OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w10 15/7 kam. 16-20
  • Kuata Onepa Kupange Woku Ungula

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kuata Onepa Kupange Woku Ungula
  • Utala Wondavululi—2010
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Umbombe u Kuete Esilivilo
  • Ombili yi Nena Asumũlũho
  • ‘Lenevo vu Sukila oku Kola’
  • Asumũlũho tu Tambula Cilo, Kuenda Koloneke Viya
  • Tu Amamiko Kupange Wetu Wokungula!
    Utala Wondavululi—2001
  • Tu Sanjukili Upange Wetu Wokungulla!
    Utala Wondavululi—2001
  • Ovapia a Yelela Oku Ungula
    Upange Wetu Wusoma—2010
  • Onima Yupange Woku Kunda—“Ovapia ... a Yelela Ale Oku Ungula”
    Usoma wa Suku u Kasi Oku Viala!
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2010
w10 15/7 kam. 16-20

Kuata Onepa Kupange Woku Ungula

“Lingi vakuambili yupange wa Ñala.”​—⁠1 VA KOR. 15:⁠58.

1. Elaleko lipi Yesu a eca kolondonge viaye?

KESULILO liunyamo wa 30 K.K., eci Yesu kumue lolondonge viaye va kala volupale luo Samaria, Yesu wa talama pocisimo ca kala ocipepi limbo lio Sukare oco a puyukepo. Kuenje wa sapuila olondonge viaye hati: “Petuli ovaso ene. Vanji kovapia okuti a yelela ale oku ungula.” (Yoa. 4:​35) Yesu ka kaile oku tukula ovapia oku lima, pole wa tukula oku ungula kuomanu vakuavitima via sunguluka ha va lingi olondonge viaye. Eye wa kala oku laleka olondonge viaye oku panga onepa kupange waco. Handi kua kala upange walua woku linga vokuenda kuotembo yitito!

2, 3. (a) Nye ci lekisa okuti tu kasi kotembo yoku ungula? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama cilo?

2 Elaleko lia Yesu lioku ungula li kuete elomboloko lia velapo koloneke vilo. Tu kasi kotembo yimue okuti, oluali lua “yelela ale oku ungula.” Unyamo lunyamo olohulukãi viomanu via siata oku tambula elaleko lioku lilongisa ocili ceca omuenyo, kuenje valua va siata oku papatisiwa. Etu tu kuete esumũlũho lioku panga onepa kupange waco woku ungula, una u kasi oku songuiwa la Yehova Suku, Cime coku ungula. Ove o kasi hẽ oku lekisa ‘ombili’ kupange woku ungula?​—⁠1 Va Kor. 15:⁠58.

3 Vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, Yesu wa pongiyila olondonge viaye upange woku ungula. Vocipama cilo, tu ka konomuisa ovina vitatu pokati kovina vialua Yesu a longisa kolondonge viaye. Etosi letosi li tu longisa ocituwa tu sukila oku lekisa osimbu tu likolisilako oku linga upange wetu woku ongolola olondonge. Tu konomuisi ovituwa viaco, cimosi cimosi vonjanja.

Umbombe u Kuete Esilivilo

4. Yesu wa lekisa ndati esilivilo liumbombe?

4 Konomuisa ulandu owu: Olondonge via lihoyisilile omo va yonguile oku kũlĩha nda helie wa velelepo pokati kavo. Puãi ovipala viavo via nyumãlele calua kuenda va amamako lolonamalala. Omo liaco, Yesu wa kuata okamõla kamue yu wo kapa pokati kolondonge viaye. Poku vandekela okamõla, wa va sapuila hati: “U o liketisa ha lingi ndokamõla aka eye wa velapo vusoma wokilu.” (Tanga Mateo 18:​1-4.) Osimbu okuti oluali lu velisapo vali omanu va kuete ovikele, ukuasi, lekemãlo, olondonge via sukilile oku limbuka okuti omunu wa velapo yuna o “liketisa” pokati ka vakuavo. Yehova o sumũlũisa lika omanu vaco, loku va ĩha ovikele nda va lekisa umbombe.

5, 6. Momo lie o sukilila oku kuata umbombe oco o pange onepa kupange woku ungula? Ci lombolola.

5 Koloneke vilo, omanu valua voluali va litumbika lika koku sanda ukuasi, unene, kuenda ekemãlo. Omo liaco, ka va kuete otembo yoku lilongisa ovina via tiamẽla ku Suku kuenda oku u vumba. (Mat. 13:​22) Pole, afendeli va Yehova va sanjuka omo va “liketisa” pokati ka vakuavo, oco va tambule esumũlũho lioku taviwa la Cime coku ungula.​—⁠Mat. 6:24; 2 Va Kor. 11:7; Va Fil. 3:⁠8.

6 Konomuisa ulandu wa manji Francisco, ukulu wekongelo Kombuelo yo Amerika. Osimbu a kala umalẽhe wa liwekelepo oku tangela kosikola ya velapo, oco a iñile kupange wotembo yosi. Eye wa lombolola hati: “Osimbu sia kuelele, nda kuata epuluvi lioku iñila kupange umue va feta olombongo vialua okuti nda via ñuatisa oku tekula lavio ukãi wange. Pole, kavali ketu tua nõlapo oku leluisa omuenyo wetu oco tu amameko kupange wotembo yosi. Eci tua cita omãla, ovitangi via fetika oku livokiya. Pole, Yehova wa tu kuatisa oku kakatela konjila tua nõla oku kuama.” Noke, manji Francisco wa popia okuti: “Vokuenda kueci ci pitahãla 30 kanyamo, nda sanjukila calua oku kala ukulu wekongelo kuenda oku tẽlisa ovikele vikuavo. Lalimue eteke nda livelele omo lioku leluisa omuenyo.”

7. Nye ci ku kuatisa oku kapako onumbi yi sangiwa kukanda wa Va Roma 12:⁠16?

7 Nda wa likala oku kuata “ovina viunene” voluali lulo, loku lekisa ‘umbombe,’ lovevo o ka kuata asumũlũho alua eyilila koku kuata onepa kupange woku ungula.​—⁠Va Rom. 12:16; Mat. 4:​19, 20; Luka 18:​28-30.

Ombili yi Nena Asumũlũho

8, 9. (a) Lombolola loku teta onimbu olusapo lua Yesu luolokondu. (b) Velie va pondola oku kuatisiwa lolusapo luolokondu?

8 Ombili oyo ocituwa cikuavo o sukila oku lekisa oco o pange onepa kupange woku ungula. Yesu wa lekisa esilivilo liocituwa caco volusapo wolokondu.a Olusapo luaco lua tiamẽla kulume wa kundika kakuanje vaye vatatu ovikuata viaye. Ukuenje watete lukuenje wavali, umue wa tambula olokondu vitãlo, ukuavo vivali, osimbu okuti ukuavo wa tambula lika okondu yimosi. Eci cime a enda kungende waye, akuenje vavali vatete, va lekisa ombili kuenda lonjanga yalua va enda va “ka fũlile” lolokondu viavo. Pole, ukuenje watatu una wa tambula okondu yimosi wa kala “ukuawesi.” Eye wa soleka okondu yaye posi. Eci cime cavo a tiuka, wa eca ofeto kakuenje vavali vatete poku va kundika “ovina via lua.” Kukuenje watatu, wo tambula okondu o wĩhile, kuenje wo winasi vowelema kosamua.​—⁠Mat. 25:​14-30.

9 Ocili okuti, ove o setukula akuenje vakuambili Yesu a tukula volusapo luaye, kuenda o likolisilako oku panga onepa kupange woku linga olondonge. Pole, nye ci popiwa nda otembo yove ka yi ku ecelela oku tẽlisa ciwa upange waco? Pamue asakalalo omuenyo a ku siliñinya oku talavaya olowola vialua oco o tekule epata liove. Ale, ku kuete vali olohõlo viumalẽhe omo lioku kuka pamue oku vela. Nda eci oco ocitangi cove, volusapo luolokondu mu sangiwa onumbi yi ku pamisa.

10. Cime wa tukuiwa volosapo olu, wa lekisa ndati esunguluko, kuenda ocituwa caye ci ku pamisa ndati?

10 Ivaluka okuti cime wa tukuiwa volusapo, wa limbuka okuti ukuenje lukuenje wa linga eci a tẽla. Kuenje poku va ĩha olokondu, wa eca komunu “u ndeci a tela, u ndeci a tela.” (Mat. 25:​15) Ndomo a ci lavokaile, ukuenje watete wa talavaya calua okuti, ukuenje wavali ci sule. Puãi cime wa limbuka ombili yakuenje ava vavali poku va tukula hati, ‘akuenje vocili, haivo va kolelua’ kuenda wa va ĩha ofeto va sesamẽla. (Mat. 25:​21, 23) Yehova Suku Cime cupange woku ungula, wa kũlĩha ovitangi vi ku tateka oku tẽlisa ciwa upange woku ungula. Eye ka ka ivalako alikolisilo ove kuenda o ka ku ĩha ofeto o sesamẽla.​—⁠Mar. 14:​3-9; tanga Luka 21:​1-4.

11. Lombolola ndomo oku lekisa ombili eci tu liyaka lovitangi ci nena asumũlũho.

11 Ulandu wa manji umue ukãi o tukuiwa hati Selmira o kasi ko Brasil, u lekisa okuti oku kuata ombili kupange wa Suku, ka ci lingiwa lika eci tu kuete omuenyo uwa. Ci soka akũi avali kanyamo a pita, ulume wa manji Selmira wa loyiwa eci a kala oku nyana, kuenje wo sila omãla vatatu. Omo liaco, wa sukilile oku talavaya olowola vialua, loku lingainga ovongende vokalela. Ndaño lovitangi viaco, eye wa linga esokiyo lioku talavaya ndukundi wotembo yosi. Pokati komãla vaye vatatu, vavali va litumbikavo kupange waco. Eye wa popia hati: “Vokuenda kuanyamo alua, ci pitahãla 20 komanu va lilongisa lame Embimbiliya, va linga epata liange. Cilo, nda sanjukila ocisola kuenda ukamba nũete lavo. Ukamba waco, ukuasi umue ka u landiwa lolombongo.” Ocili okuti Cime coku ungula wa siata oku sumũlũisa alikolisilo a manji Selmira!

12. Tu lekisa ndati ombili kupange woku kunda?

12 Nda ovitangi o kuete ka vi ku ecelela oku linga otembo yalua kupange woku kunda, o sukila oku likolisilako oco o pange onepa kupange waco. Nda wa kapako olonumbi vi eciwa Kohongele Yupange osemana losemana, o vokiya uloño wove kupange woku kunda kuenda o ka kũlĩha olonjila vikuavo o pondola oku kuama kupange waco. (2 Tim. 2:​15) Omo liaco, nda ci tava linga esokiyo likuavo oco o tẽle oku kuatisa ekongelo kupange woku kunda.​—⁠Va Kol. 4:⁠5.

13. Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa oco tu amameko lombili?

13 Ocisola tu kuetele Suku ci tu vetiya oku lekisa ombili kupange tu linga. (Osa. 40:⁠8) Ukuenje watatu wa tukuiwa volusapo lua Yesu, wa kuatele usumba la cime caye, wo tendele ndomunu ka sungulukile. Ukuenje waco ka talavayele lokondu yaye, oco a vokiye ovipako via cime caye, pole wa yi soleka posi. Oco tu yuvule ocituwa caco cowesi, tu sukila oku kuata ukamba wocili la Yehova, Cime coku ungula. Omo liaco, sokiya otembo yoku lilongisa loku sokolola ovituwa viaye ndeci, ocisola, epandi kuenda ohenda. Nda wa ci linga, o ka vetiyiwa oku lieca lutima wosi kupange waye.​—⁠Luka 6:45; Va Fil. 1:​9-11.

‘Lenevo vu Sukila oku Kola’

14. Vana va yongola oku panga onepa kupange woku ungula nye va sukila oku linga?

14 Upostolo Petulu poku tukula Ovisonehua vio Heveru, wa lombolola ocipango ca Suku kafendeli vaye va palo posi, hati: “Ndeci u wo kovongi a kola, lenevo koli kovilinga viene viosi. Momo ca sonehiwa hati, Omo ame ñola oco lenevo vu kola.” (1 Pet. 1:​15, 16; Ovis. 19:2; Esin. 18:​13) Olondaka evi vi lekisa okuti olonalavayi vioku ungula vi sukila oku liyelisa kovituwa kuenda kespiritu. Vupopi umue wocindekaise, tu pondola oku tẽlisa ocikundi caco poku lisukula. Ndamupi? Lekuatiso liondaka yocili ya Suku.

15. Ocili condaka ya Suku ci kuete unene we vokuetu?

15 Ondaka ya Suku yi kuete elitokeko lovava a yelisa. Upostolo Paulu wa soneha okuti ekongelo Likristão olombuavekua li yela kovaso a Suku, ndondombua ya Kristu ya pua etondelo, ya yelisiwa ‘lovava loku tanga ondaka okuti li kola hailio li lipua, atime lanyõle lakamue.’ (Va Efe. 5:​25-​27) Yesu wa tukulavo unene woku yelisa ondaka ya Suku yi kuete, yina eye a kunda. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Puãi ene wa sonjelui ale londaka nda popia lene.” (Yoa. 15:⁠3) Ocili okuti, ondaka ya Suku yi kuete unene woku yelisa omanu kovituwa kuenda konepa yespiritu. Nda tua tava oku yelisiwa locili ca Suku, efendelo lietu li ka taviwa laye.

16. Tu pondola oku liyelisa ndati kovituwa kuenda kespiritu?

16 Oco tu kuate onepa kupange woku ungula kua Suku, tu sukila oku yuvula ovituwa viosi vi tu vĩhisa ketimba kuenda kespiritu. Omo liaco, oco tu amameko lesumũlũho lioku kuata onepa kupange woku ungula, tu sukila oku kakatela kolonumbi via Yehova vioku liyelisa kovituwa kuenda konepa yespiritu. (Tanga 1 Petulu 1:​14-16.) Ndeci tu liyelisa ketimba olonjanja viosi, tu sukilavo oku pokola kocili condaka ya Suku ya tiamẽla koku liyelisa. Omu mua kongela oku tanga Embimbiliya loku endaenda kolohongele viekongelo. Ci lombolokavo oku likolisilako oku kapako olonumbi via Suku komuenyo wetu. Nda tua ci linga, tu yuvula olonjongole vietimba kuenda tu ka tamalãla lovituwa vĩvi violuali lulo. (Osa. 119:9; Tia. 1:​21-​25) Oku kũlĩha okuti, tu pondola oku ‘sukuiwa’ lekuatiso liondaka yocili ya Suku, ci sanjuisa calua.​—⁠1 Va Kor. 6:​9-11.

17. Oco tu amameko loku liyelisa, elungulo lipi Liembimbiliya tu sukila oku pokola?

17 Ove o kasi hẽ oku ecelela oku yelisiwa locili condaka ya Suku? O tenda ndati eci va ku lungula kohele yi yilila kolomapalo vĩvi violuali? (Osa. 101:⁠3) Wa siata hẽ oku yuvula oku kuata ukamba lomanu o tangela lavo kosikola kuenda kupange, okuti ka va fendela Yehova? (1 Va Kor. 15:​33) O kasi hẽ oku likolisilako oku yula ahonguo ana okuti kovaso a Yehova a vĩha? (Va Kol. 3:⁠5) Ove hẽ wa litepa lopulitika, kuenda kolomapalo vi vetiya olonepele viofeka via siata voluali lulo?​—⁠Tia. 4:⁠4.

18. Oku liyelisa kespiritu kuenda kovituwa, ci tu kuatisa ndati oku kala olondingupange viwa koku ungula?

18 Oku pokola kolonumbi viaco, ci ka ku nenela asumũlũho. Yesu poku sokisa olondonge viaye olombuavekua lovianja viayuva, wa popia hati: “Ocanja cosi cange ka cimi epako, [Isiange] o ci sonjako, kuenje cosi cima epako, o ci sonjela oco cime epako lia lua.” (Yoa. 15:⁠2) Omo liaco, osimbu o tava oku liyelisa lovava ocili Cembimbiliya, o ka ima apako alua.

Asumũlũho tu Tambula Cilo, Kuenda Koloneke Viya

19. Olondonge via Yesu, via sumũlũisua ndati omo lioku kala olondingupange viwa koku ungula?

19 Olondonge via pokola kepindiso lia Yesu, via wavekiwa lespiritu sandu ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., oco vi ece uvangi “toke kasulilo okilu lieve.” (Ovil. 1:⁠8) Vamue va tiamẽlele kosungu yakulu, vakuavo va kala olomisionaliu, vakuavo va linga vakuakunyula akongelo, kuenda va kuatisa kupange woku kunda olondaka viwa ‘komanu vosi voluali.’ (Va Kol. 1:​23) Upange ovo va linga, wa va nenela asumũlũho alua, kuenda wa sanjuisa omanu vakuavo!

20. (a) Vana va linga calua kupange woku ungula va tambula asumũlũho api? (b) Ove wa likuminya oku linga nye?

20 Oco tu amameko lesanju kupange woku ungula u kasi oku lingiwa cilo, tu sukila oku lekisa umbombe, ombili, kuenda oku pokola kolonumbi Viondaka ya Suku. Osimbu omanu va kasi oku tala ohali loku sakalala lovokuasi oluali, ndomo ekalo liomuenyo wavo u kasi, etu tu kuete esanju liocili, kuenda ombembua yovutima. (Osa. 126:⁠6) Ocina ca velapo ceci okuti, ‘ku Ñala upange wetu ko lingi wolivova.’ (1 Va Kor. 15:​58) Yehova Suku, Cime coku ungula, o ka tu ĩha esumũlũho ka li pui omo ‘liupange tua linga kuenda ocisola tua lekisa poku vumba olosandu vonduko yaye.’​—⁠Va Hev. 6:​10-12.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olusapo luolokondu, tete lu lekisa ukamba Yesu a kuete lolondonge viaye olombuavekua, pole volusapo luaco mu sangiwavo olonumbi vi tiamisiwila Kakristão vosi.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

Osimbu o likolisilako oku panga onepa kupange woku ungula . . .

• momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa umbombe?

• o pondola oku kuata ndati ombili loku amamako oku lombili yaco?

• momo lie oku liyelisa ketimba kuenda kespiritu ci kuetele esilivilo?

[Elitalatu kemẽla 17]

Umbombe u tu kuatisa oku ambata omuenyo umue wa leluka loku pitisa kovaso ovina viespiritu

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link