OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/1 kam. 13-17
  • Vakuavitima Via Sunguluka va Kasi Oku Tava Kondaka ya Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Vakuavitima Via Sunguluka va Kasi Oku Tava Kondaka ya Suku
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Yuvula Ocame Poku Kunda
  • Vana ‘ka va Liwekapo’ Oku Kunda va Lavoka Asumũlũho
  • Elivulu li Kuatisa Koku Longisa Embimbiliya
  • “Ka tu ka Kavi Oku Linga Eci Ciwa”
  • Tete Kuenda Noke Eye wa Sanga Unene Woku Pongoloka
    Utala Wondavululi—2003
  • ‘Tu Sapuli Ondaka Yiwa yesanju’
    Utala Wondavululi—2005
  • “Tẽlisa Ciwa Ocikele Cupange wa Tambula ku Ñala”
    Utala Wondavululi—2008
  • “Kuendi, ka Longisi Omanu vo Kolofeka Viosi Oco va Linge Olondonge”
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/1 kam. 13-17

Vakuavitima Via Sunguluka va Kasi Oku Tava Kondaka ya Suku

“Vosi va noliwila omuenyo ko pui va tava.”​—⁠OVILINGA 13:⁠48.

1, 2. Akristão vo kocita catete va tava ndati kocitumasuku ca Yesu cokuti, olondaka viwa vika kundiwa voluali luosi?

ELIVULU Liovilinga, li kuete ovolandu a lekisa ndomo Akristão vatete, va tava kocitumasuku ca Yesu cokuti, olondaka viwa Viusoma vika kundiwa voluali luosi. (Mat. 24:​14) Akundi vakuambili, va yuluila onjila vana veya oku kuama ongangu yavo. Omo liuvangi olondonge via Yesu via eca ko Yerusalãi, olohuluwa viomanu, oku kongelamo “owiñi wa lua wovitunda,” va li kongela vekongelo kocita catete.​—⁠Ovil. 2:41; 4:4; 6:⁠7.

2 Olomisionariu viatete, via kuatisa valua oku linga Akristão. Eci Filipo a endele ko Samariya, omanu valua va tava kesapulo a va kundila. (Ovil. 8:​5-8) Paulu wa linga ovongende alua lavamanji, oku kunda esapulo liusoma ko Kupro, kolonepa vimue vio Asia Menor, ko Makedonia, ko Helasi, kuenda ko Italia. Kalupale osi eye a kundila, valua pokati ka va Yudea la va Helasi, va linga Akristão. (Ovil. 14:1; 16:5; 17:⁠4) Tito, wa kundila kolupale luo Kurete. (Tito 1:⁠5) Petulu, wa kundila ko Bavulono, kuenje okupisa kunyamo wo 62 toke wo 64, wa soneha ukanda watete muna a lombolola upange woku kunda wa lingiwa Lakristão va kala ko Pondu, ko Galatia, ko Kapadokia, lo ko Asia, kuenda ko Bitunia. (1 Pet. 1:1; 5:​13) Ovo va kuata esanju lialua kotembo yaco! Omo liombili Akristão va kuata kupange woku kunda, ovanyali vavo va popia hati, “va vonguisa oluali luosi okatikitiki.”​—⁠Ovil. 17:6; 28:⁠22.

3. Akundi Vusoma va siata oku kuata onima yipi kupange woku kunda, kuenda ci ku vetiya oku sima nye?

3 Koloneke vilo, akongelo Akristão a siatavo oku kuata esanju omo lievokiyo liomanu va kasi oku tava kolondaka viwa. Wa siata hẽ oku sanjuka poku tanga ulandu wupange Wolombangi Via Yehova wa lingiwa vokuenda kunyamo voluali luosi? Ku sanjuka hẽ poku kũlĩha okuti, akundi Vusoma va longisa Embimbiliya kueci ci pitahãla olohuluwa epandu komanu kunyamo wo 2007? Etendelo liava va kala Konjilvaluko yolofa via Yesu Kristu unyamo wa pita, li lekisa okuti, olohuluwa ekũi viomanu okuti Halombangiko Via Yehova, va lekisa onjongole kolondaka viwa, omo lioku tava oku enda kocipito caco. Eci ci lekisa okuti, kuli upange walua u sukila oku lingiwa.

4. Velie va kasi oku tava kesapulo Liusoma?

4 Koloneke vilo, “vosi va noliwila omuenyo ko pui,” va kasi oku tava kolondaka viwa, ndeci ca pita kocita catete. (Ovil. 13:​48) Yehova o kasi oku kokela omanu vaco vocisoko caye. (Tanga Hagai 2:⁠7.) Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa oco tu kuatise kupange woku kongela omanu?

Yuvula Ocame Poku Kunda

5. Omanu vapi va kasi oku taviwa la Yehova?

5 Akristão kocita catete, va kuata elomboloko liokuti, “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.” (Ovil. 10:​34, 35) Omunu wosi o yongola oku kuata ukamba la Yehova, o sukila oku kolela kocilumba cocisembi ca Yesu. (Yoa. 3:​16, 36) Yehova o yongola okuti, ‘omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wocili, oco va popeliwe.’​—⁠1 Tim. 2:​3, 4.

6. Ovisimĩlo vipi akundi Vusoma va sukila oku yuvula, kuenda momo lie?

6 Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo viokuti, omanu ka vaka tava kesapulo tu yongola oku va kundila omo liekova liavo, ekalo liavo liomueyo, etavo liavo kuenda ovina vikuavo vi va tepisa pokati komanu. Kũlĩhĩsa epulilo eli: Ove hẽ kueci olopandu omo lia manji wa ku kundila tete, haeye wa yuvula ovisimĩlo viokuti, ove kuka tava kondaka a yonguile oku ku sapuila? Omo liaco, ka tuka yuvuli oku kundila vana va pondola oku tava kesapulo lietu.​—⁠Tanga Mateo 7:⁠12.

7. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku pisa vana tu kundila?

7 Omo okuti Yehova wa nõla Yesu oco a linge Onganji, ka tu kuete omoko yoku kuatela vakuetu ovisimĩlo ka via sungulukile. Omo okuti tua litepa la Yesu, tu pondola lika oku pisa ovina ‘tu lete lovaso,’ ale ceci ‘tu yeva lovatũi etu.’​—⁠Isa. 11:​1-5; 2 Tim. 4:⁠1.

8, 9. (a) Ovituwa vipi Saulu a kuatele osimbu handi ka lingile Ukristão? (b) Nye tu li longisa kulandu wupostolo Paulu?

8 Omanu vapata osi, va kasi oku linga Olombangi Via Yehova. Uvangi waco, tu u limbukila kulandu wa Saulu wo ko Tarso, okuti noke weya oku tukuiwa hati, upostolo Paulu. Omo okuti Saulu wa kala u Fariseo, wa lambalalele Akristão. Ovisimĩlo viokuti ka va kaile afendeli vocili, vio vetiya oku lambalala ekongelo Liakristão. (Va Gal. 1:​13) Kovisimĩlo viomanu, eye ka sesamẽlele oku linga Ukristão. Pole, Yesu wa limbuka ocina cimue ciwa ca kala vutima wa Saulu, kuenje wo nõla oco a tẽlise ocikele cimue ca velapo. Omo liaco, Saulu weya oku linga ohundi ya kuata ombili vekongelo Liakristão kocita catete.

9 Nye tu lilongisa kulandu wupostolo Paulu? Tu lilongisako okuti, vocikanjo cetu, pamue tu sanga omanu vamue okuti ka va tava kesapulo lietu. Ndaño vamue va molẽha ndu okuti ka va yongola oku linga Akristão vocili, ka tu kuete esunga lioku liwekapo oku vangula lavo. Ci tava okuti vokuenda kuotembo vaka tava kesapulo lietu. Omo liaco, tu sukila oku kundila vosi okuti ka tu ‘liwekapo.’​—⁠Tanga Ovilinga 5:⁠42.

Vana ‘ka va Liwekapo’ Oku Kunda va Lavoka Asumũlũho

10. Momo lie tu sukilila oku kuata utõi woku kundila vana va molẽha ndu okuti va tema? Lombolola ulandu umue wo vocikanjo.

10 Kuli ovina vi tu vetiya oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Ulume umue o tukuiwa hati Ignacio,a wa fetika oku li longisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova eci a kala vokayike kofeka yimue Kombuelo yo Amerika. Omanu va kuatele usumba omo liungangala waye. Vamue va kala kumosi laye vokayike va enda oku landisa ovina vimue ku vakuavo. Eci va limbuka okuti ka va feti lonjanga, va enda oku pinga ku Ignacio oco a tambule olombongo viavo. Pole, osimbu a kala oku kula kespiritu loku kapako ovina a lilongisa, co kuatisa oku siapo ovituwa viaye viungangala, kuenje wa linga embombe. Omo liaco, vakuavo va liwekapo oku pinga ku Ignocio oco a tambule olombongo kuava ka va yongola oku feta. Pole, eye wa sanjuka omo lieci a lilongisa Vembimbiliya, kuenda espiritu lia Suku lio kuatisa oku pongolola ovituwa viaye vĩvi. Eye wa eca olopandu kukundi Wusoma omo okuti ka kuatele ocame, pole wa likolisilako oku u longisa Embimbiliya.

11. Momo lie tu sukilila oku nyula omanu olonjanja viosi?

11 Tu kuete esunga lieci tu sukilila oku amamako oku nyula omanu tua sapela lavo catiamẽla kolondaka viwa. Momo, ekalo liavo kuenda ovituwa viavo vi pongoloka. Citava okuti eci tu va nyula onjanja yikuavo, tu limbuka okuti vamue va vela, vakuavo va tundisiwa kupange, ale va fisa ngandiavo. (Tanga Ukundi 9:11.) Ovitangi voluali, vi pondola oku vetiya omanu oku sokolola eci catiamẽla kelavoko liavo. Vi pondolavo oku vetiya omunu una ka tavele kesapulo liusoma, kuenje o lekisa onjongole. Omo liaco, tu amamiko oku kundila omanu olondaka viwa olonjanja viosi.

12. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuatela vana tu kundila, kuenda momo lie?

12 Ovitima viomanu vamue, via tekela lika koku kuatela vakuavo ovisimĩlo vĩvi. Pole, Yehova wa kapako omunu lomunu kuenda olete ovituwa viaye. (Tanga 1 Samuele 16:⁠7.) Tu sukilavo oku lekisa ovituwa viaco kupange woku kunda. Ovolandu alua, a lekisa onima yi tunda koku kuatela ovisimĩlo viwa vana tu kundila.

13, 14. (a) Momo lie Sandra a kuatela ovisimĩlo ka via sungulukile eci a sanga ukãi umue kupange woku kunda? (b) Nye tu lilongisa kulandu owu?

13 Manji umue Sandra, ukundi wotembo yosi, eci a kala oku kundila konjo lanjo kocifuka co ko Karibe, wa sapela la Ruth wa kala oku panga onepa kocipito co kanavale. Ruth wa tambuile ekolowa lioku kala nasoma yofeka olonjanja vivali. Eye wa lekisa onjongole yalua kueci Sandra a kala oku u sapuila, kuenje wa fetika oku lilongisa Embimbiliya. Sandra wa popia hati: “Eci nda iñila vohondo ya Ruth, nda mola elitalatu liaye okuti wa wala uwalo wocipito co kanavale kuenda olomendalia a tambuile. Noke, nda sima ndoco: Omo okuti wa kũlĩhĩwa calua kuenda wa enda oku panga onepa kovipito vio kanavale, ka lekisa onjongole yocili kesapulo liusoma. Omo liaco, nda liwekapo oku u pasuisa.”

14 Eci pa pita otembo yimue, Ruth wa endele Vonjango Yusoma, kuenje kesulilo liohongele, wa pula Sandra hati: “Momo lie wa liwekelapo oku ndi longisa Embimbiliya?” Sandra wo pinga ongecelo, kuenje wamamako oku u longisa. Ruth wa kula lonjanga kespiritu, kuenje wa inasi alitalatu aye o kanavale. Eye, wa fetika oku endaenda kolohongele, noke wa linga ukundi wolondaka viwa, kuenje wa tumbika omuenyo waye ku Yehova kuenda wa papatisiwa. Omo liaco, Sandra wa limbuka okuti, wa kuatele ovisimĩlo ka via sungulukile eci a fetika oku u longisa Embimbiliya.

15, 16. (a) Onima yipi tu pondola oku tambula poku kundila umue ukuepata? (b) Momo lie tu sukilila oku kuata utõi woku kundila umue ukuepata lietu ndaño watiamẽla ketavo liaye?

15 Vamanji vana va sole oku kundila vakuepata ka va lilongisa Embimbiliya va siata oku kuata onima yiwa ndaño okuti poku sapela lavo va molẽha ndu okuti ka va lekisa onjongole. Tu konomuisi ulandu wa manji Joyce wo kofeka yo Estados Unidos. Nawa yaye wa kapiwa vokayike eci a kala umalẽhe. Omo liaco, manji Joyce wa lombolola ndoco: “Omanu va enda oku popia hati, omuenyo wa nawa yange we yuka ovitangi. Momo wa enda oku sipa eliamba, oku nyana, kuenda oku linga ovina vikuavo vĩvi. Ndaño lovituwa viaye vĩvi, eci a kuata 37 kanyamo, nda fetika oku u longisa Embimbiliya.” Epandi lia manji Joyce lia sumũlũisiwa eci nawa yaye a fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, kuenje wa linga apongoloko alua komuenyo waye. Eci a tẽlisa 50 kanyamo, wa papatisiwa kohongele yofeka ya lingiwa volupale luo Kalifornia, kofeka yo Estados Unidos. Manji Joyce wamisako hati: “Nda lila omo liesanju, kuenda nda sanjuka calua okuti, lalimue eteke nawa yange ndu wivala!”

16 Ove pamue ku kuata utõi woku sapela la umue ukuepata liove catiamẽla Kembimbiliya omo lietavo liaye. Pole, manji Joyce wa kuata utõi woku kundila nawa yaye. Tu pondola ndati oku limbuka eci ci kasi vutima womunu ukuavo? Citava okuti, o kasi oku sandiliya etavo liocili. Omo liaco, kuka kuate ohele yoku u kuatisa oco a sange etavo liocili.​—⁠Tanga Olosapo 3:⁠27.

Elivulu li Kuatisa Koku Longisa Embimbiliya

17, 18. (a) Ovolandu api a tunda kolonepa vialua violuali a lekisa esilivilo lielivulu Embimbiliya li Longisa Nye? (b) Ovolandu api wa siata oku kuata poku kuama elivulu liaco?

17 Ovolandu a tunda kolonepa viosi violuali, a lekisa okuti, vakuavitima via sunguluka va kasi oku tava oku lilongisa Embimbiliya lekuatiso lielivulu losapi hati, Embimbiliya li Longisa Nye? Manji Penni okuti ukundi wotembo yosi kofeka yo Estados Unidos, wa fetika oku longisa omanu valua lekuatiso lielivulu eli. Pokati kavo, pali akulu vavali a longisa okuti, va kuatele ombili ketavo liavo. Manji Penni, ka kũlĩhĩle nda vaka tava kocili Covisonehua ca lekisiwa velivulu Embimbiliya li Longisa Nye? Eye wa soneha hati: “Omo okuti elivulu liaco li kuete upopi umue wa leluka, ovo va limbuka okuti, ovina va kala oku lilongisa viocili, kuenda ka va kuatele atatahãi.”

18 Manji Pat, wo kofeka yo Bretanya, wa fetika oku longisa Embimbiliya kukãi umue wa tila vofeka yo Asia. Eci ulume waye kumue lomãla va kuatiwa lasualali, ukãi waco, wa kisikiwa oku tunda vofeka yavo, kuenje vo sapuila hati, lalimue eteke aka mola vali epata liaye. Eye wa sumuile calua, momo va timiha onjo yaye kuenda wambatiwile utiku olonjanja vialua. Omo liovitangi viaco, ka limbukile esunga lieci a kalela komuenyo, kuenje wa yonguile oku liponda. Elilongiso Liembimbiliya, lio wĩha elavoko. Eye wa soneha hati: “Upopi wa leluka kuenda oviluvialuvia vielivulu Embimbiliya li Longisa Nye?, via ndi kuatisa calua.” Omanu tu longisa, va pondola oku kula lonjanga kespiritu, loku linga akundi ka va papatisiwile. Kuenje, eci va yeva okuti kuka lingiwa ohongele yimue yimbo, va lekisa onjongole yoku papatisiwa. Tu sanjuka calua, eci tu limbuka okuti vakuavitima via sunguluka tua kuatisa, va kuete elomboloko lieci va lilongisa, kuenda va tava kelavoko li sangiwa Vovisonehua!

“Ka tu ka Kavi Oku Linga Eci Ciwa”

19. Momo lie tu sukilila oku tẽlisa lonjanga upange woku kunda?

19 Koloneke vilo, tu sukila oku tẽlisa lonjanga ocikundi cetu coku kunda kuenda oku longisa omanu. Valua vakuavitima via sunguluka, va kasi oku tava kesapulo tu kasi oku va kundila unyamo lunyamo. Pole, ‘eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi,’ li lomboloka okuti, vana ka va tava oku pokola kolonumbi viaye, ‘vaka tualiwa kepondelo.’​—⁠Sof. 1:14; Olos. 24:⁠11.

20. Vosi yetu nye tu sukila oku linga?

20 Tu pondola oku kuatisa omanu vaco. Pole, tu sukila oku kuama ongangu Yakristão vo kocita catete okuti, “ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.” (Ovil. 5:​42) Tu sukilavo oku kuama ongangu yavo poku amamako oku kunda ndaño lovitangi, loku lava ‘uloño wetu woku longisa,’ kuenda oku kundila vosi okuti, ka tu lekisa ocame! Omo liaco, “ka tu ka kavi oku linga eci ciwa.” Nda tua pandikisa, tuka tambula asumũlũho alua.​—⁠2 Tim. 4:2; tanga Va Galatia 6:⁠9.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Onduko yaye, ya pongoluiwa.

O Tambulula Ndati?

• Velie va kasi oku tava kolondaka viwa?

• Momo lie tu sukilila oku yuvula ovisimĩlo viokuti, omanu ka vaka tava kesapulo tu va kundila?

• Onima yipi yi kasi oku tunda kekuatiso lielivulu Embimbiliya li Longisa Nye?

[Elitalatu kemẽla 13]

Valua vakuavitima via sunguluka va kasi oku tava

[Elitalatu kemẽla 15]

Nye tu lilongisa kapongoloko upostolo Paulu a linga?

[Elitalatu kemẽla 16]

Akundi volondaka viwa, va sukila oku yuvula ovisimĩlo viokuti, omanu ka vaka tava kesapulo liusoma

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link