Yehova O Sumũlũisa Kuenda O Teyuila Omanu Vana Vo Pokola
“U o njeva puãi o kala ciwa, utima u tula, usumba wevĩho mbu.”—OLOSAPO 1:33.
1, 2. Momo lie oku pokola ku Suku ku kuetele esilivilo liocili? Ci lombolola.
OMÃLA volosanji poku sandiliya okulia vowangu, avava avo a sakalala calua kuenje omo lioku sakalala kuaco ovo ka va tẽla oku mõla ongonga yi kasi loku ñuala ñuala vilu. Eci ina yaco a mõla ongonga, haico a kaluka loku lungula omãla vaye. Vonjanja yaco, o votola ava aye oco omãla va iñilemo lonjanga okuti va puluka koku kuatiwa longonga. Kuenje ongonga ka yi tẽla vali oku kuata omãla vaco.a Nye tu pondola oku lilongisa kocindekaise eci? Ocili okuti, oku pokola ku popela ovimuenyo!
2 Ocindekaise eci, ci kuete esilivilo liocili Kakristão vo koloneke vilo, momo Satana o kasi oku likolisilako oku linga cosi a pondola oco a yapuise omanu va Suku. (Esituluilo 12:9, 12, 17) Ocimãho caye oku nyõla ekalo lietu kespiritu oco tu pisiwe la Yehova kuenda oku pumba elavoko liomuenyo ko pui. (1 Petulu 5:8) Pole, nda tua lekisa ukamba wocili ku Suku loku pokola lonjanga yalua kolonumbi vi tunda Kondaka Yaye kuenda kocisoko caye, tu pondola oku kuata elavoko liokuti eye oka tu teyuila. Omo liaco, ukualosamo wa soneha ndoco: “[Yehova] o ku vindikiya lovonya aye. Ove o wunda vokati kavava aye.”—Osamo 91:4.
Ofeka Yimue ya Sina ya Kunduiwa
3. Nye ceya oku pita la va Isareli omo lioku sina kuavo?
3 Eci va Isareli va pokuile ku Yehova, va enda oku tambula asumũlũho a tunda koku tatiwa ciwa laye. Pole, olonjanja vimue omanu va enda oku yapuka volonumbi Viululiki wavo omo lioku fendela olosuku vikuavo via tungiwa loviti kuenda lovawe okuti “ka vi kuatisa haivio ka vi popela.” (1 Samuele 12:21) Noke yovita vimue vianyamo omo lioku sina kuavo, ofeka yosi yeya oku wila vekandu lioku tomba Suku okuti ka va kuatele lalimue epondolo lioku siapo etombo liaco. Omo liaco, Yesu wa liyeya hati: “A Yerusalãi, a Yerusalãi, okuakuipa ovaprofeto, okuaku sosola ava va tumiwa kokuove. Olonjanja via lua nda livela oku vutama omãla vove ndeci ekuwe li vutama ivuvu vialio vemi liavava alio, kuenje ka wa taveli! Tali, onjo yene yo siali upolokoso.”—Mateo 23:37, 38.
4. Eci Yehova a imba onyima omanu va sina, nye ceya oku pita lo Yerusalãi kunyamo wa 70 K.K.?
4 Omo lioku sina kua va Isareli, Yehova weya oku va imba onyima kuenje kunyamo wa 70 K.K., veya oku pita lovitangi vialua. Kunyamo waco, asualali voko Roma vambatele apandela avo povaka mua kala ociluvialuvia congonga kuenje va kala oku lokila ko Yerusalãi oco va linge uyaki umue u koka usumba woku ponda omanu valua. Volupale mua kala owiñi wa kala oku linga ocipito Copaskoa. Ovilumba viavo ka via tẽlele oku va kuatisa oco va tambule ohenda ya Suku. Eci ca kala esumuo limue linene li tu ivaluisa olondaka Samuele asapuila Soma Saulu ukuesino eci apopia hati: ‘Anga hẽ Yehova o sanjukila ovilumba vioku yoka levi vioku pia elisi ndeci a sanjukila oku pokola kondaka Yaye? Tala, okupokola kua velapo, okulumba ku sule. Okuyevelela kua velapo, ulela wolomeme u sule.’—1 Samuele 15:22.
5. Epokolo lipi Yehova a yongola kuenda ndamupi tua kũlĩha okuti epokolo liaco ci tava okuti li tẽliwa?
5 Ndaño okuti Yehova wa enda oku vetiya calua eci catiamẽla koku pokola, eye wa kũlĩhĩle ciwa okuti omanu ka va lipuile. (Osamo 130:3, 4) Eye o yongola okuti omunu o linga ukuacili ci lekisiwa lutima wosi, loku lekisa epokolo lekolelo liocili, locisola kuenda oku kuata usumba woku linga eci cu sumuisa. (Esinumuĩlo 10:12, 13; Olosapo 16:6; Isaya 43:10; Mika 6:8; Va Roma 6:17) Poku lekisa okuti epokolo liaco li tẽliwa, ca lekisiwa ‘lelende liolombangi’ osimbu handi Kristu keyile, vina via pandikisa calua eci via pita lovitangi okuti vamue va pondiwa. (Va Heveru 11:36, 37; 12:1) Olombangi viaco, via sanjuisa utima wa Yehova! (Olosapo 27:11) Vamue pokati kavo, kefetikilo va lekisile epandi liocili, pole noke veya oku konyoha. Umue pokati kavo Soma Yehoasi wo kofeka yo Yuda.
Soma wa Nyõliwa Omo Liakamba Vaye Vãvi
6, 7. Ndamupi soma Yehoasi a vialele osimbu handi Yehoyada ka file?
6 Soma Yehoasi wa puluka koku pondiwa eci handi a kala okamõla. Eci a kuata anyamo epanduvali, Yehoyada Ocitunda Cavelapo, lutõi wocili wo upa apa a salamele kuenje wo vialeka komangu yusoma. Omo okuti Yehoyada wa kuatelele esumbilo liocili ku Suku nda isiaye, wa kuatisa Soma Yehoasi una wa kala calua umalẽhe oco “[a] linge eci ca sunguluka kovaso a Yehova, koloneke viosi viocitunda Yehoyada.”—2 Asapulo 22:10–23:1, 11; 24:1, 2.
7 Yehoasi wa linga ovilinga viwa oku kongelamo oku tumbulula onembele ya Yehova kuenje ‘Yehoasi upange waco wa u linga lutima waye wosi.’ Eye wa ivaluisa Yehoyada Ocitunda Cavelapo hati, omanu voko Yuda lava voko Yerusalãi va sukilile oku kongola elisimu ‘lia handelekiwile la Mose’ oco li kuatise kupange woku tumbulula onembele. Ocili okuti, Yehoyada wa litunda ciwa koku vetiya soma umalẽhe oku lilongisa kuenda oku pokola Kovihandeleko via Suku. Noke, upange wonembele weya oku malusuiwa lonjanga kuenda ovikuata viosi via sukiliwile via tẽlisiwavo.—2 Asapulo 24:4, 6, 13, 14; Esinumuĩlo 17:18.
8. (a) Nye ca lingisa Yehoasi oku hongua kespiritu? (b) Omo lioku sina kua soma nye ceya oku pita laye?
8 Ocili okuti, epokolo lia Yehoasi ku Yehova ka lia kalele otembo yalua. Momo lie? Ondaka ya Suku yi tu lomboluila ndoco: “Kovaso yokufa kua Yehoyada, olombuale vio ko Yuda vieya, yu via fendela Soma. Oco Soma wa va yevelela. Va yanduluka onjo ya Yehova, Suku yolosekulu viavo, kuenje va vumba Asera loviteka. Oco onyeño ya Yehova ya wilila Yuda la Yerusalãi ongole eyi yavo.” Ovitunda vio ko Yuda via vetiya soma oco kaka pokole vali kovaprofeto va Suku. Pole, Sakariya omõla wa Yehoyada, wa kuata utõi woku pisa Yehoasi kuenda omanu vakuavo omo lioku sina kuavo. Omo okuti ka va likekembelele, Yehoasi wa tuma oku ponda Sakariya lovawe. Omo liungangala wa kala kutima wa Yehoasi kuenda alume vaco, vosi yavo veya oku yapusiwa lakamba vana vakuavituwa vĩvi.—2 Asapulo 24:17-22; 1 Va Korindo 15:33.
9. Nye ceya oku pita la Yehoasi kuenda olosoma vina via nõlelepo oku sina?
9 Omo lioku imba onyima Yehova, nye ceya oku pita la Yehoasi kuenda ovitunda vikuavo via li kongelele kokuaye? Asualali voko Suria ‘veyile lomanu vatito,’ pole va tẽla oku lundula o Yuda kuenda va ‘ponda olombuale viosi via kala pokati komanu.’ Asualali va kisikavo soma oku eca ovina viaye viosi kumosi lulu kuenda opalata yo vonembele. Ndaño okuti Yehoasi wa puluka kolofa, pole weya oku hongua kuenda wa kuatiwa luveyi. Noke, pokati komanu vaye a nõlele opo peya oku kala vamue vo lingila usuanji kuenje vo ponda. (2 Asapulo 24:23-25; 2 Olosoma 12:17, 18) Omo liaco, olondaka Yehova a sapuilile va Isareli vieya oku tẽlisiwa. Eye wa va lunguile hati: “Nda ku pokola kondaka ya Yehova, Suku yove, loku tẽlisa lutate ovihandeleko viaye viosi lovisila viaye, . . . asiñalo alo osi a ku wila loku ku sanga.”—Esinumuĩlo 28:15.
Usonehi Umue wa Popeliwa Omo Liepokolo Liaye
10, 11. (a) Momo lie ci kuatisila oku sokolola kelungulo Yehova a eca ku Baruki? (b) Elungulo lipi Yehova a ecele ku Baruki?
10 Anga hẽ, ove wa siata oku pua epandi omo okuti omanu vosi o sanga kupange woku kunda ka va lekisa onjongole kolondaka viwa? Ove hẽ, olonjanja vimue wa siata oku kuata onya lolohuasi omo liekalo liwa liomuenyo wavo? Nda ove wa siata oku lekisa ocituwa caco, sokolola eci ca pita la Baruki usonehi wa Yeremiya kuenda elungulo a tambula ku Yehova.
11 Eci Yehova a lungula Baruki eye wa kala locikele coku soneha ovitumasuku. Momo lie? Momo Baruki wa kala oku liyeyela ekalo liomuenyo waye kuenda eye wa yonguile ekalo liomuenyo wa velapo okuti oku kala lesumũlũho lioku vumba Suku ci sule. Eci Yehova a limbuka epongoloko liocituwa ca Baruki, noke wo wĩha elungulo liocisola okuti: “Ove nga o li sandela [ovokuasi alua] ove muẽle? Ku ka vi sande, momo, tala nenẽla omanu vosi ũvi. Ove puãi, omuenyo wove huiha ndohuate yovita kuosi wenda.”—Yeremiya 36:4; 45:5.
12. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku sandiliya ‘ovokuasi alua’ voluali lulo?
12 Ove hẽ, o pondola oku kuata elomboloko liolondaka Yehova a ecele ku Baruki? Ivalukavo hẽ esakalalo Yehova a kuatela Baruki omunu umue uwa haeye ukuotõi koku vumba kokuaye kumosi la Yeremiya? Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo, momo Yehova wa siata oku lekisa esakalalo liocili komanu vana va sole oku kuata ovisimĩlo vioku sanga upange ukuavo woku sandiliya ovokuasi voluali lulo. Ci sanjuisa okuti, ndeci Baruki a linga, kuli omanu valua va kasi oku pokola kapongoloko a siata oku lingiwa la vamanji vana va loñoloha kespiritu. (Luka 15:4-7) Etu tua kũlĩha okuti, omanu vosi va siata ‘oku sandiliya lika ovokuasi alua’ voluali lulo, ka va kuete elavoko liomuenyo ko pui. Ocili okuti, ovo lalimue eteke vaka tẽla oku kuata esanju liocili. Handi vali, ndopo muẽle vaka kunduiwila kumue loluali lulo kumosi lolonjongole violuali luaco.—Mateo 6:19, 20; 1 Yoano 2:15-17.
13. Nye tu pondola oku lilongisila kumbombe u sangiwa vulandu watiamẽla ku Baruki?
13 Ulandu watiamẽla ku Baruki u tu longisavo oku lekisa umbombe. Ocili okuti, Yehova hayeko wa vangula la Baruki, pole eye wa tumĩle Yeremiya oku eca elungulo liaco ndaño okuti pamue Baruki wa kũlĩhĩle ciwa oku hongua kua Yeremiya haeye ka lipuile. (Yeremiya 45:1, 2) Baruki ka yuliwile lepela, pole lumbombe wocili, wa limbuka okuti elungulo liaco liocili kuenda li tunda ku Yehova. (2 Asapulo 26:3, 4, 16; Olosapo 18:12; 19:20) Omo liaco, nda ‘tua kuatiwa loku lueya kumue’ okuti tu tambula elungulo lia sunguluka li tunda vondaka ya Suku, tu sukila oku kuama ongangu ya Baruki una wa loñolohele calua kespiritu haeye wa kala embombe liocili.—Va Galatia 6:1.
14. Momo lie ca sungulukila kokuetu oku sumbila akulu vekongelo?
14 Nda tua lekisa ocituwa cumbombe ci pondolavo oku kuatisa vana va tu ĩha elungulo. Elivulu lia Va Heveru 13:17, li popia hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma, momo va kasi loku lavulula ovimuenyo viene ndava va lombolola noke ndomo va vi tata. Pokoli kokuavo okuti va ci linga lesanju haloku lisiõsiõlako [sanga] nda ka cu kuatisi.” Olonjanja vialua akulu vekongelo va siata oku likutilila ku Yehova oco va kuate epandi, luloño u sukiliwa koku eca alungulo awa kupange wavo wangombo. Omo liaco, tu ‘sumbili omanu vaco.’—1 Va Korindo 16:18.
15. (a) Ndamupi Yeremiya a lekisa ekolelo ku Baruki? (b) Ndamupi Baruki a sumũlũisiwa omo liepokolo liaye?
15 Epongoloko Baruki a linga li limbukiwa ciwa, momo noke Yeremiya wowiha upange ka wa lelukile woku enda vonembele oco a tange lolukandi ondaka yesombiso eye muẽle a soneha yina ya tunda vomẽla wa Yeremiya. Anga hẽ Baruki wa pokola? Eye wa pokola ‘kovina viosi Yeremiya o sapuila’ omo okuti wa tangela kovaso yolosoma vioko Yerusalãi esapulo limuamue lina lia sukilile oku kuata utõi wocili. (Yeremiya 36:1-6, 8, 14, 15) Eci olupale luo Bavulono lueya oku kunduiwa okuti tunde eci Baruki a lunguiwa pa pitile ale eci ci soka 18 kanyamo, eye weya oku eca olopandu viocili ku Yehova omo a pokola kelungulo liaco momo eye ka lisandelele vali ‘ovina violuali’ lulo.—Yeremiya 39:1, 2, 11, 12; 43:6.
Epokolo Lia Yovola Omanu Eci Olupale Lua Ñualiwa Ocingonja
16. Ndamupi Yehova a lekisa ohenda yaye ku va Yudea vana va kala ko Yerusalãi eci va Bavulono va yi ñuala ocingonja kunyamo wo 607 O.Y.?
16 Eci oku kunduiwa kuo Yerusalãi kua kala ocipepi kunyamo wo 607 O.Y., Suku wa lekisile vali ohenda yaye ku vana va pokola kokuaye. Eci olupale lua kala ocipepi loku kunduiwa, Yehova wa sapuila komanu voko Yudea hati: “Ndo kapeli onjila yomuenyo kuenda onjila yokufa U o siala vimbo lilo o fa losipata lonjala kuenda efengi. Puãi u o tunda kuenje enda ku va Kaldea, ava vo ñuali ocingonja, eye o kala lomuenyo, kuenje omuenyo waye o kala lawo ndohuate yovita.” (Yeremiya 21:8, 9) Ndaño okuti o Yerusalãi ya sesamẽlele oku kunduiwa, Yehova wa lekisa ohenda yaye komanu vana va pokuile kokuaye osimbu kua kambele lika okatembo katito oco olupale lu kunduiwe.b
17. (a) Volonepa vipi vivali epokolo lia Yeremiya lia kapiwile voseteko, eci Yehova o tuma oku lungula va Yudea vana va ñualiwile ocingonja oco ‘vambatiwa la va Kaldea’? (b) Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa longangu yiwa yepandi lia Yeremiya?
17 Poku sapuila ku va Yudea oco va liwekepo oku yaka, ca kapa voseteko epokolo lia Yeremiya, momo eye ka yonguile okuti onduko ya Suku yi sepuiwa. Handi vali, eye ka yonguile okuti o pisiwa lovanyãli vana va yonguile oku kemãlisa oviñumañuma vina ka vi kuete omuenyo. (Yeremiya 50:2, 11; Asiõsuĩlo 2:16) Yeremiya wa kũlĩhĩle okuti oku sapuila omanu oco va liwekepo oku yaka, ci lombolokavo oku kapa kohele omuenyo waye okuti, omanu valua nda va sima okuti eye o kasi oku va kemba. Eye ka kuatele usumba, pole lepokolo liocili wa lombolola olondaka viesombiso lia Yehova. (Yeremiya 38:4, 17, 18) Ndeci ca pita la Yeremiwa haico ci kasi oku pitavo letu koloneke vilo, momo tu kasi oku sandeka esapulo limue okuti ka li soliwe lomanu. Yesu wa pembuiwavo omo liesapulo liocili. (Isaya 53:3; Mateo 24:9) Omo liaco, ka tuka ‘kuateli usumba omanu,’ pole tu kuami ongangu ya Yeremiya poku pokola ku Yehova lepandi liocili okuti eye lika tu kolela.—Olosapo 29:25.
Epokolo Kovaso Yelambalalo Lia Goge
18. Oseteko yipi omanu va Yehova va lavoka?
18 Ndopo muẽle oluali luosi lua Satana luka kunduiwa, pole tete kuka pita “ohali ya lua.” (Mateo 24:21) Ocili okuti, osimbu handi otembo yaco ka yeyile, omanu va Suku vaka pita voseteko yekolelo liepokolo liavo. Omo liaco, Embimbiliya li tu sapuila okuti Satana, wa sokisiwa la ‘Goge ya Magoge’ una oka linga cosi oco ondumuhĩle omanu va Yehova poku angiliya ‘olohoka vialua vi kasi ndelende li sitika ofeka.’ (Esekiele 38:2, 14-16) Owiñi wakahandangala wa Suku haiwo ka u kuete ovimalẽho, uka tilila ‘vavava’ a Yehova muna muka iñila omanu vana va pokola kokuaye.
19, 20. (a) Momo lie epokolo va Isareli va lekisa lia kuatela esilivilo liocili eci va pitila Vokalunga Kakusuka? (b) Ndamupi oku sokolola ciwa lutate ulandu watiamẽla Kokalunga Kakusuka ku pondola oku tu kuatisa koloneke vilo?
19 Ekalo liaco li tu ivaluisa eci va Isareli va tunda kofeka yo Egito. Noke yoku pitisa va Egito vekũi liafengi anene, Yehova ka songuilile omanu vaye vonjila yimue yi teta onimbu oco va pitile Vofeka Yohuminyo. Pole, wa va sapuila oco va lokile Vokalunga Kakusuka okuti ndaño va sangiwile lovanyali, nda ca leluka oku pondiwa. Ungende ovo va linga, kasualali wa kala soketi mbi ungende umue uveke. Nda ove wa kalelepo, nda wa pokola hẽ kolondaka via Yehova via vanguiwa la Mose poku lokila Kokalunga Kakusuka lekolelo liocili ndaño wa kũlĩhĩle okuti Ofeka Yohuminyo yi sangiwa konepa yimue yiñi?—Etundilo 14:1-4.
20 Eci tu tanga kelivulu Lietundilo kocipama 14, tu limbuka ndomo Yehova a yovola omanu vaye lunene umue u komohĩsa. Ulandu waco u pondola oku pamisa ekolelo lietu eci tu sandiliya otembo yoku lilongisa kuenda oku ci sokolola. (2 Petulu 2:9) Ekolelo liocili, li pondola oku tu kuatisa koku pokola ku Yehova ndaño okuti eci eye a yongola ci molẽha ndocina cimue ka ca sungulukile kovisimĩlo viomanu. (Olosapo 3:5, 6) Omo liaco, li pulisa ove muẽle ndoco: ‘Ndi kasi hẽ oku likolisilako loku pamisa ekolelo liange lekuatiso lielilongiso Liembimbiliya? Nda siata hẽ oku likutilila loku sokolola eci nda lilongisa kuenda oku li kongela olonjanja viosi lomanu va Suku?’—Va Heveru 10:24, 25; 12:1-3.
Epokolo Lieca Elavoko
21. Omanu vosi va pokola ku Yehova va pondola oku tambula asumũlũho api cilo muẽle kuenda kotembo tu lavoka kovaso?
21 Omanu vosi va pokola ku Yehova cilo muẽle ci tava okuti va kuatisiwa lolondaka vielivulu Liolosapo 1:33 li popia okuti: “U o njeva puãi o kala ciwa, utima u tula, usumba wevĩho mbu.” Helembelekokuolio tu pondola oku tambula kolondaka evi eci vika tẽlisiwa keteke liesombiso lia Yehova! Omo liaco, Yesu wa sapuila kolondonge viaye hati: “Eci ovina evi vi fetika oku lingiwa, petuli ovaso ene, petulivo ovitue viene, momo eyovo liene li kasi ocipepi.” (Luka 21:28) Ocili okuti, omanu vana va pokola ku Suku ovo lika vaka kolela kolondaka evi.—Mateo 7:21.
22. (a) Momo lie omanu va Yehova va kuetele esunga lioku u kolela? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
22 Esunga likuavo lieci tu kuetele ekolelo lieli liokuti, “Ñala Yehova ka lingi cimue te tete o situlula ocisimĩlo caye kovakuenje vaye ovaprofeto.” (Amosi 3:7) Koloneke vilo, Yehova ka kasi oku tuma vali ovaprofeto ndeci a linga kosimbu. Pole, eye wa siata oku tuma ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka oco a pongiyile okulia kuespiritu vakuanjo Yaye. (Mateo 24:45-47) Hekuatisokuolio tu pondola oku tambula omo lioku pokola kuetu ‘kukuenje’ waco! Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa ndomo epokolo lietu lilimbukiwila kesumbilo tu lekisa ku Yesu cime “cukuenje wa kolelua.” Yesu eye una ‘omanu va sukila oku pokola.’—Efetikilo 49:10.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Elivulu limue lia popia hati: “Ndaño okuti osanji ya siata oku tendiwa soketi ka ya lungukile, oyo yi pondola oku yaka toke kolofa oco yi teyuile omãla vaye kohele.”
b Elivulu lia Yeremiya 38:19, li lombolola okuti, omanu vamue voko Yudea ‘va mbatiwa’ lolohoka via va Kaldea ka va kunduiwile pole vambatiwa kumandekua. Cikale okuti ovo va liwekapo oku pokola kolondaka via Yeremiya ale sio, etu ka tua ci kũlĩhĩle. Pole, oku yovuiwa kuavo ku sangiwa volondaka viuprofeto.
Ove hẽ Ocivaluka?
• Nye ceya oku pita la va Isareli eci va lekisa olonjanja vialua esino liavo?
• Ndamupi Yehoasi a pita lovitangi omo liakamba vaye vovutila kuenda vana eya oku kuata noke?
• Nye tu pondola oku lilongisila kulandu wa Baruki?
• Momo lie omanu va Yehova va pokola ka va kuetelele usumba osimbu oluali lu panda kesulilo?
[Elitalatu kemẽla 23]
Umalẽhe Yehoasi wa pokola ku Yehova lekuatiso lia Yehoyada
[Elitalatu kemẽla 25]
Akamba vãvi va yapuisa Yehoasi oco a ponde uprofeto wa Suku
[Elitalatu kemẽla 26]
Ove hẽ, nda wa pokola ku Yehova loku eca uvangi watiamẽla kunene waye woku yovola?