OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/6 kam. 16-20
  • Popia Ocili La Vakuene

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Popia Ocili La Vakuene
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Omanu tu Lisungue Lavo Velie?
  • Popia Ocili Poku Tetulula Ovitangi Vepata
  • Popia Ocili Kovina Viosi Vekongelo
  • Popia Ocili Poku Linga Olomĩlu
  • Popia Ocili Lolombiali
  • Asumũlũho Eyilila Koku Popia Ocili
  • Setukuli Suku Yocili
    Utala Wondavululi—2003
  • Yehova Eye Suku Yocili
    Utala Wondavululi—2003
  • “Sola u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle”
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • “Ngendaenda Locili Cove”
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2018
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/6 kam. 16-20

Popia Ocili La Vakuene

“Oku popia uhembi ku imuhe. Omunu omunu a popie ocili lukuavo.” ​—⁠VA EFE. 4:⁠25.

1, 2. Omanu valua va tenda ndati ondaka yoku popia ocili?

TUNDE kosimbu, ondaka yoku popia ocili ya siata oku nena atatamiso alua pokati komanu. Kocita epandu Otembo Yale, ulume umue onoño woko Helasi o tukuiwa hati, Alcaeus wa popia hati: “Vovinyu muli ocili.” Olondaka evi vi lomboloka okuti, omunu o popia lika ocili noke yoku kolua ovinyu, momo o kuata onjongole yoku vangula calua. Ombiali yimue ya va Roma ya kala kotembo yovapostolo, yi tukuiwa hati, Pondio Pilato, wa kuatavo ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla kocili eci a pula Yesu lepela hati: “Ocili, oco nye?”​—⁠Yoa. 18:⁠38.

2 Koloneke vilo, omanu va kuetevo ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kocili. Vamue va siata oku popia hati, ondaka “ocili” yi kuete alomboloko alua, kuenda va sima hati, omunu lomunu eye wa kũlĩha eci a tenda okuti ocili. Vakuavo va popia lika ocili nda kuli esunga lioku ci linga. Elivulu limue losapi hati, The Importance of Lying (A Importância de Mentir,) li popia hati: “Ocisimĩlo coku kala ukuacili, citava okuti ca sunguluka pole, ci kuete esilivilo litito poku liyaka locitangi comuenyo kuenda oku puluka koku fa ale poku sanda eteyuilo. Omunu poku liyaka locitangi caco, ka kuata onjila yikuavo a pondola oku kuama. Omo liaco, o sukila oku kemba.”

3. Momo lie Yesu a lekisila ongangu yiwa yoku popia ocili?

3 Olondonge via Kristu, vi kuete ovisimĩlo via litepa! Yesu ka kuatele ovisimĩlo violonoño viatiamẽla kocili. Olonjanja viosi wa enda oku popia ocili. Ovanyãli vaye va popia hati: “Olongisi, tu ci okuti vukuacili kuenda o longaisa onjila ya Suku locili.” (Mat. 22:​16) Koloneke vilo, Akristão va siata oku kuama ongangu ya Yesu yoku popia ocili. Ovo ka va kuete ohele yoku popia ocili. Va tava kolondaka viupostolo Paulu wa lungula vamanji hati: “Oku popia uhembi ku imuhe. Omunu omunu a popie ocili lukuavo.” (Va Efe. 4:​25) Tu konomuisi atosi atatu atiamẽla kolondaka via Paulu. Liatete, omanu tu lisungue lavo velie? Liavali, oku popia ocili ci lomboloka nye? Liatatu, tu pondola ndati oku kapako ondaka yaco eteke leteke?

Omanu tu Lisungue Lavo Velie?

4. Kotembo yovapostolo Yesu wa lekisa ndati ovisimĩlo via Yehova vina via litepa levi viasongui va Yudea viatiamẽla komanu tu lisungue lavo?

4 Kotembo yovapostolo, asongui vamue vetavo lio Yudea va enda oku longisa okuti, va Yudea ale akamba vavo, ovo lika va sesamẽla oku tukuiwa hati, ‘omanu va lisunguile lavo.’ Pole, Yesu wa lekisa ovituwa via lipua via Isiaye kuenda ovisimĩlo viaye. (Yoa. 14:⁠9) Eye wa lekisa kolondonge viaye okuti, Suku ka sumũlũisa lika epata limue liomanu, ale ofeka yimue okuti, vakuavo havoko. (Yoa. 4:​5-​26) Espiritu sandu, lia situluila upostolo Petulu hati, “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.” (Ovil. 10:​28, 34, 35) Omo liaco, tu sukila oku kapako omanu vosi ndava tu lisungue lavo, kuenda oku lekisa ocisola komanu vana va tu suvuka.​—⁠Mat. 5:​43-45.

5. Oku popia ocili lomanu vosi ci lomboloka nye?

5 Nye Paulu a yonguile oku popia eci linga hati, omunu lomunu a popie ocili lukuavo? Voku popia ocili, mua kongela oku sapuila vakuetu olondaka viocili okuti, ka mu sangiwa uhembi. Akristão vocili, ka va pengisa olondaka viocili oco va yapule vakuavo. Ovo va ‘nyehula eci cĩvi, kuenda va kakatela kueci ciwa.’ (Va Rom. 12:⁠9) Oco tu kuame ongangu ya “Suku yocili,” tu sukila oku likolisilako oku kala vakuacili kovina viosi tu linga levi tu popia. (Osa. 15:​1, 2; 31:⁠5) Nda tua nõla lutate olondaka tu popia okuti ka tu kembi vakuetu, tu tetulula ciwa ovitangi.​—⁠Tanga Va Kolosai 3:​9, 10.

6, 7. (a) Anga hẽ, oku popia ocili ci lomboloka okuti, tu sukila oku situlula ku vakuetu ovina viosi va tu pulisa? Ci lombolola. (b) Velie tu sukila oku kolela okuti, tu va sapuila ovitangi vietu?

6 Anga hẽ, oku popia ocili ci lomboloka okuti, tu sukila oku situlula ku vakuetu ovina viosi va tu pulisa? Sio, hacoko. Yesu eci a kala palo posi, wa lekisa okuti, omanu vamue ka va sesamẽla oku va ĩha etambululo li teta onimbu, ale oku va lomboluila ovina viosi. Eci asongui vakuetavo vakuambambe vo pula oku kua tunda unene waye woku linga olondimbukiso kuenda ovikomo, eye wa popia hati: “Ndu pulivo ondaka yimuamue, nda vu yi ñumbulula, oco ndu sapuilivo omoko ndingainga layo ovina evi.” Omo okuti vakuavisonehua lakulu vakuavo ka va tẽlele oku eca etambululo, Yesu wa va sapuila hati: “Lamevo si vu sapuila omoko ndinga layo ovina evi.” (Mar. 11:​27-​33) Yesu ka kisikiwile oku eca etambululo kokuavo omo liovituwa viavo vĩvi kuenda ekambo liavo liekolelo. (Mat. 12:​10-13; 23:​27, 28) Koloneke vilo, afendeli vocili va Yehova, va sukilavo oku yuvula vana va siapo efendelo liocili, kuenda vana va siata oku likembisa latutu avo.​—⁠Mat. 10:16; Va Efe. 4:⁠14.

7 Paulu wa lekisavo okuti, omanu vamue ka va sesamẽla etambululo lia suapo. Eye wa popia hati: “Vakualombonde, haivo vakuasiata, va popia ovina ka via sungulukile oku vi popia.” (1 Tim. 5:​13) Vana va sole oku litenga volombangulo via vakuavo, ale vana ka va tẽla oku seleka ondaka yimue yo pokolika, ka va koleliwa. Omo liaco, tu sukila oku pokola kelungulo lia Paulu wa popia hati: “Kala lovimuenyo vie yuka umbombe. Tu vu vetiyavo okuti vu tata ovina viene.” (1 Va Tes. 4:​11) Olonjanja vimue, akulu vekongelo va sukila oku pula vamanji vamue catiamẽla kovitangi viavo oco va tẽlise ciwa ovikele va tambula. Nda tua popia ocili, akulu vekongelo va sanjuka calua kuenda va tu ĩha ekuatiso.​—⁠1 Pet. 5:⁠2.

Popia Ocili Poku Tetulula Ovitangi Vepata

8. Oku popia ocili ci kuatisa ndati epata oku likuata omunga?

8 Vakuepata lietu ovo akamba vetu vocili. Oco tu pamise ukamba waco, tu sukila oku popia ocili lavo. Ovitangi kuenda ovisimĩlo vĩvi, vi pondola oku tepuluka nda tua kala vakuacili, loku lekisa umbombe, kuenda oku kuata ocituwa coku sapela ciwa. Nda tua linga ekandu limue, anga hẽ, tu kuete ohele yoku sapuilako ohueli yetu, omãla vetu, oco tu pamise ukamba wetu vepata? Oku pinga ongecelo ci nena ombembua kuenda elitokeko vepata.​—⁠Tanga 1 Petulu 3:​8-10.

9. Momo lie oku popia ocili ka ci lomboloka oku vangula olondaka vi sumuisa vakuetu?

9 Oku popia ocili ka ci lomboloka oku vangula olondaka vi sumuisa vakuetu. Nda omunu o popia olondaka vĩvi, ndaño o kasi oku vangula ocili, olondaka viaco ka vi kuata esilivilo, kuenda vakuavo ka vo yevelela. Paulu wa popia hati: “Ocikumbiti lonyeño lekaka kuenda onjuela lusokui locipombo, viosi vimbipo. Liombokeli pokati loku lilinga ohenda loku liecela pokati, ndomo Suku a weceli vu Kristu.” (Va Efe. 4:​31, 32) Nda tua nõla ciwa olondaka tu popia, vakuetu vaka kuata onjongole yoku tu yevelela, kuenda tu lekisa esumbilo komanu tu sapela lavo.​—⁠Mat. 23:⁠12.

Popia Ocili Kovina Viosi Vekongelo

10. Akulu vekongelo va pondola ndati oku kuama ongangu yiwa ya Yesu yoku popia ocili?

10 Yesu poku sapela lolondonge viaye wa popia olondaka via leluka havio via sunguluka. Eye wa enda oku eca elungulo locisola, kuenda ka popele olondaka vĩvi vi sumuisa olonjeveleli viaye. (Yoa. 15:​9-​12) Eci ovapostolo vaye va enda oku lihoya okuti helie wa velapo pokati kavo, Yesu wa va lungula lesunguluko, kuenda wa lekisa epandi poku va kuatisa oku kuata elomboloko lieci va sukilila oku lekisa umbombe. (Mar. 9:​33-37; Luka 9:​46-48; 22:​24-27; Yoa. 13:​14) Koloneke vilo, akulu vekongelo ndaño okuti va sukila oku teyuila esunga, pole, va yuvula oku viala ocunda ca Suku. (Mar. 10:​42-​44) Ovo va kuama ongangu ya Kristu yoku ‘liombokela pokati’ kuenda oku “lilinga ohenda” kukamba wavo la vakuavo.

11. Ocisola tu kuetele vamanji, ci tu vetiya oku linga nye poku sapela lavo?

11 Oku popia ocili la vamanji, ka ci lomboloka oku situlula ovina viosi tua kũlĩha. Pole, ci lomboloka oku popia lika ovina vi sukiliwa, kuenda oku yuvula olondaka vi sumuisa. Omo liaco, ka tuka eceleli okuti, ‘elimi lietu li sokisiwa lomoko ya lepikiwa’ okuti, poku sapela la vakuetu, tu popia lika olondaka vi valula. (Osa. 52:2; Olosap. 12:​18) Ocisola tu kuetele vamanji, ci tu vetiya oku ‘lava elimi lietu kevĩho; lomela wetu okuti ka tu popi uhembi.’ (Osa. 34:​13) Nda tua ci linga, tu sivaya Suku kuenda tu vokiya elitokeko vekongelo.

12. Vepuluvi lipi omunu wa kemba a sukila oku sombisiwa? Ci lombolola.

12 Akulu vekongelo va sukila oku lavulula oco va teyuile ekongelo ku vana va popia uhembi. (Tanga Tiago 3:​14-16.) Omanu va siata oku kemba oco va kape omuenyo wa vakuavo kohele. Ovo va ci linga oco va nene ohali ku vakuavo ale oku va kokela ovitangi. Vuhembi ka mua kongelele lika oku popia ondaka yimue yesanda, oku pengisa ocili, ale oku luluviya ondaka yimue. Olondaka viosi viuhembi, ka via sungulukile, pole, vimue ka vi sukila esombiso. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku lekisa esunguluko, kuenda oku sokolola lutate poku kũlĩhĩsa ondaka yomunu wa kemba nda wa cilinga ocipango okuti, o sesamẽla oku sombisiwa. Anga hẽ, o sukila lika oku tambula elungulo limue liocili kuenda oku u lekisa eci Ovisonehua vi popia catiamẽla kocituwa caco?

Popia Ocili Poku Linga Olomĩlu

13, 14. (a) Omanu vamue va siata oku kemba ndati va cime cavo kupange? (b) Onima yipi yiyilila koku kala ukuacili kupange?

13 Tu kasi kotembo yimue okuti, uhembi wa li vokiya calua voluali, kuenje, ka ca lelukile oku tamãlala leyonjo lioku kemba kupange. Omanu vamue, poku popia eci catiamẽla kovoloño va kuete, ale kelilongiso liavo lio kosikola, va siata oku kemba, oco va talavaye kupange wa velapo kuna va fetiwa olombongo vialua. Vakuavo va siata oku popia hati, va kasi oku talavaya osimbu okuti va pesila otembo yalua koku linga ovina viavo muẽle ndaño ocituwa caco ci pisiwa locihandeleko co kupange waco. Ovo va ci linga poku tanga ovina ka viatiamẽlele kupange, oku pita otembo yalua loku sapela lakamba vo telefone, kuenda oku litumisa ovikanda vo telefone ale vo Internet.

14 Akristão vocili, ka va tendi oku kala vakuacili ndocina cimue okuti, omunu eye o nõla nda o cilinga ale ka cilingi. (Tanga Olosapo 6:​16-19.) Paulu wa popia hati: “Tu yongola oku linga esunga lovina viosi.” (Va Hev. 13:​18) Akristão va sukila oku talavaya eteke liosi oco va tambule ofeto va sesamẽla. (Va Efe. 6:​5-8) Oku kala ondingupange yi kuete ombili yoku talavaya, ceca esivayo ku Isietu wokilu. (1 Pet. 2:​12) Manji umue o tukuiwa hati, Roberto kofeka yo Espanya, wa pandiyiwa la cime caye kupange omo lioku kala ukuacili kuenda oku tẽlisa ciwa ocikele caye cupange. Ovituwa viwa via Roberto, via vetiya cime caye oku vilikiya Olombangi vikuavo Via Yehova oco va kale olonalavayi viaye. Ovo va lekisavo ovituwa viwa kupange. Vokuenda kuanyamo, Roberto wa kuata epuluvi lioku iñisa kupange waco ci soka 23 ya vamanji, kuenda eci ci soka 8 komanu va lilongisa laye Embimbiliya!

15. Ukristão ukualomĩlu, o lekisa ndati okuti o popia ocili?

15 Nda tu talavaya likalietu okuti ka tu kuete cime, anga hẽ tua siata oku likolisilako oku kala vakuacili kovina viosi tu linga lavakuetu, ale olonjanja vimue tua siata oku kemba? Ukristão ukualomĩlu, o sukila oku yuvula oku kemba catiamẽla kovina a kasi oku landisa ale upange a kasi oku linga locisimĩlo coku landisa lonjanga. O sukilavo oku yuvula oku eca ale oku tambula ovitukiko. Tu sukila oku lingila vakuetu ovina viosi tu yongola okuti, va tu vi lingilavo.​—⁠Olosap. 11:1; Luka 6:⁠31.

Popia Ocili Lolombiali

16. Ovina vipi Akristão va sukila oku eca (a) kolombiali violuali? (b) ku Yehova?

16 Yesu wa popia hati: “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare, levi via Suku vi eci ku Suku.” (Mat. 22:​21) ‘Ovina’ vipi tua levala ku Kaisare okuti, olombiali violuali? Eci Yesu a tukula olondaka evi, wa kala oku popia eci catiamẽla kelisimu. Oco Akristão va kuate utima wa yela kovaso a Suku kuenda komanu, va sukila oku pokola kovihandeleko violombiali, oku kongelamo evi viatiamẽla koku feta elisimu. (Va Rom. 13:​5, 6) Pole, tua kũlĩha okuti, Yehova Suku yocili, eye Ombiali Yavelapo, una tu sole lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi, lolondunge vietu viosi, kuenda longusu yetu. (Mar. 12:30; Esit. 4:​11) Omo liaco, tu sukila oku pokola ku Yehova Suku lutima wetu wosi.​—⁠Tanga Osamo 86:​11, 12.

17. Afendeli va Yehova va tenda ndati ekuatiso lieciwa lolombiali?

17 Kolofeka vimue, olombiali via siata oku eca upange komanu vana va sukila ekuatiso. Ca sunguluka Ukristão oku tambula ekuatiso liaco a sesamẽla. Voku popia ocili lomanu vosi, mua kongela oku yuvula oku eca esapulo liuhembi kolombiali locisimĩlo coku tambula ekuatiso.

Asumũlũho Eyilila Koku Popia Ocili

18-20. Asumũlũho api eyilila koku kala vakuacili lavakuetu?

18 Nda tua popia ocili, tu tambula asumũlũho alua. Tu kuata ovisimĩlo via sunguluka, kuenda ombembua yo vutima. (Olosap. 14:30; Va Fil. 4:​6, 7) Oku kuata utima wa yela, ci kuete esilivilo kovaso a Suku. Nda tua kala vakuacili kovina viosi, ka tu kuata usumba eci omanu va tu lundila ovina vĩvi.​—⁠1 Tim. 5:⁠24.

19 Kũlĩhĩsa esumũlũho likuavo. Paulu wa popia hati: “Kovina viosi tu lilekisa ndakuenje va Suku. . . . Tu popia popia ocili.” (2 Va Kor. 6:​4, 7) Olondaka evi via kuatisa manji umue kofeka yo Bretanya. Poku landisa ekãlu liaye komunu umue, wo lomboluila ovina viosi viwa levi vĩvi viekãlu liaco, oku kongelamo vina ka vi letiwe. Noke yoku seteka ekãlu ndomo li talavaya, ulume waco wa pula ku manji nda Ombangi ya Yehova. Momo lie a kuatela ocisimĩlo caco? Ulume waco wa limbuka ocituwa ca manji coku popia ocili, loku wala kuaye. Ombangulo yaco, ya ecelela manji oku eca uvangi kulume waco.

20 Anga hẽ, tua siatavo oku eca esivayo Kululiki wetu poku kala vakuacili? Paulu wa popia hati: “Oku endisa upange wetu levi vi kutisa osõi levi viatutu ãvi, ka tu kuatako.” (2 Va Kor. 4:⁠2) Omo liaco, tu likolisiliko oku popia ocili lomanu vosi. Nda tua ci linga, tu eca esivayo ku Isietu wokilu kuenda kafendeli vaye.

O Tambulula Ndati?

• Omanu tu lisungue lavo velie?

• Oku popia ocili la vakuetu ci lomboloka nye?

• Oku kala vakuacili ci nena ndati esivayo ku Suku?

• Asumũlũho api eyilila koku kala vakuacili?

[Elitalatu kemẽla 17]

Ove hẽ, wa siata oku limbuka lonjanga akulueya atito?

[Elitalatu kemẽla 18]

Wa siata hẽ oku popia ocili poku sanda upange?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link