombololavo esanju a kuata eci a papatisa Yesu. (Luka 3:21, 22; 7:28) Omo liaco, tuka lilongisa ovina vialua vi komohĩsa!
22 Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, oka sanjukila oku kuatisa vana vaka pinduiwa oco va kuate “ukũlĩhiso wa Suku.” (Olosapo 2:1-6) Koloneke vilo, tua sanjuka calua poku mola omanu va kasi oku kuata ukũlĩhĩso wa Yehova Suku, kuenda oku kapako ovina va lilongisa! Sokolola esanju oka kuata eci Yehova aka sumũlũisa elikolisilo liove lioku longisa omanu vana va kala kosimbu haivo va sanjukila ovina va lilongisa!
23. Nye tu sukila oku linga cilo?
23 Etu tumanu va Yehova koloneke vilo tua siata oku tambula asumũlũho alua okuti, ka tu tẽla oku a tenda omo okuti ka tua li puile. (Osamo 40:5) Tua sanjukavo calua omo lieliangiliyo liovina viespiritu Suku a siata oku tu lingila. (Isaya 48:17, 18) Omo liaco, tu amamiko oku lekisa ombili kupange u kola, osimbu tu lavoka eteke linene lia Yehova.
O Tambulula Ndati?
• “Eteke lia Yehova” li lomboloka nye?
• O lekisa ndati okuti wa liangiliyila eteke lia Yehova?
• Apongoloko api tu sukila oku linga osimbu tu lavoka eteke lia Suku?
• Nye o lavoka noke yeteke lia Yehova?
[Elitalatu kemẽla 14]
Yesu wa liangiliyilile ohali a kala oku lavoka
[Elitalatu kemẽla 17]
Tuka sanjuka calua poku kuatisa vana vaka pinduiwa oco va kuate ukũlĩhĩso wa Yehova!