OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/10 kam. 7-11
  • Yehova O Lete Ovina Viwa Tu Linga

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova O Lete Ovina Viwa Tu Linga
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Tu Endaendi la Suku
  • Baruke wa Tẽlisa Ocikele Caye
  • Omõla wa Kuama Ongangu ya Isiaye Yoku Lekisa Ocisola
  • Ekuatiso Kotembo ya Sokiyiwa
  • Kuata Ekolelo Kovina vi Keya Kovaso
  • Pamisa Ukamba Wove la Vamanji Osimbu Esulilo ka Lieyile
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
  • Yehova O Sumũlũisa Kuenda O Teyuila Omanu Vana Vo Pokola
    Utala Wondavululi—2002
  • Amalẽhe, Ivaluki Ululiki Wene
    Utala Wondavululi—2008
  • Kala Ukuotõi Nda Yeremiya
    Utala Wondavululi—2004
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/10 kam. 7-11

Yehova O Lete Ovina Viwa Tu Linga

“Ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve a lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.”​—⁠2 ASA. 16:⁠9.

1. Momo lie Yehova a siatela oku kũlĩhĩsa ekalo lietu?

YEHOVA eye Isietu walipua. Eye wa tu kũlĩha ciwa, kuenda wa sakalala ‘lovisimĩlo vietu.’ (1 Asa. 28:⁠9) Pole, ka kũlĩhĩsa ekalo lietu oco a sandiliye akulueya etu. (Osa. 11:4; 130:⁠3) Eye, o yongola oku tu teyuila kovina viosi vi kapa kohele ukamba wetu laye oco ka tuka pumbe epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui.​—⁠Osa. 25:​8-10, 12, 13.

2. Velie va siata oku kuatisiwa lunene wa Yehova?

2 Yehova eye ukuonenewosi kuenda o lete ovina viosi. Omo liaco, o pondola oku teyuila afendeli vaye vo kolela, eci vo pinga ekuatiso, poku liyaka lelambalalo. Elivulu lia 2 Liasapulo 16:​9, li popia hati: “Ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve a lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.” Yehova lunene waye, wa siata oku kuatisa omanu vana vo vumba lutima wosi. Eye ka kapeleko omanu vakuambambe.​—⁠Yeh. 7:​1, 20, 21, 25; Olosap. 1:​23-33.

Tu Endaendi la Suku

3, 4. Oku ‘endaenda la Suku’ ci lomboloka nye, kuenda ovolandu api Embimbiliya a tu kuatisa oku kuata elomboloko lioku ci linga?

3 Omanu valua, ka va tava okuti, tu pondola oku endaenda Lululiki woluali luosi. Pole, Yehova o yongola okuti, tu endaenda laye. Kosimbu, Enoke la Noha, va ‘endaenda la Suku.’ (Efet. 5:24; 6:⁠9) Mose “wa pandikisa ndu o lete una ka muiwa lovaso ositu.” (Va Hev. 11:​27) Soma Daviti wa lekisa umbombe poku endaenda la Isiaye wo kilu. Eye wa popia hati: “Omo [Yehova] o kasi kondio yange si sengiwa.”​—⁠Osa. 16:⁠8.

4 Ocili okuti, ka tu pondola oku endaenda la Yehova loku u kuata peka. Pole, tu pondola oku ci linga vupopi wocindekaise. Ndamupi? Ukualosamo Asafe wa popia hati: “Ñasi ño-o hũ love. Wa ñuata peka liondio. O songuila loku njimbaimba onumbi.” (Osa. 73:​23, 24) Tu endaenda la Yehova poku pokola kovihandeleko viaye tu tambula Vondaka yaye kuenda olonumbi via siata oku eciwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’​—⁠Mat. 24:45; 2 Tim. 3:⁠16.

5. Anga hẽ Yehova wa siata oku tala locisola vana vo kolela? Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata catiamẽla kokuaye?

5 Omo okuti Yehova wa kapako vana va endaenda laye, wa siata oku lekisa ocisola kokuavo, poku va tata, loku va teyuila, kuenda oku va longisa. Suku wa popia hati: “Hu longisa, hu imbaimba onumbi yonjila wenda. Hu lungula, hu imba ovaso.” (Osa. 32:⁠8) Omo liaco, o sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku limbuka okuti, ndi kasi oku endaenda la Yehova osimbu ndi yevelela alungulo aye kuenda oku limbuka okuti, eye o kasi oku ndi tala locisola? Anga hẽ, ocisola caco ci ndi vetiya oku pongolola ovisimĩlo viange? Eci ndi lueya nda siata hẽ oku limbuka okuti Yehova Suku Onjali yimue yiwa okuti, wa ndi kapako, kuenda o kuatisa vana va likekembela?’​—⁠Osa. 51:17.

6. Oku litepa kupi ku kasi pokati ka Yehova kuenda olonjali vietu?

6 Olonjanja vimue, Yehova wa siata oku tu kuatisa osimbu ka tua lueyele. Eye wa siata oku limbuka okuti, utima wetu wa hongua, u tu vetiya oku linga ovina vĩvi. (Yer. 17:⁠9) Eye o pondola oku eca ekuatiso lonjanga okuti ka li sokisiwa leli lieciwa lolonjali vietu. Momo “ovaso aye” a pondola oku limbuka ovina vi kasi vutima wetu, kuenda oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo vietu. (Osa. 11:4; 139:4; Yer. 17:​10) Omo liaco, tu konomuisi ndomo Suku a tetulula ocitangi ca Baruke usonehi wuprofeto Yeremiya.

Baruke wa Tẽlisa Ocikele Caye

7, 8. (a) Helie wa kala Baruke, kuenda ovisimĩlo vipi a kuatele? (b) Yehova wa lekisa ndati ocisola caye ku Baruke?

7 Baruke, wa kala usonehi wa Yeremiya una wa tambuile ocikele cimue ka ca lelukile coku sapula eyambulo lia Yehova ku va Yuda. (Yer. 1:​18, 19) Ndaño Baruke watiamẽlele kepata limue lia kemãla, pole wa kuata ovisimĩlo vioku li sandela ‘ovina vialua.’ Citava okuti, wa yonguile oku kuata ovokuasi. Omo liaco, Yehova wa limbuka okuti Baruke wa kuata ovisimĩlo vĩvi vutima waye. Vonduko ya Yeremiya Yehova wa sapuila Baruke hati: “Ove wa popia huti, ‘Ngongo yange we! Kolongembia viange Yehova wa vokinyako esumuo. Nda kava loku leña leña kuange kuenje si sangi epuyuko.’” Noke, Suku wamisako hati: “Ove nga o lisandela ovina vinene ove muẽle? Ku ka vi sande.”​—⁠Yer. 45:​1-5.

8 Ndaño Yehova wa sapuila Baruke ovisimĩlo vĩvi via kala kutima waye, ka ci lingile lonyeño, pole wa lekisa ocisola kokuaye. Suku wa limbuka okuti ndaño Baruke wa kuatele ovisimĩlo via kapa kohele omuenyo waye, pole, wa kuetele utima wa sunguluka. Yehova wa kũlĩhĩle okuti, olupale luo Yerusalãi kuenda luo Yuda lua kala koloneke via sulako. Kuenje, ka yonguile okuti, Baruke o yapuka vonjila yaye kotembo yaco. Omo liaco, Suku wa vetiya ukuenje waye oco a yuvule ovisimĩlo vĩvi via kala vutima waye poku U sapuila hati: “[Ndi] nenẽla omanu vosi ũvi.” Kuenje wo vetiya hati, nda wa tava kelungulo liaco, o kala lomuenyo. (Yer. 45:⁠5) Suku wa popiavo hati: ‘A Baruke, limbuka ovitangi via laika oku iya ku va Yuda kuenda ku va Yerusalãi omo liakandu avo. Amamako loku pokola kolondaka viaco oco o kale lomuenyo! Nda wa ci linga, ndika ku teyuila.’ Olondaka via Yehova, via vetiya utima wa Baruke oku pongolola ovisimĩlo viaye, kuenje wa puluka kenyõleho lio Yerusalãi lieya oku pita noke lieci ci soka 17 kanyamo.

9. O tambulula ndati apulilo a lingiwa pocinimbu eci?

9 Osimbu o sokolola ulandu wa Baruke, konomuisa apulilo akuãimo kuenda ovinimbu viaco viovisonehua: Ocituwa Yehova Suku a lekisa ku Baruke ci situlula nye catiamẽla Kokuaye kuenda kocisola a siata oku lekisa komanu vaye? (Tanga Va Heveru 12:⁠9.) Omo liovitangi tu lete koloneke vilo, nye tu lilongisa kelungulo Suku a ecele ku Baruke, kuenda ketambululo liaye? (Tanga Luka 21:​34-36.) Akulu vekongelo va pondola ndati oku lekisa ocituwa ca Yehova coku kapako afendeli Vaye ndeci Yeremiya a linga?​—⁠Tanga Va Galatia 6:⁠1.

Omõla wa Kuama Ongangu ya Isiaye Yoku Lekisa Ocisola

10. Yesu o pondola ndati oku tẽlisa ocikele caye coku kala Utue wekongelo?

10 Otembo Kristu keyile, ocisola Yehova a lekisa komanu vaye ca limbukiwila kovaprofeto vaye kuenda kafendeli vakuavo. Koloneke vilo, ocisola caco tu ci limbukila ku Yesu Kristu Utue wekongelo. (Va Efe. 1:​22, 23) Kelivulu Liesituluilo Yesu o sokisiwa lokameme ka kuete ‘ovaso epanduvali, a lomboloka aspiritu epanduvali a Suku, ana a tumiwa kolonepa viosi vio kilu lieve.’ (Esit. 5:⁠6) Omo okuti Yesu wa wavekiwa lespiritu sandu lia Suku, o kuete olondunge via lipua. Eye o pondolavo oku mõla eci ci kasi vutima wetu, momo wa kũlĩha ovitangi viosi omanu va siata oku liyaka lavio.

11. Ocikele cipi Kristu a kuete, kuenda wa siata oku kuama ndati ongangu ya Isiaye yoku lekisa ocisola kokuetu?

11 Omo okuti Yesu o kuãi ongangu ya Yehova, ka ca sungulukile oku sima okuti, o kasi ndosipayu kilu. Momo, wa siata oku lekisa ocisola poku kũlĩhĩsa ekalo lietu. Onduko ya Yesu yokuti, “Isia Kapui,” yi tu ivaluisa ocikele a kuete coku li kuminya omuenyo ko pui komanu vosi va lekisa ekolelo kokuaye. (Isa. 9:⁠6) Omo okuti Kristu eye Utue wekongelo, o pondola oku vetiya vamanji va loñoloha kespiritu ca piãla enene akulu vekongelo, oco va ece ekuatiso ale elungulo ku vamanji.​—⁠1 Va Tes. 5:14; 2 Tim. 4:​1, 2.

12. (a) Ovikanda via tumiwa kakongelo epanduvali ko Asia Menor, vi situlula nye catiamẽla ku Yesu? (b) Akulu vekongelo va siata oku kuama ndati ongangu ya Kristu poku tata olomeme via Suku?

12 Uvangi wocisola Kristu a siata oku lekisa kocunda, tu u limbukila vovikanda a tumile kakongelo epanduvali ko Asia Menor. (Esit. 2:1–3:​22) Vovikanda viaco, Yesu wa lekisa okuti, wa kapeleko ovitangi via siata oku pita vakongelo, kuenda wa lekisa ocisola kolondonge viaye. Olonumbi viaco, via siata oku kuamiwavo koloneke vilo, momo ovinjonde via tukuiwa kelivulu Liesituluilo, vi kasi oku tẽlisiwa vokuenda ‘Kueteke lia Ñala.’a (Esit. 1:​10) Ocisola ca Yesu, tua siata oku ci limbukila pokati ka vamanji va kuete ocikele coku songuila akongelo. Eye wa siata oku ‘va vetiya’ oco va ece elembeleko kuenda elungulo vamanji va sukila. (Va Efe. 4:8; Ovil. 20:28; tanga Isaya 32:​1, 2.) Ove hẽ, wa kapako onjongole yavo yoku ku kuatisa ndocisola Kristu a siata oku lekisa kokuove?

Ekuatiso Kotembo ya Sokiyiwa

13-15. Suku wa siata oku tambulula ndati olohutililo vietu? Lombolola ovolandu amue.

13 Anga hẽ wa pingile ekuatiso vohutililo kuenje wa tambuluiwa eci manji umue wa loñoloha aku pasuisa noke wa ku kuatisa oku pamisa ekolelo liove? (Tia. 5:​14-​16) Citava okuti ekuatiso liaco liyilila vohundo yi lingiwa vohongele, ale poku tanga ulandu umue valivulu etu. Evi ovio olonjila Yehova a siata oku kuama poku tambulula olohutililo. Eteke limue, kesulilo liohongele, manji umue ukãi okuti wa liyaka lovitangi vokuenda kuosemana, wa sapela lukulu wekongelo wa linga ohundo. Eye ka lomboluile ovitangi viaco, pole wa eca olopandu kumanji omo liatosi amue a lombolola vohundo. Atosi aco, a likuata locitangi caye, kuenda o kuatisa oku pandikisa. Eye wa kuata esanju omo lioku enda kohongele yaco!

14 Oco tu limbuke ekuatiso li tunda kohutililo, tu konomuisi ulandu walume vamue vatatu va kala vokayike okuti, noke yoku kũlĩha ocili Cembimbiliya, va linga akundi ka va papatisiwile. Omo liocitangi cimue ca pitako, vosi va kala vokayike vopiwa elianjo va kuatele. Kuenje, valua pokati kavo va fetika oku linga ombuanja. Noke, va tumbika ongombo yokuti, keteke likuavo, noke yoku lia ongau, ka vaka tuala alonga. Omo liaco, akundi vatatu, va liyaka locitangi coku nõla onjila va sukilile oku kuama. Nda va likongelele kombuanja yaco, nda va lueya onumbi ya Yehova yi sangiwa kelivulu lia Va Roma 13:⁠1. Pole, nda va likalele oku li kongela kombuanja yaco, nda va tepa ukamba la vakuavo.

15 Omo okuti alume vatatu ka va kuatele epondolo lioku vangula la vakuavo, va likutilila loku pinga olondunge. Keteke likuavo, va nõlapo oku likala okulia ongau. Eci olondavululi vieya oku ongolola alonga, va limbuka okuti, alume vatatu ka va kuatele alonga. Omo liaco, va eca olopandu ‘Kukuakuyeva olohutililo,’ momo wa va kuatisa.​—⁠Osa. 65:⁠2.

Kuata Ekolelo Kovina vi Keya Kovaso

16. Upange woku kunda u lekisa ndati esakalalo Yehova a kuetele omanu va kasi ndolomeme?

16 Upange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi, weca uvangi wokuti, Yehova wa kapako omanu vosi vakuavitima via sunguluka. (Efet. 18:​25) Lekuatiso liovangelo, Yehova wa siata oku songuila omanu vaye va kasi ndolomeme, oku kongelamo vana va kasi vovikanjo okuti, handi ka va yevele olondaka viwa. (Esit. 14:​6, 7) Lekuatiso liungelo umue, Suku wa vetiya Filupu una wa kala ukundi kocita catete oco a ece uvangi ku kalei woko Etiopia loku u lomboluila Ovisonehua. Nye ceyililako? Ulume waco wa tava kolondaka viwa, kuenje, noke yoku papatisiwa wa linga ondonge ya Yesu.b​—⁠Yoa. 10:14; Ovil. 8:​26-39.

17. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku sakalala lovina vi keya kovaso?

17 Osimbu tu lavoka esulilo lioluali lulo, ‘olongembia’ via tukuiwa vovisonehua, vi kasi oku livokiya. (Mat. 24:⁠8) Omo liovitangi via siata voluali, ka ca lelukile oku sanga olombongo vioku landa okulia. Kuenje, vana va kuete upange waco, va siata oku kisikiwa oku talavaya olowola vialua. Pole, vana va pitisa kovaso ovina viespiritu okuti va ‘leluisa omuenyo wavo,’ va pondola oku yuvula asakalalo aco. Momo va kũlĩha okuti, Suku o va sole, kuenda wa siata oku va tata. (Mat. 6:​22-​34) Omo liaco, tu sukila oku ivaluka ndomo Yehova a kuatisa Yeremiya, eci o Yerusalãi ya kunduiwa kunyamo wo 607.

18. Yehova wa lekisa ndati ocisola ku Yeremiya eci o Yerusalãi ya ñualiwa ocingonja?

18 Eci va Bavulono va ñuala ocingonja o Yerusalãi, Yeremiya wa kala vokayike Kocitali Covelombe. Wa enda oku tambula ndati okulia? Wa enda oku sandiliya okulia vapuluvi ana a kuata elianjo. Kuenje, wa kuatisiwa la vana va kala laye, ndaño vo suvukile! Pole, Yeremiya wa kolelele Suku una wa likuminyile oku u tata okuti omanu havoko. Anga hẽ, Yehova wa tẽlisa olondaka viaye? Wa vi tẽlisa! Momo wa limbuka okuti, Yeremiya wa enda oku tambula ‘ombolo toke eci ya pua vimbo.’ (Yer. 37:​21) Yeremiya, la Baruke, la Avimeleke, kuenda vakuavo, va puluka konjala, kovovei, kuenda kolofa.​—⁠Yer. 38:2; 39:​15-18.

19. Nye tu sukila oku linga osimbu tu lavoka ovina vi keya kovaso?

19 “Ovaso a [Yehova] a lete vakuesunga, lovatui aye a yevelela olohutililo viavo.” (1 Pet. 3:​12) Ove hẽ ku sanjuka poku limbuka okuti, Isiove wokilu wa siata oku ku tata ciwa? Anga hẽ, ku kuata elianjo poku kũlĩha okuti eye wa kapako ovina viwa wa siata oku linga? Amamako oku endaenda la Suku, kuenda kuka kuate usumba lovina vi keya kovaso. Momo tua kũlĩha okuti, Yehova onjali yimue ya kapako omanu vaye vo kolela.​—⁠Osa. 32:8; tanga Isaya 41:⁠13.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ndaño ovikanda viaco via loñisiwa Kakristão olombuavekua, pole olonumbi viaco, vi kuatisavo afendeli va Suku koloneke vilo.

b Kelivulu Liovilinga 16:​6-10, kuli ulandu ukuavo u lekisa ndomo Suku a siata oku songuila omanu vaye. Ulandu waco u lekisa okuti, Paulu kumue lakamba vaye va ‘tatekiwa lespiritu sandu’ oco ka vaka kundile volupale luo Asia kuenda luo Bitunia. Pole, va kundila ko Makedonia kuna vakuavitima via sunguluka va tava kolondaka viwa.

O Pondola Oku Lombolola?

• Tu lekisa ndati okuti tu kasi ‘oku endaenda la Suku’?

• Yehova wa lekisa ndati ocisola ku Baruke?

• Yesu Utue wekongelo Liakristão, wa siata oku kuama ndati ovituwa via Isiaye?

• Eci tu liyaka lovitangi tu lekisa ndati okuti tua kolela ku Suku?

[Elitalatu kemẽla 9]

Akulu vekongelo va kuãi ongangu ya Yehova yoku lekisa ocisola komanu vaye ndeci Yeremiya la Baruke va linga

[Elitalatu kemẽla 10]

Yehova wa siata ndati oku eca ekuatiso votembo a sokiya?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link